-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


Okrugli stol Nova Gradska knjižnica u Zagrebu i ulazak u Razvojnu strategiju Grada Zagreba – ZagrebPlan 2020.
ZgForum, Zagreb, 25. veljače 2013.

Ivančica Đukec Kero
Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica

ivancica.dukec@kgz.hr

Gradska knjižnica, središnjica Knjižnica grada Zagreba, najveće zagrebačke ustanove u kulturi, svojim radom doprinosi ugledu i prepoznatljivosti Zagreba kao grada kulture. Stogodišnji osmišljeni razvoj zbirki knjižnične građe, stalne inovacije i poticanje razvoja novih službi i usluga za korisnike, uvrstili su je među njegove ključne kulturne ustanove.

Upravo to značenje knjižnice u doprinosu prepoznatljivosti grada i njezinoj ulozi u razvoju, otvorilo je put plodnoj suradnji između Gradske knjižnice i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada u čijoj su nadležnosti upravo strateški razvojni projekti.

Unatoč bogatstvu usluga, raznovrsnosti knjižničnog fonda, stručnosti djelatnika te kvaliteti programa namijenjenih svim građanima, Gradska knjižnica je i u 106. godini djelovanja smještena u neodgovarajućem i premalom prostoru (deset puta manjem od potrebnog). U zgradi staroj više od 120 godina ne mogu se osigurati osnovni uvjeti potrebni za kvalitetno pružanje usluga kao ni za zaštitu i čuvanje vrijedne i raritetne građe. Gotovo 70% fonda smješteno je u spremištu izvan Knjižnice. S obzirom na broj korisnika (svaki šesti građanin Zagreba član je KGZ-a), stalni rast knjižničnih zbirki, nove usluge i zadaće suvremene središnje knjižnice, Gradska knjižnica umjesto sadašnjih 2 600 m² treba prostor od oko 20 000 m².

U ponedjeljak, 25. veljače 2013. u ZgForumu, prostoru gradskog ureda Grada Zagreba za strategijsko planiranje i razvoj grada, održan je okrugli stol pod nazivom Nova Gradska knjižnica u Zagrebu. Dio je to kampanje Knjižnica grada Zagreba za novu zgradu središnje knjižnice u centru grada. Na navedenu temu u istom je prostoru tijekom veljače bila postavljena i izložba kojom je prikazan rad, brojni programi te bogata povijest djelovanja Gradske knjižnice.

Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva kulture te arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke. Ravnateljica KGZ-a Davorka Bastić predstavila je središnju knjižnicu KGZ-a – Gradsku knjižnicu, njezin neadekvatan smještaj i problem nedostatka prostora). Pročelnica Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Jadranka Veselić Bruvo navela je nekoliko konkretnih lokacija u gradu Zagrebu koje bi mogle doći u obzir prilikom odabira.

Tijekom rasprave najviše se razmatrala tzv. centralna (kulturna) os grada – od željezničkog kolodvora prema jugu (od Paromlina preko prostora uz zgradu Gradskog poglavarstva, do površina nasuprot NSK-u te u blizini MSU-a). Prisutni su se složili da bi na tom potezu lokacija za novu zgradu Gradske knjižnice bila najpoželjnija, jer bi se takvim smještajem ključnih gradskih kulturnih institucija i realizirala centralna kulturna os.
Naglašeno je i da se nova lokacija ne bi smjela previše udaljiti od postojeće jer središnja knjižnica, s obzirom na svoje funkcije, treba imati i centralnu poziciju u glavnome gradu.

Izazovne su i atraktivne ideje o novoj zgradi na jednoj od spomenutih čistih lokacija, kao i mogućnost korištenja EU fondova za projektiranje, primjerice, „zelene zgrade“. Većina se sudionika složila da bi se revalorizacijom i revitalizacijom nekog od objekata postojeće zapuštene industrijske arhitekture (poput Paromlina ili Gredelja) vjerojatno znatno poskupio cijeli projekt. No, istovremeno, zaštitom i revitalizacijom industrijske arhitekture otvorile bi se nove mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova.

Spomenuta je i mogućnost kombinacije djelatnosti, pa bi se tako uz novu zgradu Gradske knjižnice mogla naći (gradu nužno potrebna) kongresna dvorana što bi pridonijelo i samoodrživosti novog objekta

Zaključci – korak naprijed

Rasprava je u ugodnoj i optimističnoj atmosferi urodila važnim zaključcima koji će zauzeti značajno, možda i povijesno mjesto u kampanji za novu zgradu središnje zagrebačke knjižnice:

1. Strateški ciljevi Gradske knjižnice – razvoj usluga i programa namijenjenih svim građanima Zagreba, od dostupnosti različitih vrsta građe i informacija do tribina, izložbi, radionica, programa poticanja svih vrsta pismenosti, socijalne integracije, multikulturalnosti, cjeloživotnog učenja, uklapaju se u strateške razvojne ciljeve Grada Zagreba. Stoga je odluka o trajnom smještaju tako važne kulturne ustanove grada, pretočena u strateški razvojni projekt, dobila svoje mjesto u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba – ZagrebPlan 2020, koju izrađuje Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
2. Prisutni na okruglom stolu imenovani su članovima Povjerenstva za odabir najpogodnije lokacije za izgradnju i trajni smještaj nove Gradske knjižnice. Zadatak Povjerenstva bio bi u kratkom roku predložiti lokaciju, uvažavajući sve na raspravi izrečene detalje i sugestije, poštujući zahtjeve i potrebe arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke. Isto Povjerenstvo dobilo je u zadatak za predloženu lokaciju izraditi i studiju izvodljivosti (feasibility).

Zaključci okruglog stola najavljuju daljnju uspješnu suradnju Knjižnica grada Zagreba i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada koja će, nadamo se, u skoroj budućnosti otvoriti građanima Zagreba novi prostor druženja, čitanja, istraživanja i uopće javnog života.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-