Intervju s ravnateljicom Knjižnica Grada Zagreba Davorkom Bastić

razgovarala i priredila Tea Čonč

...KGZ u biti čine zaposlenici, razmjena iskustava, povezivanje starih i mladih...

NOVOSTI: Knjižnice grada Zagreba najveći su knjižnični sustav u Hrvatskoj. Zanima nas kako se odvija komunikacija i koordinacija u tako velikom sustavu? Znamo, primjerice, da imate centraliziranu nabavu građe, ali da se programi dobrim dijelom planiraju na razini pojedine knjižnice. Kako dopustiti fleksibilnost pojedinim knjižnicama na operativnoj razini, a opet dobro svime koordinirati i uskladiti sve aktivnosti?

Upravljački tim KGZ-a je stručni kolegij koji čine voditelji svih knjižnica, voditelj Odjela za informatiku i voditeljica matične razvojne službe, ojačan voditeljem financijske i kadrovske službe.

Osim toga, sve se radi timski, od stručnih poslova do razvojnih projekata, što je osobito važno za velike projekte. U stručnom pogledu imamo kvalitetnu kadrovsku strukturu pa možemo formirati različite razvojne timove za pojedine segmente djelatnosti, primjerice za ZaKi, za digitalizaciju ili projekte, recimo, kojima se radi na socijalnoj inkluziji.

Nažalost, u postojećim uvjetima nemamo mogućnost razviti centraliziranu nabavu građe, već se provodi koordinirana nabava knjiga i AV-građe, voditelji nabave u knjižnicama surađuju s koordinatorom nabave u Gradskoj knjižnici. Centralizirana je obrada, građu kooperativno obrađuju najbolji stručnjaci u mreži pod nadzorom Službe za obradu u Gradskoj knjižnici.

Svaka je knjižnica, s obzirom na svoj kadrovski potencijal, u kreativnom dijelu slobodna osmisliti svoje programe upravo onako kako će najbolje odgovarati okruženju u kojem djeluje, naselju ili kvartu. Ta se sloboda vidi i kada se radi analiza godišnjih izvješća koja pokazuje bogatstvo programa, ovisno o profilu područja na kojem je pojedina knjižnica smještena. Dijelovi Zagreba, naime, vrlo su različiti, primjerice gradski u odnosu na prigradski dio.

Osim toga što želimo da nam timski rad odražava karakter ustanove, važna su nam i partnerstva. Teško je i pobrojati sve partnere, pojedince, odgojno-obrazovne ustanove, udruge volontera, nakladnike, udruge osoba s posebnim potrebama i manjinske udruge s kojima surađujemo.

NOVOSTI: Svjedoci smo neadekvatnih uvjeta rada u prostorima pojedinih knjižnica. Ima li jedinstvenog rješenja tog problema u KGZ-u ili svaka knjižnica treba tražiti svoje rješenje? Koji su prioriteti? Ima li naznaka da bi Gradska knjižnica napokon mogla dobiti novi prostor ili su to još tek načelna obećanja?

Matična služba KGZ-a ujedno je i razvojna služba, tu se planira širenje mreže i racionalizacija, odnosno na koji će se način postojeći prostori urediti, a kada će se i kako otvoriti novi. Tako trenutno otvaramo novi prostor Dječjeg odjela Knjižnice Medveščak u Zvonimirovoj ulici, a nova knjižnica u Jelkovcu prva je samostojeća zgrada izgrađena za narodnu knjižnicu u Zagrebu. Brinemo o pokrivenosti knjižnica suvremenom informatičkom mrežom, dovoljnim brojem računala, a radimo i na unutarnjem uređenju.

Početkom 2013. aktualizirala se naša kampanja za novu zgradu Gradske knjižnice koju provodimo već godinama. Naime, nužno nam je potrebna nova zgrada Gradske knjižnice koja već dugo radi u neadekvatnim uvjetima. Trebamo 20 000 m², a danas imamo tek oko 2 700. U veljači 2013. u prostoru ZGForuma održana je izložba i okrugli stol o novoj Gradskoj knjižnici (http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/666). Tada je Gradska dobila svoje mjesto u Razvojnoj strategiji grada Zagreba čiji je nositelj Gradski ured za strategiju i planiranje. Imenovan je i tim koji je osmislio kampanju SF knjižnica za danas i sutra kao poticajni materijal za one koje donose odluke.

Konkretno, vezano uz lokaciju, trenutno smo smješteni na prekrasnom položaju, u samome središtu grada, na Lenucijevoj potkovi, na spoju novog i starog Zagreba, i voljeli bismo dobiti barem približno ovako atraktivnu lokaciju. Želja nam je da središnja knjižnica bude i dalje smještena u centru grada, dakle u središtu mreže. Jedna od ideja je da se prenamijeni neki postojeći prostor koji tek čeka svoju (novu) društvenu namjenu, primjerice Paromlin ili Gredelj. Neko od mjesta koja se spominju vezano uz zaštitu industrijske baštine, a koja bi stvarala lijepi spoj starog i novog, odlično bi nam odgovarala.

Trenutno smo na kraju izrade važnog dokumenta, Strategije KGZ-a 2014 – 2020. u kojoj promišljamo razvoj vlastite mreže u svim segmentima, pa tako i po pitanju kvalitetnog smještaja Gradske knjižnice. Vjerujemo da će se ovaj problem uskoro riješiti na zadovoljstvo građana i struke. Naime, iako smo u vremenu duboke krize, sve se više u svijetu širi ideja gradske knjižnice kao trećeg prostora, dnevne sobe grada te su brojni primjeri gradnje novih knjižnica koje nam mogu služiti kao uzor, primjerice Amsterdam, Seattle, Kopenhagen, Helsinki, Stockholm, Birmingham itd.

NOVOSTI: Izdvojite tri programa KGZ-a koje smatrate osobito uspješnima i obrazložite zašto ste baš njih izdvojili.

Prvo, izdvojila bih programe koji, u suradnji s različitim udrugama, rade na socijalnoj inkluziji, primjerice projekt Knjižnica širom otvorenih vrata za djecu i mlade s invaliditetom za koji smo dobili nagradu na regionalnom natječaju Zaklade ERSTE za društvenu integraciju. Tu su i projekt Knjigom do krova (program za osnaživanje beskućnika u mreži knjižnica za koji smo dobili međunarodno priznanje EIFL-a, međunarodne neprofitne organizacije), kao i Projekt 65 plus namijenjen osobama starije životne dobi. Svojim programima nastojimo povezati mlađu i stariju populaciju te, s druge strane, pružiti informatičku poduku starijim sugrađanima. Jedan od primjera uspješno odrađenog posla jest i stariji gospodin koji je zahvaljujući našoj radionici savladao komunikaciju putem Skypea i sad može samostalno komunicirati s obitelji koja je daleko.

Kao drugo spomenula bih osmišljavanje i organiziranje programa za Mjesec hrvatske knjige koji je prihvaćen i provodi se u knjižnicama i školama u čitavoj Hrvatskoj, pa tako brojnim aktivnostima i u svim našim knjižnicama. Uz raznovrsne programe organiziramo Nacionalni kviz za poticanje čitanja mladih. Poticanje čitanja ono je što knjižnice rade cijelu godinu, a u Mjesecu hrvatske knjige osobito nastojimo privući i korisnike i medije da bismo im još glasnije rekli kako je važno čitati.

Treće, vrlo važnim smatram i projekt Pitajte knjižničara (http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/) koji smo pokrenuli s namjerom pružanja kvalitetnih informacijskih odgovora što širem krugu ljudi. Tako odgovaramo i na upite onih koji nisu članovi knjižnice. U projekt su uključene i druge knjižnice, a KGZ je koordinator.

Zbog mnoštva različitih aktivnosti i programa vrlo je teško bilo izdvojiti samo neke. Naglasak bih ipak stavila na sve akcije koje populariziraju čitanje, odnosno na programe koji i ukazuju na tradicijske vrijednosti i kulturnu baštinu, ali u kombinaciji s novim i modernim gdje pokazujemo da idemo ukorak sa suvremenim trendovima.

NOVOSTI: Što smatrate najvećim uspjehom u radu KGZ-a, na načelnoj razini, a u kojem dijelu bi KGZ trebao poboljšati svoje poslovanje ili pojačati svoj utjecaj na lokalnu zajednicu?

Najveći uspjeh je sigurno razvoj knjižničnog softvera ZaKi, svih modula za knjižnično poslovanje narodnih knjižnica, kao i razvoj modula okrenutih prema korisnicima, čiji je posljednji primjer razvoj novog OPAC-a sa svojstvima kataloga nove generacije koji smo javnosti predstavili u travnju 2013. godine. Tu je i naša digitalna knjižnica, u sklopu projekta Digitalizirane zagrebačke baštine (http://kgzdzb.arhivpro.hr/) digitalizirana je vrijedna i rijetka građa Gradske knjižnice. U ovom kontekstu vrijedi spomenuti i naše virtualne izložbe (http://www.kgz.hr/default.aspx?id=1638). U ovom segmentu poslovanja smatram da kvalitetno pratimo nove trendove u pogledu suvremene informacijske tehnologije.

Ono gdje bismo mogli biti bolji jest zagovaranje kod osnivača i lokalne zajednice te resornog ministarstva. Trebala bi nam veća sredstva za nabavu knjižničnog fonda koja bi u konačnici doprinijela i većoj posudbi, kao i više sredstava za projekte i programe, za programsku djelatnost.

NOVOSTI: Koja je razlika djelovanja narodne knjižnice u manjoj sredini i mreže knjižnica kao što je KGZ u velikom gradu? Gdje je, primjerice, lakše privući i zadržati korisnike?

Na ovo je pitanje dosta teško odgovoriti, ali sigurno mogu reći da je u sredini poput Zagreba konkurencija velika. U maloj sredini knjižnica je često ključno mjesto, a u Zagrebu u kojemu je velika ponuda sadržaja, knjižnica mora stalno raditi na privlačenju korisnika.

S druge strane, s obzirom da smo mi mreža i djelujemo u različitim područjima grada koja često imaju i drugačije potrebe, u pogledu nabave fonda, pružanja usluga i po pitanju pokrivenosti moramo razvijati svoje kapacitete promišljeno te vrlo racionalno koristiti i raspoređivati svoje mogućnosti.

NOVOSTI: Kao ravnateljica najvećeg sustava narodnih knjižnica u Hrvatskoj, u čemu vidite smjer razvoja i opstanka knjižnica, s obzirom na digitalno doba i širenje djelatnosti, odnosno s obzirom na pravo na e-knjigu i e-čitanje?

U hrvatskom knjižničarstvu sustavno se promišlja o ovim temama, svjesni smo izazova koji danas stoje pred knjižnicama. S druge strane, pak, svjesni smo dobrih iskustava naših narodnih knjižnica: dobri i kvalitetni prostori, primjerene lokacije, dovoljno sredstava za nabavu i sve veći broj stručnih djelatnika te smatramo da u tom smislu možemo kvalitetno odgovoriti na sve ono što nas čeka.

Smatram da su bojazni o budućnosti knjižnica neopravdane, mislim da su novi formati i novi mediji bogatstvo, digitalna knjižnica, primjerice, omogućuje npr. i korisnicima koji su slabo pokretni dostup do knjižničnih usluga. S jedne strane korisnici imaju i dalje pravo na klasičnu knjigu i novo doba sigurno neće dovesti do njezinog nestanka, ali isto tako imaju i pravo na e-čitanje, odnosno e-knjigu. S druge strane, opasnosti koje nam je donijela internetizacija samo su nastavak problema s kojima smo se suočavali i ranije pri odabiru građe i sugeriranju korisnicima što da čitaju.

Narodna knjižnica danas je spoj klasičnoga prostora kojemu nove tehnološke mogućnosti daju dodatno bogatstvo. Kao što su pokazali svjetski, ali i hrvatski primjeri (Šibenik, Zadar, Karlovac, Pula...), treba omogućiti ljudima da u knjižnici kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme, a uz to, svojom im ponudom treba pružiti i više od samog prostora.

Radi se o velikim izazovima za struku, potrebne su nam dodatna znanja i kompetencije da upravljamo svim tim bogatstvom informacija, kako na novim medijima, tako i ne zaboravljajući one tradicionalne.

NOVOSTI: Posljednjih mjeseci intenzivno se radi na donošenju ili mijenjanju temeljnih dokumenata struke: strategije, zakona te pravilnika. Vidite li to kao neki prijelomni trenutak u struci i kao nešto što može na ključan način artikulirati stvari ili kao nužnu administrativnu proceduru koja neće ništa bitno izmijeniti na terenu? Je li ove promjene potaknula realna potreba s terena? Hoće li to popraviti položaj struke u odnosu na one koji donose odluke (npr. osnivači)?

Standardi i pravilnici vremenski su ograničeni, oni moraju slijediti nove trendove i brže se donositi. Mislim da je krajnje vrijeme da se osuvremene Standardi za narodne knjižnice.

Jednako tako, treba mijenjati i Zakon o knjižnicama premda je postojeći donio puno toga novoga, najvažnije je da je omogućio narodnim knjižnicama pravnu samostalnost. Rezultati rada na terenu pokazali su da su to bile dobre odluke.

Iz postojećih zakona se, međutim, ne koristi dovoljno mogućnost povezivanja među knjižnicama, tome doprinosi i konfiguracija hrvatskog prostora s puno malih općina i gradova. U cilju svrsishodnijeg funkcioniranja i olakšanog financijskog poslovanja mogle bi se i bolje iskoristiti odredbe postojećeg Zakona.

Zahvaljujući Zakonu uređena je i knjižničarska djelatnost, a zahvaljujući HKD-u imamo prevedene sve relevantne smjernice i dokumente, potrebno je samo implementirati ih.

Promjene u obrazovanju knjižničara uvjetuju i dio mijenjanja zakona u pogledu definiranja stručnog kadra. Radi se o vrlo važnim pitanjima i zato je neophodna kvalitetna i pripremljena javna rasprava u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani.

Osobno imam u svim ovim pitanjima povjerenja u struku, da će uspjeti sačuvati tradicionalne knjižničarske vrijednosti te implementirati osuvremenjene poglede.

NOVOSTI: Jeste li zadovoljni trenutnim obrazovanjem knjižničara u Hrvatskoj? Kakve kadrove narodne knjižnice trebaju, a kakve dobivaju s fakulteta? Jesu li njihova znanja prilagođena potrebama rada u (narodnoj) knjižnici?

U prvome redu drago mi je da u Hrvatskoj postoje studiji knjižničarstva, a drago nam je i da je uvažena naša sugestija da bi studenti knjižničarstva trebali imati više sati prakse u knjižnici. Nadalje, mislim da je važno da se knjižničarstvo može upisati dvopredmetno, u kombinaciji s drugim strukama. Knjižnice trebaju specijaliste za pojedina područja kao što je književnost, sociologija, pedagogija itd., odnosno temeljna znanja obogaćena znanjima i vještinama iz područja knjižničarstva. Važno nam je, primjerice, da u zbirci Rara imamo osobu s klasičnom humanističkom naobrazbom.

NOVOSTI: Što mislite o generalnom položaju struke u društvu? Kako nas se doživljava? S druge strane, jesmo li dovoljno uslužno orijentirani s obzirom na živi kontakt s čovjekom?

Po pitanju uslužnosti, sigurno bi moglo biti i bolje. Mi u KGZ-u posvećujemo posebnu pažnju vještinama rada s ljudima i ljubaznosti naših zaposlenika. Njihova se vještina potvrđuje u neposrednom radu s korisnicima. Ponekad to i nije lako jer pokrivamo vrlo široke skupine korisnika, primjerice različite dobne skupine. Interakciju i suradnju s korisnicima vidim kao vrlo važan dio poslovanja. Naime, svaki naš korisnik je glas za nas i potencijalno može lobirati u lokalnoj zajednici. U tom su smislu i mediji vrlo važni.

Čini mi se da se polako mijenja slika o knjižnicama u društvu, premda nedovoljno brzo. Na nama je da radimo što odgovornije i profesionalnije, da imamo što bolju komunikaciju na svi razinama: s korisnicima, lokalnom zajednicom, osnivačima i medijima.

NOVOSTI: Ako biste morali trima riječima opisati KGZ koje bi to bile?

Tradicija, suvremenost, stručnost.

NOVOSTI: Hvala Vam najljepša na razgovoru.