Nova zgrada jelšanske knjižnice

Marija Plantarič-Huljić

v. d. ravnateljice Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa

opcinska.knjiznica.i.citaonica.jelsa@st.t-com.hr

Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa slijednica je Narodne čitaonice osnovane 1868. godine no njezina prava povijest zapravo započinje 23. travnja 1939. godine kada je u svrhu širenja i podizanja narodne prosvjete osnovana Općinska knjižnica Jelsa, „čitaonica puka“, tj. javna knjižnica namijenjena svim članovima tadašnje zajednice, ali i turistima, što treba posebno naglasiti.

Počela je s radom u Svečanoj dvorani Općinskog doma, a trajni smještaj bio je predviđen u Domu kulture koji su izgradili te iste 1939. godine. Poslije rata narodna knjižnica pravno-formalno nije postojala sve do 1998. godine kad je osnovana Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa, a živi svjedoci reći će da je u Jelsi bila knjižnica od kad pamte. Njezinim su članovima, kako kažu, bili barem za vrijeme svojega školovanja.

Dana 10. studenog 2003. Knjižnica je stradala u požaru u kojem su nestali i oni rijetki pisani dokazi o njenom ranijem postojanju, dokazi da je unatoč neriješenom statusu knjižnica djelovala od 1946. godine dalje i da je bila jedina knjižnica na Hvaru u razdoblju od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojoj dugoj povijesti, od 1868. nadalje knjižnica nije bila dostupna korisnicima samo tijekom dva razdoblja: za vrijeme talijanske okupacije u vrijeme Drugog svjetskog rata te poslije požara 2003. do siječnja 2006. godine kada je započela s radom u privremenom prostoru. Korisnici su posuđivali građu u dječjem odjelu i odjelu za odrasle, no za ostale odjele i aktivnosti koje propisuju standardi te za zapošljavanje novog osoblja, nije bilo prostora.

Tek je ove godine u Jelsi u stručnome smislu uređena prava knjižnica, u prostoru koji je zaista namijenjen njezinoj djelatnosti i koju je otvorio 14. kolovoza 2014. premijer Zoran Milanović u nazočnosti uzvanika Općine Jelsa prigodom Dana Općine.

Prostor u Domu kulture, koji je sada preuređen u knjižnicu, sastoji se od dvije veće prostorije ukupne površine 180 m² na katu i ranije se nije koristio, osim povremeno u zimskim mjesecima za treninge rukometa. Kad je izgrađena sportska dvorana ostao je posve neiskorišten. Djelatnici knjižnice predlagali su preseljenje u taj prostor više puta od 1995. godine da bi ideja bila prihvaćena tijekom 1999. godine. Prvim nacrtima rekonstrukcije Doma potkrovlje nije obuhvaćeno, zato su radovi započeti poslije požara prekinuti i pristupilo se izradi novog idejnog i glavnog projekta koji je dovršen 2005. godine. Njime je predviđena i rekonstrukcija potkrovlja i krova čime je za knjižničnu djelatnost osigurana zadovoljavajuća površina za rad i razvoj. Trebalo je gotovo deset godina da konačno knjižnica useli u svoj dom. Cijena cijelog projekta iznosila je 4 520 144 kn od čega je Ministarstvo kulture sudjelovalo s 3 570 000 kn, a osnivač, Općina Jelsa, s 950 144 kn.

Dom kulture nalazi se u samom centru Jelse i idealno je mjesto za smještaj knjižnice jer se tu susreću svi komunikacijski putovi. U prizemlju su trgovina i ribarnica, a knjižnica na katu podijeljena je u dva nivoa spojena stepenicama u sredini prostora uz koje je smješten informacijsko posudbeni pult. Na prvom nivou, ukupne površine 160 m² posudbenim odjelima namijenjeno je 140 m² od čega južnu stranu prostorije popunjavaju odjel periodike s čitaonicom tiska i dječji odjel, kojemu uz zapadni zid slijedi odjel multimedije, a u sjeverni dio prostora smještena je književnost za odrasle. Tu su četiri priključna mjesta za računala namijenjena korisnicima. Prostor za osoblje i sanitarije zauzimaju 20 m² prostora. U potkrovlju je prostor zbog stepeništa manji. Južnu stranu potkrovlja zauzima prostor za javne programe sa stolovima s priključnicama za računala i stolicama za manifestacije te zavičajna zbirka. Sjeverni i istočni dio namijenjen je znanstveno-popularnoj literaturi, referentnoj zbirci i prostoru za tihi rad. Dio od završetka stepeništa do zapadnog zida iskorišten je za spremište i smještaj glavnog računala (34 m²). Unutarnji ambijent u knjižnici je suvremen i korisniku ugodan.

Knjižnica sada raspolaže sa 17 000 naslova odnosno 20 000 jedinica građe. Djeci je namijenjeno 3 800 svezaka knjižne građe. U čitaonici je 560 svezaka, zavičajnoj zbirci 370, a oblikuje se i odjel s audiovizualnom građom koji sadrži 1 000 jedinica. Za odjel periodike u prethodnom prostoru nije bilo uvjeta. Uz katalogizaciju se u obradi građe primjenjuje predmetno označivanje (16 000 predmetnica), anotiranje i skeniranje naslovnica. Knjižnica se u svom poslovanju služi računalnim programom MetelWin.

Nova jelšanska knjižnica sasvim je posebna knjižnica jer je stvorena solidarnošću žitelja Hrvatske. Već 15. studenoga 2003. godine na Interliberu je započela akcija Darujmo knjigu za Jelsu u organizaciji Knjižnica Grada Zagreba i Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita, a 21. studenog je Slobodna Dalmacija krenula s akcijom Knjiga za Jelsu. Tako je za pomoć Jelsi senzibilizirana cjelokupna knjižnična zajednica, nakladnici, ustanove i građani. Zahvaljujemo svima i vjerujemo da je nova knjižnica dostojna ljubavi koju je Hrvatska pretočila na njezine police i u njezinu izgradnju. Ova lijepa knjižnica sada ima osposobljene posudbene odjele s knjižnom i audiovizualnom građom te povezanost sa svijetom putem interneta, ima prostor s propisanim cjelinama u kojem je na policama smješten do sada obrađeni fond, no da postane jedno živo kulturno i informacijsko središte treba osoblje koje će nastaviti dosadašnji rad te raditi na sadržajima koji u dosadašnjim uvjetima nisu bili mogući, treba povećati otvorenost knjižnice i broj korisnika te naravno biti primjereno financirana za obavljanje djelatnosti. Knjižnici sada treba udahnuti život.