Zaključci 4. okruglog stola Knjižnice i suvremeni menadžment i 2. okruglog stola komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti

U suorganizaciji Komisije za upravljanje i Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti Hrvatskoga knjižničarskog društva te Nacionalne i sveučilišne knjižnica, 8. travnja održan je 4. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment i 2. okrugli stol Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti. Slijede

Zaključci

Hrvatsko knjižničarsko društvo treba poticati knjižničarsku zajednicu i pojedince na edukaciju iz područja upravljanja ljudima, procesima i vremenom u cilju efikasnosti i zdravog radnog okruženja.

Ravnatelji i voditelji knjižnica trebaju sustavno planirati i osigurati sredstva za edukaciju zaposlenika iz područja upravljanja ljudima, procesima i vremenom.

U svim oblicima prezentacija knjižnice i knjižničari moraju znati artikulirati svoje poslanje, zadaću i ciljeve. Za onaj dio knjižničarske zajednice koji nema definirano poslanje HKD treba poticati isto te organizirati daljnju edukaciju.

• knjižničnu statistiku u Hrvatskoj, za sve tipove knjižnica, prikuplja samo Državni zavod za statistiku (svake 3 godine). Knjižnice su zakonski obavezne Zavodu dostaviti tražene podatke, a Zavod dobivene podatke obrađuje i objavljuje u Statističkom godišnjaku. S ovakvim načinom prikupljanja statističkih podataka vezani su brojni problemi:
  • prvi i najveći problem neprilagođenost elemenata statističkog upitnika aktivnostima knjižnice. Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti je u nekoliko ranijih navrata kontaktirala Zavod s prijedlozima novih pokazatelja i mogućih modifikacija tog upitnika, međutim, bez rezultata.
  • podaci koji se prikupe ovim upitnikom su dostupni, međutim samo u zbirnom obliku. To znači da je moguće dobiti podatke o ukupnom broju djelatnika, fondu, izdacima i sl., primjerice za sve narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, ali ti se podaci ne mogu dobiti za pojedinačnu knjižnicu. Ovakav oblik prikaza podataka jamci anonimnost pojedinim knjižnicama, ali istovremeno isključuje svaku mogućnost usporedbe knjižnica između sebe ili bilo kakvu drugu manipulaciju podataka za potrebe unapređivanja poslovanja.
• hrvatske se knjižnice nalaze na samom početku mjerenja uspješnosti svoga poslovanja, međutim, prije nego što se krene s nekim od naprednijih oblika istraživanja kvalitete knjižnica i njihovih učinaka na društvo, smatra se da je potrebno u prvom redu usustaviti prikupljanje statističkih podataka knjižnica na temelju jedinstvenog upitnika, a čiji će podaci biti dostupni svima koji su sudjelovali u prikupljanju podataka (i to u zbirnom obliku, ali za pojedinu knjižnicu). S tim u vezi važan je Manifest o knjižničnoj statistici (IFLA-ine Komisije za statistiku) koji upravo apelira na prikupljanje knjižnične statistike na nacionalnom nivou za sve zemlje svijeta. Ova bi se statistička mjerenja trebala provoditi svake godine, a njihova je važnost i vrijednost osigurana jedino brzim prikupljanjem i analizom dobivenih podataka.
• Manifest preporučuje da podatke prikuplja jedno središnje knjižnično tijelo. Sudionici OS su se složili da bi to tijelo u Hrvatskoj trebao biti Zavod za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (Zavod trenutačno prikuplja statističke podatke samo za narodne knjižnice. Također, zbog nedostatka ljudi koji bi radili na obradi i interpretaciji podataka, Zavod kasni s rezultatima.).

Predlaže se:

• da Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti zatraži od IFLA-e model upitnika koji sadrži temeljne statističke podatke i koji je IFLA-ina Komisija već testirala u knjižnicama. Komisija će taj upitnik prevesti na hrvatski jezik i prilagoditi sadržajno potrebama hrvatskih knjižnica (uvažavajući raznolikosti knjižnica prema njihovoj vrsti).
• da se pozovu sve knjižnice na suradnju te da se krene s prikupljanjem podataka od kalendarske 2012. godine
• da sudjelovanje u ovom projektu bude dobrovoljno, ali da se knjižnice koje u projekt uđu, obavezuju podatke dostaviti u dogovorenom roku i dati odgovore na sva pitanja iz upitnika
• da podatci budu dostupni svim knjižnicama koje sudjeluju u projektu. Predlaže se da podaci budu dostupni putem Portala narodnih knjižnica pri HKD-u. Taj bi portal u tom slučaju trebalo preimenovati tako da odražava promjenu strukture podataka koje bi pružao (Portal hrvatskih knjižnica, na primjer).
• da se svake dvije godine održi okrugli stol na temu statističkih mjerenja i vrednovanja da bi se pratio napredak i pravodobno rješavali problemi vezani uz ovu problematiku.
   

K. Petr Balog
kpetr@ffos.hr

M. Mihalić
mmihalic@nsk.hr

M. Šegota-Novak
marija.segota-novak@gkri.hr