BiblioKamp u Knjižnici i književnom svratištu „Zvona i nari“
„Zvona i nari“, Ližnjan, 12 – 24. srpnja 2014.

Iva Barković, ibarkovi@ffzg.hr

Ileana Kurtović, ilkurtovi@gmail.com

Ivana Radenović, ivana.radenovic7@gmail.com

Filozofski fakultet u Zagrebu

Ivana Manojlović, imanojlovic91@gmail.com

Filozofski fakultet u Osijeku

Prvi ljetni volonterski BiblioKamp održao se u Knjižnici i književnom svratištu „Zvona i nari“ u Ližnjanu, na jugu Istre, od 12. do 24. srpnja 2014. godine. Ovu udrugu osnovali su Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen s ciljem podupiranja i promicanja kulturne i umjetničke produkcije. Svratište svim zainteresiranima (piscima, urednicima, prevoditeljima...) omogućuje besplatan smještaj na određeno vrijeme tijekom kojeg imaju osigurano i mjesto za rad i priliku za povezivanje s lokalnom zajednicom.

BiblioKamp u ljeto 2014. bio je osmišljen kao sastanak volontera-studenata bibliotekarstva koji će svojim djelovanjem pomoći s problemima prostora, signaturnog sustava i razmještaja građe, ali i sudjelovati u književnim susretima. Izabrane volonterke koje su sudjelovale u kampu su Ivana Manojlović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, Ivana Radenović te Ileana Kurtović i Iva Barković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U sklopu BiblioKampa organizirani su i različiti događaji namijenjeni široj javnosti, tzv. matineje sa zanimljivim predavačima i književnicama koji su u to vrijeme boravili u Svratištu. Ukupno su održane četiri matineje. Prva je gošća bila Ljubica Radović, profesorica ruskog i češkog jezika i književnosti, umirovljena djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Gošća je održala predavanje na temu organizacije i rada ove knjižnice u kojoj je radila dugi niz godina, a dotaknula se i općenito djelatnosti koju obavljaju knjižnice. Raspravljalo se i o budućnosti knjige i biblioterapiji. Istaknula je probleme s kojima se knjižnice svakodnevno susreću, prvenstveno zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, te se razgovaralo o mogućim rješenjima tih problema. Konkretno po pitanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao najveći problem gospođa Radović istaknula je nefunkcionalnost i neiskorištenost prostora u potpunosti. Kao razlog tome navela je nedovršenost knjižnice i napomenula kako je samo dio zgrade NSK u funkciji knjižnice. Upravo funkcionalno uređenje prostora smatra jednom od najvažnijih zadaća koju knjižnica treba ispuniti da bi dobro poslovala. S obzirom da je u svijetu sve češća pojava knjižnica/knjižara u sklopu kojih se nude i ugostiteljske usluge, razmotrila je ovu ideju zajedno s publikom te su se istaknule prednosti i nedostaci ovakvih modernih knjižnica. Mnogi su se složili da je čitanje u današnje vrijeme sve manje zastupljeno te da je u suvremenom okruženju to dosta zahtijevan posao, a čitalačke sposobnosti i navike potrebno je njegovati i razvijati od malena. Posljednja tema o kojoj se razgovaralo jest budućnost knjige. Raspravljalo se o predviđanjima vezanim za formate, pa čak i opstanak knjiga u budućnosti, a zaključak je da je teško predvidjeti što će se točno dogoditi. Unatoč tome, jedno je sigurno – društvene je procese nemoguće i nepotrebno zaustavljati, a knjižnice ne smiju bježati od tehnologije, nego je moraju prigrliti i iskoristiti za svoj napredak i razvoj te pružanje što kvalitetnije usluge korisnicima.

Simpatična i otvorena Tomica Šćavina, diplomirana psihologinja i književnica s nekoliko hvaljenih naslova iza sebe, bila je gošća druge matineje. Ova svestrana psihologinja, autorica kolumni, romana i eseja, te programa za rad na sebi i upoznavanje sebe kroz umjetnost, predstavila se publici „Zvona i nari“ svojim novim romanom Povratak genija. Njen stil kritičari opisuju kao kreativan, odvažan i često provokativan, a autorica nam je objasnila kako ona shvaća svoje pisanje, te koji smisao i poruke stoje iza romana Povratak genija. U razgovoru nam je otkrila u čemu nalazi inspiraciju, kako se nosi sa stvaralačkim krizama, kako prihvaća kritiku, te kako smišlja radnju u svojim romanima – ukratko, sve ono što čini stvaralački proces pisca. S obzirom na svoje zvanje psihologa i uključenost u razne programe psihološkog i duhovnog sadržaja, njezini se romani dotiču tema poput univerzalnih ljudskih potreba, želja i očekivanja, potrage za smislom i srećom te načina nošenja s gubitkom i razočaranjem, ali su istovremeno čitki, zabavni i lepršavi, te uvijek prožeti opuštenim, ponekad provokativnim, a ponekad toplim humorom.

Jedan od sljedećih dana organiziran je bio posjet otvorenju izložbe nakita umjetnice Maje Čerljenko zanimljivog naziva Književnost oko vrata u Medulinu (slika dolje). Izložbu je organizirala udruga MedulinArt, u kojoj je autorica dugogodišnja članica, a održala se u galeriji Loža na medulinskoj placi. Autorica je inspiraciju za nakit našla u brojnim stranim i hrvatskim književnim djelima pa su se tako na izložbi mogle vidjeti ogrlice s privjeskom u obliku knjige s raznovrsnim detaljima iz djela Mate Balote, Dinka Šimunovića, Franza Kafke, Williama Shakespeara, Lewisa Carrolla, Antoinea de Saint-Exuperyja i dr. Maja Čerljenko diplomirana je kroatistica i talijanistica te se već deset godina bavi izradom nakita. Otvorenje je pratila Ivana Demarin sa slasticama posvećenim knjigama.

Matineja s kolegicama knjižničarkama Teom Čonč iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nives Franić iz Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, okupila je nekolicinu mještana koje zanima nešto više o knjižničarskoj struci. Razgovorom smo se dotakle važnih tema: katalogizacije, organizacije knjižnične građe, funkcioniranja knjižnice i reorganizacije knjižnične zbirke našeg ližnjanskog svratišta. Knjižničarke su nam pomogle u ideji kako osmisliti organizaciju građe i kako pristupiti korisnicima.

Istoga je dana bio organiziran posjet Sveučilišnoj knjižnici u Puli (slika dolje) kojom nas je provela kolegica Nives. Razgled smo započele u spremištu stare i rijetke građe. Ubrzo nakon toga odvela nas je u sobu Eduarda Čalića i kroz poučno i zanimljivo izlaganje objasnila vrijednost građe koja se nalazi u sklopu te memorijalne sobe. Razgled smo nastavile u čitaonici, referentnoj zbirci i prelistavajući stare kataložne listiće. Sve je to bila uvertira za posjet znamenitoj Mornaričkoj knjižnici nastaloj u 19. stoljeću. Zbirka ove knjižnice izazvala je posebnu pažnju i zanimanje. Mnoštvo građe na različitim jezicima pokriva područja od prirodno-matematičkih i tehničkih znanosti pa sve do društveno-humanističkih. Kolegica nam je pružila informacije o povijesti, fondu, vrijednosti knjižnice te načinima na koji se građa danas prezentira i tko joj sve može pristupiti.

Osmog dana BiblioKampa umjetnice Ane Božičević i Sophie Le Fraga unijele su u našu književnu matineju dašak suvremene njujorške umjetnosti. Ove partnerice, kako u stvaralaštvu, tako i u privatnom životu, osim razgovora o umjetnosti i čitanja poezije, rekle su nam ponešto i o svojim ne tako običnim životnim pričama. Ana Božičević rođena je u Zagrebu, no već kao 20-godišnjakinja emigrirala je u New York, gdje je studirala i doktorirala književnost na Sveučilištu New York. Predaje na Koledžu Baruch, a na mnogim je sveučilištima gostovala kao predavačica i kao umjetnica. Dosad je objavila nekoliko knjiga i zbirki poezije te osvojila razne nagrade, između ostalog Lambda Literary Award za knjigu Rise in the Fall, koju je predstavila i na našoj matineji. Amerikanka Sophia Le Fraga, mlada i samozatajna umjetnica i pjesnikinja, predstavila nam se čitanjem poezije iz svoje zbirke ironičnoga naziva I don't want anything to do with the internet. Sophia je dosad održala mnoštvo izložbi i performansa, o kojima nam je ponešto otkrila, te je objavila nekoliko knjiga poezije. Diplomirala je poeziju i lingvistiku na University of New York, gdje su se dvije umjetnice i upoznale, te otada njihova umjetnost izvire iz udruženih stvaralačkih snaga.

Osim navedenih matineja, u sklopu ovogodišnjeg BiblioKampa održana je promocija zbirke pjesama Žuta šatirana ruža domaćeg, ližnjanskog pjesnika Josipa „Pipa“ Škifića (na slici). Ovo je ujedno druga knjiga iz Biblioteke Brnestra u nakladi Općine Ližnjan koju uređuju i izdaju Natalija i Ognjen. Promocija je održana 22. lipnja u glavnoj dvorani svratišta, a Pip je događaj obogatio interesantnim pričama iz svojega života i stvaralaštva, dok je promocija upotpunjena muzičkom pratnjom ližnjanskog glazbenika. Tijekom promocije pročitane su najljepše pjesme iz zbirke, a čitao ih je sam autor, kao i sudionice BiblioKampa u društvu Franziske, mještanke Ližnjana, koja je bila prisutna na svim događajima organiziranim u sklopu BiblioKampa. Nakon promocije publici su podijeljene ankete s kratkim pitanjima o ovoj maloj neformalnoj knjižnici u sklopu svratišta Zvona i nari kako bi se upoznali s njihovim potrebama i zahtjevima te na taj način dobili ideje za poboljšanja svojih usluga. Anketa nam je dala uvid u to što korisnici žele promijeniti i koliko su zadovoljni radom knjižnice.

Iskustvo sudjelovanja na Ližnjanskom BiblioKampu pomoglo je boljem razumijevanju rada sa malom, lokalnom zajednicom korisnika i donijelo nam novi pogled na knjižničarstvo koje smo dosada uglavnom gledale samo kroz vlastiti profesionalni razvoj. U praksi smo vidjele kako Knjižnica i književno svratište Zvona i nari zaista djeluju na cijelu lokalnu zajednicu, pa i šire. Oni šire kulturu jedne zajednice, potiču razvoj mjesnog izdavaštva i trude se prikupljati zavičajnu zbirku. Ipak, prije svega, to je mjesto susreta za lokalno stanovništvo, ali i drugih zainteresiranih za ovu kulturnu ponudu, to je mjesto gdje se sklapaju nova prijateljstva i gdje se raspravlja o kulturnim pitanjima. Svakako se može reći kako zajednica živi kroz svratište, a svratište živi kroz zajednicu. Na kraju BiblioKampa osjećale smo se kao dio ove male zajednice.