|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 55, ožujak 2012. :: Iz knjižnica
Gradska knjižnica Rijeka – hrvatski partner u EU projektu AccessITplus
Gradska knjižnica Rijeka hrvatski je partner u dvogodišnjem projektu AccessITplus (Accelerate the Circulation of Culture through Exchange of Skills in Information Technology) koji financira Europska komisija u sklopu programa Kultura 2007. - 2013. MDR Partners iz Ujedinjenog Kraljevstva vodeći je partner ovog projekta s kojim je Gradska knjižnica Rijeka prethodno surađivala u tri europska projekta (PDLP, PubliCAi Pulman-XT). Ostali partneri AccessITplus projekta su Poznań supercomputing and networking center iz Poljske, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske (Banja Luka) iz BiH, Biblioteka grada Beograda iz Srbije, Veria Central Public Library iz Grčke, Narodna i univerzitetska biblioteka (NUB) "Derviš Sušić" (Tuzla) iz BiH te pridruženi partner Public library "Marin Barleti" (Shkoder) iz Albanije. Ukupna vrijednost projekta je 399 425,00 €, od čega se 50 % (199 712,50 €) financira iz programa Kultura 2007. – 2013. Europske komisije. Udio hrvatskog partnera iznosi 50 235 €. Po istom načelu, 25 117,50 € financira Europska komisija, a isto toliki bit će doprinos Gradske knjižnice Rijeka iz vlastitih sredstava. Politička pozadina projekta AccessITplus je Digitalna agenda Europske komisije te Inicijativa digitalnih knjižnica i2010. Njihov je osnovni cilj da europska kulturna i znanstvena bogatstva budu dostupna svima i sačuvaju se za sljedeće generacije. Stanje digitalizacije u svakoj zemlji sudioniku projekta je specifično, no činjenica jest da se putem Europeane dolazi do relativno malo rezultata koji vode na digitalizirane objekte iz baštinskih institucija jugoistočne Europe. Cilj AccessITplus projekta jest promijeniti to stanje. Jačanjem umijeća knjižničara, arhivista i muzealaca u području digitalizacije građe putem online tečajeva Digitalni repozitoriji za male baštinske institucije i Kooperacija s Europeanom lokalno digitalizirana građa moći će biti dostupna i na Europeani. Europeana je jedinstveno pristupno mjesto europskoj kulturnoj baštini. Europski građani jednim klikom na Europeani mogu pristupiti svekolikom bogatstvu europskih digitalnih knjižnica, arhiva i muzeja. Štoviše, putem Europeane kao agregatora europske digitalizirane baštine, korištenost lokalno digitalizirane građe pojedinih institucija se uvećava i dodatna je referenca za svaku instituciju. U ulozi koordinatora projekta za Hrvatsku Gradska knjižnica Rijeka na nacionalnoj razini savjetovat će se s grupom stručnjaka radi identifikacije stanja i definiranja zadataka projekta u Hrvatskoj, sudjelovat će u izboru osoba koje će se educirati kao ključna grupa stručnjaka, pridonosit će poboljšanju obrazovnih izvora putem digitalnih primjera i testiranja korisnika online tečajeva, vodit će postupak prijevoda online tečajeva, organizirat će konferenciju za promicanje obrazovanja putem AccessITplus online tečajeva, pružat će podršku polaznicima tijekom obrazovanja, poticati izgradnju pilot digitalnih knjižnica te evaluirati, diseminirati i voditi AccessITplus projekt u Hrvatskoj. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu 15. prosinca sastali su se članovi fokus grupe gdje su razmijenili informacije u vezi s digitalizacijom u Hrvatskoj. Sastanku su nazočili ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko, Martina Kovač iz Ministarstva kulture, Snježana Radovanlija Mileusnić i Lada Dražin Trbuljak iz Muzejsko-dokumentacijskog centra, Evgenija Arh iz Sveučilišne knjižnice Rijeka, Aleksandra Mudrinić Ribić i Tomislav Negulić iz CARNet-a te dolje potpisana iz Gradske knjižnice Rijeka. Na sastanku su istaknuti ključni momenti vezani uz digizalizaciju u Hrvatskoj kako bi se identificirali posebni čimbenici i izazovi u ovom području. U Hrvatskoj postoji nacionalni projekt Hrvatska kulturna baština koji na istoimenom portalu pruža informacije i pristup cjelokupnoj digitaliziranoj građi u nas. Postoji redoviti natječaj i proračunska stavka za digitalizaciju. U sklopu Centra za stalno stručno usavršavanje (CSSU) postoji mogućnost obrazovanja u Modulu Digitalizacija građe. Seminar AKM povezuje baštinske institucije od 1997., gdje se razmijenjuju i objavljuju visokostučni radovi koji uključuju područje digitalizacije. U sklopu SEEDI (South-Eastern European Digitization Initiative) konferencije održane prošle godine u Zagrebu ustanovio se Festival projekata digitalizacije koji će nastaviti održavati samostalno. Ministarstvo kulture RH je u studenom 2011. potpisalo ugovor s Europeanom kao nacionalni agregator i u tijeku su postupci potrebni da digitalizirani sadržaj dostupan putem portala Hrvatska kulturna baština bude prilagođen za Europeanu. Načelni dogovor Vijeća nacionalnog projekta Hrvatska kulturna baština jest da će krovne baštinske instutucije biti nacionalni agregatori za svoje domene: NSK za knjižničnu građu, Muzejsko-dokumentacijski centar za muzejsku građu, Hrvatski državni arhiv za arhivsku građu. Nacionalni projekt Hrvatska kulturna baština uključuje niz projekata digitalizacije, ali postoje problemi u području razine obrađenosti digitalne građe, jer u početku nisu bila strogo postavljena pravila po pitanju metapodataka i autorskih prava. Isto tako, još uvijek ima baštinskih institucija koje nisu krenule u postupak digitalizacije svoje građe. U tom smislu, projekt AccessITplus najviše može pridonijeti u osvješćivanju potrebe za digitalizacijom, edukaciji knjižničara, muzealaca i arhivista iz manjih baštinskih institucija u području digitalizacije i pripremi metapodataka koji će se moći prilagoditi za Europeanu. Krajem ožujka u Središnjoj javnoj knjižnici Veria u Grčkoj obrazovat će se Martina Kovač iz Ministarstva kulture, Renata Petrušić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Evgenija Arh iz Sveučilišne knjižnice Rijeka i Sara Vukušić iz Gradske knjižnice Rijeka. Tamo će kao ključna grupa stručnjaka biti osposobljene za pružanje podrške polaznicima online tečajeva. AccessITplus tečajevi pokrivaju životni ciklus digitalnog objekta uključujući digitalizaciju, zaštitu, metapodatke, pobiranje i agregaciju podataka, korisnost i dostupnost digitalne građe, softver za digitalne knjižnice, kao i kooperaciju s Europeanom. Nakon online edukacije polaznici tečajeva bit će osposobljeni za planiranje i provođenje projekta digitalizacije u vlastitim institucijama. Krajnji rezultat projekta trebala bi biti edukacija što većeg broja ljudi te 75 000 digitalnih objekata iz Hrvatske dostupnih putem Eruopeane. A. Silić Švonja andreja.silic-svonja@gkri.hr
|
|
|
|