Knjižnice i demokracija: uloga knjižnica u razvijanju deliberativne demokracije*

Miroslav Katić

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

miroslav@gkka.hr

Još početkom prošlog stoljeća bivši američki predsjednik Franklin D. Roosevelt izjavljuje: "Knjižnice su... neophodne za funkcioniranje demokratskog društva... one su veliki simbol slobode uma". Povezanost javnih knjižnica i demokracije, očigledno, izrazito je snažna. Javne, narodne knjižnice proizvod su demokracije. Javne knjižnice kao produžena ruka sustava javnog obrazovanja u većini europskih država javljaju se u 19. stoljeću kao posljedica dviju revolucija. Prvo industrijske revolucije, koja je stvorila potrebu za kvalificiranom radnom snagom, dakle trebalo je građane putem javnog obrazovanja pripremiti za tržište rada. Druga je Francuska revolucija, koja je omogućila opće pravo glasa. Ako se širi pravo glasa, onda je bilo potrebno pripremiti građane za ulogu aktivnih društvenih i političkih sudionika. Knjižnice se u tom smislu osnivaju kao odgovor na potrebe demokratskog društva u razvoju.

Ako su knjižnice proizvod demokracije, postavlja se pitanje mogu li one biti pokretači demokracije i to u smislu poticanja građana na aktivni društveni angažman i deliberaciju te stvaranja socijalnog kapitala? Mogu li knjižnice postati aktivni, a ne samo pasivni sudionici demokratskog procesa?

Jedan od izvještaja o ulozi knjižnica u suvremenom društvu navodi da najbolje narodne knjižnice djeluju kao središnja društvena okupljališta za vlastitu zajednicu u kojima se odvijaju brojne mjesne aktivnosti u duhu razvitka zajednice. Jednako tako, IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga navode da je „knjižnica ujedno i važan društveni centar formalnog i neformalnog okupljanja pojedinca i skupina".

Dakle, knjižnice ne samo da mogu, nego su i obvezne odigrati niz uloga kojima mogu osnažiti građane za građanski aktivizam, olakšati interakciju između građana i državnih dužnosnika kako bi se oblikovale javne politike i produbio nacionalni diskurs.

Knjižnice nude i slobodan pristup informacijama koji je važan za poticanje građanskog sudjelovanja potrebnog za razvoj civilnog društva, a knjižničari pomažu građanima naučiti kako prepoznati, procijeniti i iskoristiti informacije bitne za donošenje odluka o načinu na koji žive, rade, uče i vladaju. Vjerojatnije je da će bolje informirani pojednac sudjelovati u raspravama i lakše izreći svoje ideje i pitanja. Knjižnice stvaraju znanje, ideje i informacije dostupne svim građanima služeći kao javni izvor za stvaranje samostalne misli. Kroz pristup brojnim bazama podataka i internetskim stranicama u knjižnici se mogu pronaći razne informacije, od programa i aktivnosti lokalnih odbora i povjerenstva do kontakata pružatelja socijalnih usluga. Učinkovito građansko djelovanje moguće je kada građani imaju vještine da dođu do informacija svih vrsta i kada ih znaju iskoristiti.

Norveško istraživanje provedeno u sklopu projekta Javne knjižnice – arena za građanstvo, pokazalo je da su knjižnice značajni stvaratelji socijalnog kapitala. I to ne samo kao mjesta neformalnih susreta, u čitaonicama, među policama..., nego kao mjesta formalnih susreta. Dakle, kada knjižnica organizira predavanja, tribine i radionice (pogotovo za marginalizirane skupine) ona potiče građanski angažman i stvaranje socijalnog kapitala. Knjižnice pružaju ugodna, udobna i atraktivna javna mjesta za stanovnike za susrete i razgovor koji potiču interakciju među građanima i priliku za otvaranje pitanja od zajedničkog interesa.

Primjerice, u Herningu u Danskoj (u sklopu projekta The library as democratic hothouse)knjižnica surađuje s lokalnim novinarima i političarima na razvijanju nove lokalne debatne kulture u virtualnom i fizičkom prostoru. Debate su prvotno bile virtualne, na internetskim stranicama, a kasnije se shvatilo da postoji veliki interes za debate u fizičkom okruženju. Dodatna zanimljivost je bila i postavljanje web kamere u jedan kutak knjižnice gdje su ljudi mogli snimiti pitanja za lokalne političare. Uz novinare, voditelji tribina bili su i knjižničari koji su se pokazali kao odlični poticatelji javne rasprave prvenstveno zbog svoje apolitičnosti i nepristranosti. Rezultati su također pokazali da su online-debate privukle veliki broj mladih ljudi koji su bili zainteresirani za teme prvenstveno vezane za kulturu mladih. Usto, knjižnica je privukla veliki broj novih korisnika te se pokrenula javna debata o mnogim drugim pitanjima važnim za lokalnu zajednicu.

Američko knjižničarsko udruženje ALA (American Library Association) pokrenulo je zajedno s Zakladom Kettering (Kettering Foundation, http://www.kettering.org/) projekt ALA-in Centar za civilni život (ALA Center for Civic Life) s ciljem promocije građanskog angažmana i poticanja javne deliberacije kroz knjižnice. Centar za civilni život potiče knjižnice i educira knjižničare da se aktivno uključe u civilni život zajednice kroz različite aktivnosti: organiziranjem i vođenjem javnih debata o lokalnim političkim i društvenim temama, poučavanjem pojedinaca građanskim vještinama, poticanjem čitateljskih klubova na diskusije o lokalnoj problematici, stvaranjem elektroničke baze s informacijama o servisima za građane te suradnju s drugim institucijama poput škola i muzeja.

Informirana javnost stvara same temelje demokracije. Ako slobodno društvo želi opstati mora osigurati slobodan i nesmetan pristup informacijama svim građanima, osigurati vještine potrebne da bi se sudjelovalo u demokratskom procesu, ali i dopustiti dijalog i osigurati slobodu izražavanja. Sve se to radi u knjižnicama, kamenu temeljcu demokracije u našim zajednicama. Izazov za knjižnice u informacijsko doba proširiti je svoj doseg i izvan edukacijsko-informacijskog područja na programe koji stvaraju socijalni kapital, osnažuju civilno društvo i proširuju sudjelovanje javnosti u demokraciji. Knjižničari trebaju raditi na vraćanju javnog povjerenja u knjižnice te obnovi povijesne misije javnih knjižnica, a ona je obrazovanje za demokraciju, odnosno demokratsko društvo.

* Deliberativna demokracija (eng. deliberative democracy) sustav je vlasti u kojemu se o svim javnim stvarima odlučuje javnom raspravom (op. ur).