23. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Osijek, 9. – 11. svibnja 2011.

23. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske održana je u Osijeku od 9. do 11. svibnja 2011. godine u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZZO). Prisustvovalo je oko 450 sudionika, knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova iz cijele Hrvatske. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja. Skup je i ove godine tradicionalno slijedio dosadašnje oblike rada koji su se odvijali kroz plenarna izlaganja naših stručnjaka iz književnosti i književne teorije, knjižničarstva i kulturologije, radionice i niza primjera dobre prakse te okrugli stol o zagovaranju u knjižničarstvu.

Pozvana izlaganja održali su ugledni stručnjaci poput Milivoja Solara, prof. emeritus, hrvatski teoretičar književnosti i akademik, koji je održao intrigantno izlaganje pod nazivom Zašto čitati knjige i ima li razlike u čitanju s ekrana i čitanju iz knjige? Govoreći o nostalgiji ljubitelja čitanja knjiga, osobito onih iz područja književnosti, dok su bile dostupne samo u pisanom obliku, i današnjoj dostupnosti u elektroničkim medijima, prednost je dao „tradicionalnom“ čitanju na papirnatom mediju. Svjestan je da je svejedno na koji su nam način dostupni sadržaji knjiga i da se čitanje na računalu i iPadu ne razlikuje od čitanja ukoričenih knjiga, ali pravi ljubitelji „iskustva duhovnog stvaralaštva“ češće će posegnuti za knjigom u papirnatom, a manje za elektroničkim medijem. Knjiga je nešto ukoričeno, što ima početak, sredinu i kraj, i kojom kada čitate možete biti zadovoljni ili ne, možete nešto naučiti ili ne. No, kod ekrana ne možete se zadovoljiti, jer on nosi potencijalnu beskonačnost, odnosno nema završetka. Stoga je pitanje budućnosti kako upotrijebiti tehnologiju koja je zavladala komunikacijama, jer knjiga kao sredstvo komunikacije u naše doba gubi onu ulogu koju je imala u davnoj prošlosti.

Krešimir Bagić, pjesnik, kritičar i redoviti profesor stilistike na Odsjeku ua kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u zanimljivom izlaganju osvrnuo se na Hrvatsku književnost i kulturu osamdesetih, čiji smo svjedoci i svi mi sami. Osamdesete je okarakterizirao kao vrijeme prosvijećenog ili „dekadentnog“ socijalizma, razdobljem krize, zlatnim dobom popularne kulture, vremenom oblikovanja civilnog društva te desetljećem artikulacije nacionalnih paradigmi.

Dinka Kovačević sa Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek, Odjel za kulturologiju govorila je o Čitalačkoj pismenosti: Drukčijem okružju – drukčijim zvukovima naglašavajući preobrazbu oblikovanja odgoja i obrazovanja i novoj ulozi sudionika u tom procesu koja je rezultirala i novim određenjem učenika, učenja, znanja, učitelja i školskog knjižničara. U trolistu učitelj, nastavnik i školski knjižničar oni postaju sudionici i timski partneri u učenju koji kao voditelji motiviraju učenike za rad prezentiranjem problema, postavljanjem pitanja i pomaganjem u kriznim situacijama učenja.

Timski rad predstavile su Vesna Radičević s Filozofskog fakulteta Osijek i Suzana Biglbauer iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod nazivom Poticanje čitalačke pismenosti kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja polazeći od procjene čitalačke pismenosti pri kraju obveznog obrazovanja petnaestogodišnjaka iz PISA projekta (Programme for International Student Assessment) OECD-a, koja je usmjerena na procjenu znanja i vještina učenika koje uključuju pronalaženje, odabir, tumačenje i vrednovanje informacija i podataka iz različitih tekstova na osnovu vlastitog iskustva i prije stečena znanja. Zaključak izlagačica je da odgovornost za razvijanje i poticanje čitalačke pismenosti ne može snositi samo nacionalni obrazovni kurikulum i formalno obrazovanje, jer ispitivanje čitalačke pismenosti zahtijeva interdisciplinarni pristup i veću povezanost nastavnih sadržaja s primjerima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života.

Mira Zovko, viša stručna savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, govorila je o Važnosti čitanja u suvremenom društvu, gdje informacijske i komunikacijske vještine imaju stratešku ulogu, u kojemu znanje zastarijeva te zahtijeva permanentno usavršavanje, u kojemu dostignuća znanosti i tehnologije stalno napreduju i mijenjaju naše živote i navike, čitanje i usvajanje novog znanja postaje gotovo vitalna potreba. Također je naglasila da čitanje predstavlja zadovoljstvo, kako tjelesno, tako i duhovno, izvor užitka i avanture.

U dijelu međunarodne suradnje u školskom knjižničarstvu bile su pozvane kolegice iz Sekcije za školske knjižnice i knjižničari iz nekoliko knjižnica Slovenije: Ivanka Učakar, Lidija Janeš, Gregor Škrlj, Mirjam Klavž Dolinar i Andreja Vukmir, koji su održali tri izlaganja o čitalačkim navikama i sposobnostima slovenskih učenika. Senada Dizdar sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila je o poticanju čitanja učenika njene države.

Održan je zanimljiv okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK) i Sekcije za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) na temu Javno zagovaranje školskih knjižnica. Moderatorica okruglog stola bila je Vanja Jurilj, predsjednica HUŠK-a, koja je sudionika uvela u problematiku, a Alemka Belan-Simić, predsjednica Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a, predstavila je projekt Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu. Ana Krželj, viša savjetnica za školske knjižničare, govorila je o preduvjetima za uspješno zagovaranje školskih knjižnica i ulozi školskog knjižničara kao zagovaratelja. Vlade Dragun, ravnatelj OŠ Sućidar iz Splita, govorio je o zagovaranju školskih knjižnica s točke gledišta autora knjige Odnosi s javnošću u obrazovanju i mogući doprinos ravnatelja na zagovaranju školskih knjižnica. Vinko Filipović, ravnatelj AZZO-a, govorio je o ulozi stručnog usavršavanja školskih knjižničara u zagovaranju školskih knjižnica pitajući nalaže li novi društveno-ekonomski trenutak s jedne strane, a informacijsko-obrazovne potrebe s druge strane, promjene u stručnom usavršavanju školskih knjižničara. Uoči ovoga okruglog stola održana je promocija knjige Vlade Draguna Odnosi s javnošću u obrazovanju koja je bila izvrstan uvod u temu okruglog stola.

Održane radionice su izazvale veliko zanimanje, a to su bile Što će mi čitanje Ljiljane Šakić, Sedam ključeva za čitanje s razumijevanjem Mirjane Milinović i Suzane Jurić, Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja Ljerke Medved, Žene mog i Tadijanovićevog zavičaja Zore Hajdarović, Čitanje grada – osječki Gornji grad Marije Bednjanec i Mire Obad, Dobro došli u Essek Hrvoja Mesića i Ksenije Kesegi-Krstin te pripovjedačice Jasne Held Od govorne do pisane riječi.

Bilo je prezentirano dvanaest primjera iskustava i dobre prakse osnovnih i srednjih škola. Navest ćemo njihove autore i nazive da bismo se upoznali s temama kojima se bave školski knjižničari. Iskustva i primjeri dobre prakse za osnovne škole bili su: Edukacija o Europskoj uniji Koraljke Mahulja-Pejčić, Čitalačka pismenost – kompetencija za život Jelene Cvrković i Katice Novoselac, Kontinuirano čitanje naglas Ines Krušelj Vidas, Snalaženje u knjižnici uz pomoć kataloga Lade Bobinac, Mladi na djelu Sanje Nejašmić te Projektne aktivnosti Hrvatske mreže školskih knjižničara Josipa Rihtarića, Draženke Stančić i Ivane Vladilo. Iskustva i primjeri dobre prakse za srednje škole bili su: Periodni sustav elemenata Sanje Galic, Male čitalačke skupine Ivane Ivančić, Diseminacija rezultata LdV Young & Europe Jadranke Junačko, Torba za skupne priče – motivacija za čitanje Vlatke Vujčić i Marije Barac, Poticanje čitanja u školskoj knjižnici Ruže Jozić i Krenimo odgajati čitatelja i stvarati korisnike školske knjižnice Bernardice Šeligo.

Održana je skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara i svečana dodjela nagrade Višnja Šeta kolegicama Biserki Šušnjić, Sanji Galic i Mariji Bilić Prcić.

Renomirani književnik Zoran Ferić održao je ugodnu književnu večer, a promocije su održali Miroslav Gakić s knjigom Kradljivci bicikla i Ankica Blažonović-Kljajo sa Zbirkom dječjih priča, i ranije spomenuti Vlade Dragun s knjigom Odnosi s javnošću u obrazovanju.

Zbornik 23. proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske već je tiskan i bio je dostupan sudionicima na skupu u Osijeku.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr