Ishodi sudjelovanja Gradske knjižnice Rijeka u EU projektima

Andreja Silić Švonja
Gradska knjižnica Rijeka
andreja.silic-svonja@gkri.hr

AccessITplus

Gradska knjižnica Rijeka sudionca je programa Europske unije Kultura 2007 - 2013. i to kao hrvatski partner u projektu kratkoročne suradnje (dvogodišnji projekt) pod nazivom AccessITplus (Accelerate the Circulation of Culture Through Exchange of Skills in Information Technology).

Što je to Kultura 2007 – 2013?

Kultura 2007 - 2013. okvirni je program Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine čiji ukupni programski proračun iznosi 400 milijuna eura. Cilj je programa unapređenje zajedničkog europskog kulturnog prostora, utemeljenog na zajedničkoj kulturnoj baštini, razvijanjem suradnje kulturnih djelatnika iz zemalja članica programa, s ciljem ojačavanja europskog jedinstva. Tri su osnovna prioriteta programa: promicanje transnacionalne mobilnosti kulturnih djelatnika, potpora transnacionalnoj mobilnosti kulturno-umjetničkih djela i proizvoda te promicanje međukulturnog dijaloga. (Iz publikacije Kultura 2007 -2013. : nove ideje stare Europe / urednica Anja Jelavić, Zagreb, 2011)

Projekt AccessITplus je u programu Kultura 2007 - 2013. dobio potporu za transnacionalnu mobilnost kulturno-umjetničkih djela i proizvoda u digitalnom obliku s idejom da narodne knjižnice daju svoj doprinos digitalnoj knjižnici Europe (Europeani).

Što je to AccessITplus?

U HKD Novostima projekt je već bio predstavljen (http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/530), ali ću ovdje ponovno istaknuti neke osnovne činjenice. Projekt AccessITplus traje od listopada 2011. do rujna 2013. godine. Ukupna vrijednost projekta je 399 425,00€, od čega se 50% (199 712,50€) financira iz programa Kultura 2007 – 2013. Europske komisije, a 50% financiraju projektni partneri. Gradskoj knjižnici Rijeka je iz proračuna Europske komisije osigurano 25 117,50€. Projektni partneri su MDR Partners iz Ujedinjenog Kraljevstva (vodeći partner), Poznań Supercomputing and Networking Center iz Poljske (PSNC, tehnički partner); Biblioteka grada Beograda iz Srbije, Središnja javna knjižnica Veria iz Grčke, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske (Banja Luka) iz Federacije BiH te Narodna knjižnica „Marin Barleti“ (Skadar) iz Albanije (pridruženi partner).

Projekt AccessITplus inače je nastavak projekta AccessIT, u kojem su s uspjehom razvijeni online-obrazovni tečajevi, u autorstvu poljskog projektnog partnera Poznań Supercomputing and Networking Center, namijenjeni zaposlenicima baštinskih institucija (knjižnice, muzeji, galerije, arhivi) u Grčkoj, Srbiji i Turskoj s ciljem što boljeg uključivanja u digitalnu arenu Europe. AccessITplus nastavlja se na prethodni projekt radi uključivanja Albanije, Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Navedeni obrazovni tečajevi prevedeni su na hrvatski jezik i svim zainteresiranim hrvatskim građanima omogućeno je besplatno online-obrazovanje - u suradnji s Hrvatskom akademskom istraživačkom mrežom (CARNet) i Centrom za stalno stručno usavršavanje (CSSU). CARNet je pružio potporu u postavljanju online-tečajeva u sklopu svoje platforme za e-edukaciju u programu otvorenoga koda Moodle/Loomen, a CSSU je pružio potporu certificiranju tečajeva – prvi put u program CSSU-a uvršteni su e-tečajevi. Dosadašnji odaziv sudionika u edukaciji je zadovoljavajući (80+), a posebno je veliki odaziv studenata diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti (jednopredmetni studij – knjižničarski smjer) na Filozofskom fakultetu u Rijeci jer su tečajevi uključeni u izborni program studija.

Prvi online-tečaj pod nazivom Digitalne riznice za male baštinske institucije pokriva pitanja: kako digitalizirati objekte kulturne baštine, kako ih pripremiti za online-prezentaciju i kako ih opisati metapodacima. Uz neophodnu teorijsku pozadinu, tečaj također uključuje lekcije osmišljene tako da zaposlenicima malih institucija pokažu kako stvoriti digitalni sadržaj visoke kvalitete i daju ga na raspolaganje uslugama poput Europeane (https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=2119).

Drugi online-tečaj pod nazivom Suradnja s Europeanom namijenjen je onima koji svoj sadržaj žele proslijediti Europeani. Tečaj pokriva viziju koja stoji u pozadini Europeane i objašnjava njezinu tehničku infrastrukturu. On također pruža detaljno objašnjenje postupaka koji se moraju slijediti kako bi digitalni izvori kulturne baštine bili dostupni putem Europeane (https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=2118).

Tijekom projekta u svakoj od zemalja odakle su projektni partneri osnovane su pilot digitalne knjižnice (jedna od njih je SveVID – digitalna knjižnica Gradske knjižnice Rijeka), s ciljem da njihov sadržaj u konačnici bude dostupan i na portalu Europeana. Tijekom projekta obrazovala se i ključna skupina ljudi zamišljena kao jezgra centara izvrsnosti za pružanje potpore po pitanjima digitalizacije.

Prethodni EU projekti Gradske knjižnice Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka pozvana je sudjelovati u projektu AccessITplus zahvaljujući prethodnoj uspješnoj suradnji koju je još 1995. godine započela Marija Šegota-Novak s Robom Daviesom i Mary Rowlatt – ključnim osobama svih EU projekta u kojima je sudjelovala Gradska knjižnica Rijeka.
Projekti koji su prethodili bili su: Phare PLDP/OSI, PubliCA i Pulman-XT.

U sklopu projekta Phare/PLDP/OSI 1997. godine u Lovranu je održano Međunarodno savjetovanje Narodne knjižnice – izazov promjena nakon kojeg je izašao zbornik radova istoga naziva u izdanju HKD-a (urednice Marija Šegota-Novak i Vesna Turčin).

Kopenhaška deklaracija donesena je na konferenciji PubliCA i politika održanoj 1999. u Kopenhagenu kao rezultat projekta PubliCA s ciljem da se udruže ključni predstavnici narodnih knjižnica i poboljšaju sliku o narodnim knjižnicama diljem Europe. (Kopenhaška deklaracija. // HKD Novosti 14, svibanj 2000).

Projekt PULMAN i PULMAN-XT zamišljeni su kao tematska mreža izvrsnosti namijenjena donositeljima strategija, voditeljima usluga i istraživačima. Ciljevi mreže bili su ojačati izvedbu i realizirai u što većoj mjeri potencijal narodnih knjižnica uz podršku PULMAN-smjernica (http://svevid.gkr.hr/items/show/166).

Općenito govoreći o iskustvu sudjelovanja u EU projektima, zasigurno možemo potvrditi da je to dodatni napor za instituciju koja je projektni partner, ali i dodatna vrijednost u vidu reference u očima osnivača i krajnjih korisnika. Sudjelovanjem u EU projektima pojačava se vidljivost i promidžba institucije, a osobe uključene u projekt stječu iskustvo, znanje, poznanstva s kolegama iz Europe, uvid u aktualne smjerove struke. Dakako, ne smije se zaboraviti niti na izravnu korist samog projekta. Pritom je važno ispunjavati obveze, namjenski trošiti sredstva (nenamjensko trošenje sredstva rezultira isključivanjem iz projekta!), voditi detaljnu financijsku i inu dokumentaciju.

Izgledno je da ćemo se uskoro priključiti još jednom EU projektu o čemu ćemo vas svakako obavijestiti.

SVeVID (http://svevid.gkr.hr) – digitalna knjižnica Gradske knjižnice Rijeka (GKR) – ishod projekta AccessITplus

SVeVID je digitalna knjižnica Gradske knjižnice Rijeka nastala u sklopu projekta AccessIT Plus kao pilot digitalna knjižnica.

Glavni ishod projekta AccessITPlus za GKR zbog kojeg smo se i odlučili za sudjelovanje u projektu je izgradnja digitalne knjižnice. Opredijelili smo se za program otvorenoga koda OMEKA zbog toga što podržava međunarodne standarde podataka i njihove razmjene i jamči jednostavno uključivanje u vanjske skupne izvore kao što je Europeana, zbog toga što je napravljen u programu PHP koji je relativno poznat i jednostavan za programiranje, zbog toga što nam je odgovarao svojim jednostavnim i prilagodljivim izgledom i zato što je bio jednostavan za uporabu. U užem softverskom izboru bili su programi otvorenoga koda Dspace, Greenstone i program poljskog projektnog partnera dLibra. Pritom su naši kriteriji bili: stupanj dostupnosti, jednostavnost korištenja, jednostavnost instalacije, ocjena elemenata programa, izgled korisničkog sučelja, jezik, metapodaci, način dodavanja datoteka, brzina učitavanja datoteka/izrade zbirke, jednostavnost korištenja (koliko je user-friendly) postojanje popratnih uputa, lakoća pregledavanja (browsing) i jednostavnost podešavanja.

Kao i većina narodnih knjižnica, Gradska knjižnica Rijeka odlučila se za utemeljenje svoje digitalne zbirke digitalizacijom građe iz svoje zavičajne zbirke. Stručni knjižničarski tim tematski je odredio vrlo široki okvir kako bi u daljnjim projektima digitalizacije bilo jednostavno nadograđivati zbirku, a prvi je naglasak stavljen na knjige s tematikom riječke povijesti. S obzirom na složenu povijest grada Rijeke, knjige su odabrane po principu relevantnosti (metodološke i stručne) te sveobuhvatnosti (vremenske i teritorijalne).

Osim knjiga koje su javno dobro, upustili smo se i u digitalizaciju knjiga koje imaju autorska i druga srodna prava, što je bio veliki stručni izazov, vrijedan truda. Sadržaj SVeVIDA, uz djela iz lokalne povijesti i kulture, obuhvaća i teme iz povijesti naše knjižnice kao i stručna izdanja.

Početna arhitektura SVeVIDa sadrži dokumente, zbirke i izložbe. Sadašnje digitalne zbirke su: Gradska knjižnica nekoć, Povijesti Rijeke Zavičajna svaštara, Naša izdanja. U tijeku je proces digitalizacije časopisa Riječki list i Mornar.

Dodatna vrijednost SVeVIDa su virtualne izložbe kojima će se isticati, obilježavati i dodatno opisivati zanimljive teme, ali i prikazivati stvarne izložbe održane u našem izložbenom prostoru.

Jedna od njih je izložba Hlapićeva baština, a u pripremi su izložbe Europski polozi Ljube Babića europskoj kulturi te Andrija Maurović: 110 naslovnica za 110 godina i 150 godina vatrogastva u Rijeci.

Naša je ambicija da u lokalnoj zajednici SVeVID bude mjesto okupljanja digitalne građe zavičajnoga značaja, pa smo otvoreni za suradnju, kako s institucijama iz lokalne zajednice tako i svim zainteresiranim građanima, te sa širom stručnom zajednicom koja se bavi zavičajnom baštinom. Zbog toga smo našu digitalnu knjižnicu nazvali SveVID.

Što je u imenu?
1. Svevid – vrhovni četveroglavi Bog u slavenskoj mitologiji
2. Sv. Vid – zaštitnik Grada Rijeke
3. E – elektronička (digitalna) riznica/knjižnica
4. Sve vidi: ima/pruža uvid u sve.

Dobro, nemamo još uvid u sve, ali nastojat ćemo, koliko god budemo mogli.