Međunarodna radionica NATO libraries supporting partners
NATO-ovo sjedište, Bruxelles, 22 – 23. svibnja 2014.

Irena Frigo Haltrich

Knjižnica Fakulteta političkih znanosti

(NATO-ova depozitarna knjižnica)

knjiznica@fpzg.hr

Povodom obilježavanja dvadesete godišnjice programa Partnerstva za mir, NATO's Public Diplomacy Division (Uprava za javnu diplomaciju) u suradnji s NATO Multimedia Library pri Glavnom stožeru NATO-a (NATO HQ), organizirali su dvodnevnu radionicu, a glavna tema bila je NATO knjižnice podupiru partnere (NATO Libraries Supporting Partners) s naglaskom na „forumskoj raspravi o prihvaćanju inovativnosti, izgradnji jače suradnje, te razvoju digitalnih usluga između NATO knjižnica“ u svojem sjedištu u Bruxellesu od 22. do 23. svibnja 2014. godine.

To je prva takva radionica kojom je mnogobrojnim knjižničarima iz svih NATO-ovih depozitarnih knjižnica po svijetu omogućen uvid u važnost i vrednovanje usluga koje NATO kao organizacija pruža svojim korisnicima. Prvi „NATO korneri“ ili „NATO-ove depozitarne knjižnice“ osnovane su izvan glavnog stožera u Bruxellesu već prije skoro deset godina. Zahtjev za tom uslugom u mnogim visokoškolskim, sveučilišnim, pa i nacionalnim knjižnicama iznimno je velik u posljednje vrijeme – upravo su otvorene dvije depozitarne knjižnice u Uzbekistanu i Južnoj Koreji. Te knjižnice pomažu svojim institucijama, istraživačima i stručnjacima omogućavajući pristup najrelevantnijim analizama, sadržajima i informacijama iz područja vojne znanosti, obrane i sigurnosti.

Sadržaj glavne teme radionice bio je kako osigurati nastavak suradnje i pružanja usluga svim NATO-ovim depozitarnim knjižnicama u budućnosti, a posebno procijeniti njihov djelokrug rada, utvrditi suštinu njihovih informacijskih potreba, također odrediti vrijednost usluga koje se pružaju partnerskim knjižnicama te skicirati ključnu ulogu knjižnica u zadovoljavanju informacijskih potreba u raznim obrambeno-sigurnosnim situacijama.

Osnovni zadaci koje bi radionica trebala ostvariti bili su:

1. Pokrenuti razvoj NATO-ove mreže knjižnica za promicanje rasprave i razmjene iskustava među njima.
2. Utvrditi kriterije za procjenu informacijskih zahtjeva NATO-ovih depozitarnih knjižnica.
3. Promovirati NATO-ove aktivnosti koje se temelje na jednom od njegovih najvažnijih prioriteta – partnerstvu.
4. Razvijati pristup zajedničkim izvorima i projektima NATO-ovih knjižnica radi povećanja usluga, a smanjenja troškova.
5. Promicati NATO knjižnice u području vojne izobrazbe.
6. Promicati aktivnosti NATO-ovih knjižnica između NATO-ovih sjedišta, delegacija, misija, partnera i drugih nadležnih NATO službi.

Rasprave su se vodile u smjeru elektroničkih izvora (od elektroničkih knjiga do mrežnih izvora; sve više knjižnica razvija digitalne usluge), međuknjižnične suradnje (važnost zajedničkih resursa), prihvaćanja tehnologije (novi alati i otvoreni pristup knjižničnim uslugama i službama), „pametnih“ knjižnica (suradnja putem mrežnih izvora i knjižničnih kataloga), marketinških usluga (ciljanje u pravu publiku i korištenje pravih alata za promociju) pa sve do novih knjižničnih usluga u području vojne izobrazbe (učenje na daljinu i novi alati za upravljanje znanjem).

Ukupno je bilo pozvano 8 predavača i 15 knjižničara iz NATO-ovih depozitarnih knjižnica iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Južne Koreje, Kazahstana, Kirgistana, Kosova, Poljske, Slovačke, Srbije, Švedske, te pet NATO-ovih knjižničara iz NATO sjedišta, SHAPE-a (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – Vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga u Europi), koje se nalazi u Casteau blizu Monsa u Belgiji, iz NCI Agency (The NATO Communications and Information Agency), također sa sjedištem blizu Monsa u Belgiji kao i u Hagu u Nizozemskoj, te iz NATO Parliamentary Assembly (Parlamentarne skupštine) u Bruxellesu.

Glavna tema prvog dana radionice bila je Nova promišljanja i novi pristupi suvremenoj knjižnici (New thinking and new approaches for the modern library), uz pozdravni govor zamjenika pomoćnika glavnog tajnika gospodina Teda Whitesidea iz NATO Public Diplomacy Divisiona i uvodnu riječ gospođe Isabel Fernandez, voditeljice NATO Multimedijske knjižnice pri Glavnom stožeru NATO-a.

Prvo pozvano predavanje održao je Stephen Abram, marketinški stručnjak i savjetnik za knjižnice zaposlen u tvrtki „Dysart&Jones Associates“, te autor bloga „Stephen's Lighthouse“ jednog od najpopularnijih blogova u knjižničarstvu i informacijskoj znanosti. Njegovo predavanje bilo je vezano uz istraživanje ključnih strategija uspješnosti poslovanja u kontekstu prevelike količine podataka, informacija i znanja s kojima smo suočeni u 21. stoljeću, te definiranje vrijednosti i uloge specijalnih knjižničara i informacijskih stručnjaka u ustanovama koje se baziraju na donošenju odluka (eng. decision-making), savjetovanju, znanju i utjecaju politike (eng. policy impact). Knjižničari imaju poseban, važan i mjerljiv utjecaj na organizacijske ishode i ciljeve, te su posebna potpora svakom istraživanju. Upravo u tome velika je prilika knjižničara pri suočavanju s novim izazovima. „Kako ćemo plivati u oceanu površnih mišljenja o našoj ulozi, ako promicanje kvalitetne informacije nije usklađeno s uistinu kvalitetnom stručnom uslugom?“ pita se Stephen Abram.

Drugo pozvano predavanje pod nazivom Koriste li knjižnice još uvijek međunarodnim organizacijama? održao je Iain Watt, voditelj Knjižnice „Dag Hammarskjöld“ pri organizaciji Ujedinjenih naroda u New Yorku. Odgovor je potvrdan, tvrdi Iain Watt, samo ako se knjižničari isključivo brinu o podršci pri donošenju odluka, jer moraju obratiti pažnju na to kako se odluke zapravo donose. Idealističko vjerovanje u potpunu informaciju pri odluci o modelu knjižničnih usluga prema drugim izvorima nije održivo. Ako je knjižničarima jedini cilj rada zadovoljstvo korisnika i pozitivne statistike uporabe usluga, tada riskiraju da neke druge opcije dovedu do neuspjeha na strateškoj razini. Tako upravljanje dokumentacijom neke ustanove može dovesti do dugoročne prednosti, ali pitanje je hoće li knjižnice zadržati svoju važnost u tom području – vjerojatno ne, zaključuje Iain Watt. Mjerenje i dokazivanje vrijednosti može biti nemoguće u potrazi za nedostižnim. Ipak, korisnost je još uvijek pojam na koji se knjižničari moraju fokusirati. Primjerice, neke međunarodne (i nacionalne) organizacije koriste model „depozitarnih knjižnica“ što se pokazuje efikasnim sustavom već dva stoljeća. No, u periodu od samo dva desetljeća postavlja se ozbiljno pitanje, nije li izravni mrežni (online) pristup kvalitetna alternativa tom depozitarnom sustavu. Knjižnica „Dag Hammarskjöld“ koordinira mrežu depozitarnih knjižnica Ujedinjenih naroda te istovremeno iznova preispituje vrijednost takvog sustava.

Posljednje predavanje jutarnje sesije održao je Giuseppe Vitiello, voditelj knjižnice i znanstvenog centra NATO Defence College-a (Visoko vojno učilište) u Rimu pod nazivom Tijela znanja: znanstveni menadžment primijenjen u knjižnicama visokih vojnih učilišta.

Nakon ručka, obratio nam se Steven Mehringer, voditelj Odjela komunikacija pri NATO PDD (Public Diplomacy Division) predavanjem Online and On-The-Air: NATO's Digital Outreach opisujući povijesni razvoj digitalnog predstavljanja NATO-a putem interneta, televizije, fotografija, video i audio sadržaja, blogova.

Brigadir Bengt Axelsson, zamjenik glavnog tajnika Swedish National Defence College (Švedsko nacionalno visoko vojno učilište) iz Stockholma, održao je predavanje Nove knjižnične usluge u vojnom obrazovanju predstavljajući njihovu knjižnicu, odnosno usluge koje pruža polaznicima te elitne i jedine vojne visokoškolske ustanove u Švedskoj.

O prednostima centralizirane baze podataka i distribucije informacija govorio je Alexandre Eury, voditelj Odjela produkcije CEDOCAR-a (Centre d'information et de documentation de l'armement) – Centra za informacije i dokumentaciju naoružanja iz Francuske, jer takav sustav rada smanjuje troškove i povećava dostupnost informacija korisnicima.

Vrlo zanimljivo predavanje održao je Hans Stol, voditelj knjižnice NCI Agencyu u Haagu s naslovom Digitalna knjižnica: kako se uklapaju e-knjige?. Na duhovit i zabavan način prezentirao nam je način konzorcijalne nabave elektroničkih knjiga i njihovo korištenje u knjižnici.

Na kraju dana s iznimno bogatim programom, posljednje predavanje pripalo je organizatorici radionice Isabeli Fernandez i njenoj kolegici LeDieuTran, savjetnici za NATO Multimedijske knjižnice u Kanadi. Njihovo izlaganje bilo je o načinima izgradnje elektroničkih usluga, pri čemu se na prvo mjesto stavljaju korisnici.

Nakon završetka službenog dijela, svi predavači i sudionici radionice pozvani su na prijem u NATO-ovu Multimedijsku knjižnicu, pri čemu su uzvanici bili iznenađeni prostorno malom te po količini knjiga, časopisa i računala vrlo skromnom knjižnicom.

Drugi dan radionice bio je organiziran u tri sesije pod zajedničkim nazivom Suradnja je ključ, a započeo je predstavljanjem NATO PDD-a, tj. Uprave za javnu diplomaciju, koju je predočila Gerlinde Niehus, voditeljica Odjela za zapošljavanje.

Nakon toga uslijedila je prva sesija pod vodstvom moderatora Giuseppea Vitiella s temom Knjižnice visokih vojnih učilišta: izazovi i mogućnosti.

Druga sesija, moderatorice Isabel Fernandez, imala je za temu Procjenu aktivnosti i definiranje potreba NATO-ovih depozitarnih knjižnica, te na kraju treća sesija s istom moderatoricom temu Suradnja: primjeri dobre prakse i preporuke za daljnji rad.

Ova posljednja tema uključila je sve sudionike radionice u živahnu raspravu o tome kakva je sadašnja situacija u NATO-ovim depozitarnim knjižnicama i kako vidimo svoj budući rad temeljen na međusobnoj suradnji i pomoći.

Hvalevrijedan zaključak, ove prve takve radionice u organizaciji NATO-ove multimedijalne knjižnice, završio je zahtjevom sudionika da se slične radionice od sada češće održavaju, pa je na samom završetku Isabel Fernandez uručila poziv Giuseppeu Vitiellu, voditelju knjižnice NATO-ovog Visokog vojnog učilišta u Rimu, za organizaciju sljedećeg skupa.