Konferencija IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice Budućnost narodnih knjižnica u digitalnom svijetu (Public libraries futures in a global digital world)
Birmingham, Velika Britanija, 12. – 13. kolovoza 2014.

Alemka Belan-Simić, alemka.belan.simic@kgz.hr

Spomenka Petrović, spomenka.petrovic@kgz.hr

 Knjižnice grada Zagreba

U organizaciji IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice, CILIP-a (Chartered Institute for Library and Information Professionals) i SCL-a (Society for Chief Librarians, England) 12. i 13. kolovoza u novoj je Birminghamskoj knjižnici (na slici dolje), najvećoj narodnoj knjižnici u Europi (31 000 m²), otvorenoj 3. rujna 2013, održana jedna od nekoliko pratećih konferencija IFLA-ine godišnje konferencije. Na konferenciji je sudjelovalo oko 150 knjižničara, predstavnika udruga, vlasti i sponzora iz brojnih zemalja, a iz Hrvatske su kao predstavnice Knjižnica grada Zagreba sudjelovale autorice ovog prikaza.

Tema konferencije Budućnost narodnih knjižnica u digitalnom svijetu odabrana je kako bi se potaknuli razgovori o mogućnostima današnjih narodnih knjižnica da se, kroz sinergiju programa i usluga u fizičkom i virtualnom prostoru, potvrde kao mjesto kreativnosti te sudjelovanja i oživljavanja zajednice. Kroz 17 izlaganja prikazano je kako su knjižnice iz različitih gradova Europe, Azije, Australije i Amerike, reorganizirale poslovanje, opremile prostore i pokrenule nove programe, često u partnerstvu s drugim ustanovama i udrugama, odgovarajući na različite potrebe korisnika i zajednice. Na konferenciji su prezentirana zanimljiva i korisna iskustva dobrih praksi u ponudi suvremene ITK opreme (touch-screen ekrani, interaktivne igre, 3D printeri, video-zidovi...) u ugodnim i maštovito opremljenim prostorima knjižnica i pokretnih knjižnica, organizaciji različitih kreativnih, praktičnih i inovativnih radionica (tkanje tepiha, kodiranje programa, izrada robota…) za sve dobne skupine i korisnike s posebnim potrebama, kao i virtualnim uslugama koje omogućuju povezivanje različitih grupa korisnika u zemlji i inozemstvu (blogovi, međunarodni čitateljski klubovi itd.). U nastavku ćemo se osvrnuti na tri izlaganja u kojima je istaknuta važnost strateških promišljanja i zagovaranja za održivi razvoj knjižnica, te tri izlaganja u kojima su predstavljeni novi modeli pružanja knjižničnih usluga.

Prvo pozvano izlaganje održao je Brian Gambles, ravnatelj Birminghamske knjižnice, koji je u kratkim crtama predstavio Birmingham, drugi po veličini grad u Engleskoj (1 mil. st.), u kojem je 40 % stanovnika mlađih od 25 godina, više od 36 % stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina, govori se više od 50 jezika. To je grad koji se iz industrijskog želi preobraziti u grad kulture, a jedan od važnih koraka na tom putu bila je izgradnja nove gradske knjižnice, kao središta znanja, socijalizacije, kulturnih promjena i osposobljavanja. Predstavljajući novu knjižnicu istaknuo je da se uz promjenu ponude usluga u čiji je fokus postavljen korisnik (zalogajnica i kafić, Wi-Fi, sobe za sastanke, sport, učenje, sviranje klavira, kazalište), promijenila i poslovna politika (zagovaranje i djelovanje, jasna strategija digitalizacije, komercijalni programi, fundraising, sponzorstvo), te pojačao timski rad i komunikacija s djelatnicima, kao i partnerstvo s vanjskim suradnicima.

Geoff Strempel iz Službe za narodne knjižnice Državne knjižnice Južne Australije, predstavio je strategiju razvoja narodnih knjižnica s malim brojem djelatnika u rijetko naseljenom području Južne Australije. Budući je uprava tražila da sve usluge knjižnica budu online, morali su sve narodne knjižnice podići na isti informacijsko-tehnološki nivo i razviti zajedničke programe. Donijeli su digitalnu agendu za narodne knjižnice, uložili u novi računalni sustav i edukaciju djelatnika i volontera, sve su knjižnice uključili u zajednički mrežni sustav, u sve su knjižnice uveli besplatnu posudbu i korištenje interneta, pa danas i najmanja knjižnica pruža jednako kvalitetnu uslugu kao velike knjižnice.

Janene Cox, bivša predsjednica Udruženja ravnatelja knjižnica (Society for Chief Librarians, England), osvrnula se na posljedice ekonomske krize u engleskim knjižnicama (od 2006. broj knjiga u narodnim knjižnicama smanjen za 17 %, a broj djelatnika za 26 %, 2009/2010. zatvorene su 244 knjižnične jedinice, a od 2012/2013. općine su preuzele upravu nad 290 knjižnica, ali i pozitivne trendove (svake sekunde 24 korisnika posjeti knjižnicu, a posudi se 17 knjiga, knjižnične usluge su najbolje vrednovane usluge u javnom sektoru, online usluge knjižnica koristi 2 mil. ljudi, izgrađene su nove knjižnice u Liverpoolu, Birminghamu, dovršava se knjižnica u Manchesteru, brojne su knjižnice obnovljene i proširene, razvijaju se nove usluge), čemu doprinosi i djelovanje Udruženja ravnatelja knjižnica koje zagovara narodne knjižnice te se u suradnji s vladom i drugim agencijama zalaže za njihov strateški razvoj. Istaknula je da je u vrijeme krize ključno za uspjeh knjižnica i razvoj novih inicijativa, dijeljenje platformi, troškova i resursa, te zajednički programi, poput posudbe e-knjiga i edukacije djelatnika i vodstva knjižnica. Misao kojom je završila svoje izlaganje Zagovaranje nije jedna kampanja, to je način života, mogla bi biti poticajna i za uprave knjižnica i knjižničarskih društva u Hrvatskoj.

Jens Thorhaug, samostalni viši savjetnik i konzultant iz Danske, kojega smo imali priliku slušati i na skupovima u Hrvatskoj u vrijeme dok je bio ravnatelj Nacionalne uprave za knjižnice, upozorio je na potrebu bržih promjena koncepta knjižničnih usluga u vremenu kada su knjižnice izgubile monopol na pristup informacijama i kada je većina informacija na web-u. Prikazao je danski model „4 prostora narodne knjižnice“ (prostor učenja, prostor inspiracije, prostor susreta i prostor događanja) koji je postavljen kao alat za osmišljavanje promjena u tradicionalnom konceptu. Model nove knjižnice, čija je misija podrška građanima u društvenom uključenju i inovativnosti, osobnom iskustvu i angažmanu, zahtijeva i novog knjižničara koji je pomoćnik i inspirator u korištenju medija, organizator i tvorac događanja i dnevne ponude informacija, kao i novo oblikovanje prostora u suradnji s korisnicima (primjer s prezentacije na slici).

Ayub Khan, savjetnik za korisničke usluge u Vijeću grofovije Warwickshire, predstavio je novi način pružanja knjižnične usluge izvan prostora knjižnice pomoću aparata za posudbu knjiga (book-lending machine), temeljenog na RFID tehnologiji i povezanog s katalogom knjižnice. Aparat s 400 odabranih knjiga postavljen je u bolnicu te pacijenti, posjetitelji i bolničko osoblje mogu samostalno odabrati, posuditi i vratiti ponuđene naslove.

Laura Cole, projektna koordinatorica regionalne digitalne knjižnice Bibliotech iz San Antonia (SAD, Texas), predstavila je „digitalnu alternativu tradicionalnoj narodnoj knjižnici“, koja nudi isključivo digitalne izvore (pristup bazama podataka, časopisima, knjigama, jezičnim tečajevima, glazbi, filmovima… ) i opremu za njihovo korištenje (računala, laptopi, iPod-i, 600 e-čitača za posudbu…) te prostor za susrete i događanja. Djelatnici Bibliotecha su visokoobrazovani stručnjaci različitih profila, ali nema knjižničara jer smatraju da im oni ne trebaju, budući „nema stručne obrade građe“. Očito se zaboravilo da je knjižničar onaj koji odbire i kritički procjenjuje građu, da je on „čuvar pristupa“ kako je to rekao D’Angelo koji je 2006. godine upozorio da budućnost knjižničarstva u digitalnom dobu „ne bi smjela biti prepuštena u ruke drugima i na taj način svedena na puko institucionalno upravljanje i vještine usluživanja korisnika“ (Navod prema: Hibert, Mario: Ed D’Angelo. Barbarians at the gates of the public library. // VBH 51, 1-4(2008), 137-148. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/98).

Sve prezentacije i bilješke o autorima dostupne su na mrežnim stranicama CILIP-a (http://www.cilip.org.uk/cilip/events/ifla-satellite-conference), a prezentacije i tekstovi izlaganja na mrežnim stranicama IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice (http://www.ifla.org/publications/node/8974?og=49).

Sudionici konferencije imali su priliku razgledati Birminghamsku knjižnicu i izložene bibliobuse, te sudjelovati na dodjeli CILIP-ovih godišnjih nagrada za knjižničare narodnih knjižnica – Public Library Champion of the Year, Mobile Library Champion of the Year i Public Librarian of the Year.

Budući da se o Birminghamskoj knjižnici može više saznati na njezinim mrežnim stranicama (http://www.libraryofbirmingham.com/), ovdje ćemo iznijeti samo nekoliko zapažanja. Knjižnica je smještena na trgu u pješačkoj zoni, u neposrednoj blizini velikog gradskog parka, garaže i javnog prijevoza. Ta impozantna „zelena“ zgrada knjižnice sa funkcionalnim prostorima na 11 nivoa, ima 8 katova stepenastog izgleda (zbog dvije otvorene terase na 3. i 7. katu), a završava 9. katom valjkastog oblika, u kojem je smještena Shakespeareova memorijalna soba i vidikovac. Knjižnica izvrsno komunicira s prostorom trga, kako kroz ostakljeno prizemlje u koje s trga dnevno ulazi više tisuća korisnika, posjetitelja i turista, tako i kroz okruglo, nenatkriveno dvorište kojim završavaju prostori ispod razine trga u koje su smješteni Odjel za djecu i mlade i Glazbeni odjel. Dvorište, u kojem se odvijaju različite aktivnosti i događanja, od igranja stolnog tenisa do koncerata, izvelo je knjižnicu na trg i postalo njegovim sastavnim dijelom. (na slici pogled iz dvorišta prema trgu).

Motiv krugova koji se ponavlja na opločenju trga i fasadi knjižnice, odnosno kružnih otvora koji spajaju prostore, ponavlja se i u unutrašnjosti. U sredini knjižnice je otvoreni kružni prostor uokviren policama s knjigama koji se proteže kroz tri kata na kojima je građa u otvorenom pristupu. Kroz tu rotondu knjiga korisnici se kreću pokretnim stepenicama (na katove se može pristupiti i s lijeve i desne strane dizalima i stepeništem), a uz visoke police su postavljene galerije koje podsjećaju na znamenite stare knjižnice. (slika dolje).

Duh starih knjižnica sačuvan je i u Shakespeareovoj memorijalnoj sobi, u koju je iz stare knjižnice prenesen izvorni namještaj iz 1882. (drvene oplate s rezbarijama i inkrustacijama te visoke vitrine s oslikanim staklima), gdje je izložen samo dio jedne od najbogatijih zbirki šekspirijane (44 000 knjiga, časopisa, DVD-a, kazališnih programa, fotografija, plakata i dr.) koja se čuva u Birminghamskoj knjižnici.

U otvorenom pristupu mnogo je mjesta za rad na računalima, druženje i odmaranje, postoje i sobe za samostalni i grupni rad, a police s tematski okupljenom građom razmještene po prostoru uglavnom su na kotačima, pa se prostori jednostavno mogu prilagoditi za različite namjene i manifestacije. Na svakom nivou su korisnicima dostupni aparati za samozaduživanje i fotokopiranje, aparati s napicima, kante za odlaganje različitog otpada, garderobni ormari i sanitarni čvorovi, uz vrlo jasnu i vidljivu signalizaciju. Prostori knjižnice i inspirativne terase pune cvijeća i drugog bilja, s kojih se pruža pogled na grad, čine i duži boravak u knjižnici privlačnim i ugodnim.