Posjet američkim knjižnicama

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića je 30. svibnja 2006., još kao samostalna knjižnica sklopila Ugovor o suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu, te je uz potporu Veleposlanstva u prostoru Knjižnice otvoren Američki kutak. Kako iza svakoga potpisanog ugovora (pa čak i bračnog) postoji svojevrsni interes, tako i u ovom Ugovoru postoji obostrani interes: Veleposlanstva da putem Kutka promovira američku kulturu, običaje, tradiciju i dobru praksu, a sa strane Knjižnice da svojim korisnicima osigura dobru opremu, knjižni i neknjižni fond na zadovoljstvo brojnih korisnika, posebice studenata anglistike, ali i studenata ostalih fakulteta Grada Zagreba kojima treba literatura na engleskom jeziku, a nisu u mogućnosti financijski si priuštiti imati je u svom fondu.

Tijekom ovog razdoblja suradnje dobre volje i pozitivne prakse, Veleposlanstvo prati Knjižnicu u njezinom radu uz svu moguću potporu, od financijske i materijalne, do potpore u edukaciji ljudi koji direktno rade u Američkom kutku. Tako Veleposlanstvo organizira tečajeve i seminare svih američkih kutaka Hrvatske (Osijek, Rijeka, Zadar i Zagreb), ali i jugoistočne Europe, na kojima se razvijaju odnosi pozitivne kompetitivnosti, ali i dobre međusobne suradnje i razmjene iskustava. U tom smislu Veleposlanstvo i nagrađuje one djelatnike koji se svojim radom ističu u svojim sredinama, te ih šalje na edukaciju u Sjedinjene Američke Države.

U prošloj godini (2008.) ta čast i zadovoljstvo je pripala mene, kao predstavnicu Hrvatske da sudjelujem na međunarodnom programu International Visitors Leadership Program kao dio međunarodnog tima knjižničara koji je brojio dvadeset jednog sudionika iz cijeloga svijeta u razdoblju od 19.07.-10.08.2008. U skupini su bili ponajbolji knjižničari i ravnatelji knjižnica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Burme, Kolumbije, Costa Rice, Djevičanskih otoka, Hrvatske, Egipta, Finske, Južnoafričke Republike, Kazahstana, Kenije, Makedonije, Malawija, Meksika, Nigerije, Slovačke Republike, Surinama, Turske i Ugande.

Program je bio namijenjen knjižničarima koji su prvenstveno zainteresirani za menadžment i upravljanje u knjižničarstvu, a započeo je u Washingtonu, gdje smo imali rezervirana mjesta posjeta. Naš program je započeo s posjetom knjižnici kampusa Sveučilišta Gallaudet koja obrazuje gluhe i gluhonijeme studente iz područja kulture: umjetnost, glazba, televizija, fotografija, obrazovne znanosti i kazališnu umjetnost. Knjižnica posjeduje vrhunsku opremu za svoje studente kao i građu namijenjenu gluhim i slijepim osobama, te osigurava individualan rad sa studentima. Osim ovog kampusa, posjetili smo i Sveučilište Maryland koje posjeduje 8 vrhunski opremljenih specijalističkih knjižnica (knjižnica za arhitekturu, informacijske znanosti, kemiju, izvedbene umjetnosti, strojarstvo i fiziku, umjetnost te društvene znanosti). Kampus nudi programe za preko 100 različitih studijskih programa za više od 36000 studenata, koji u kampusu žive i studiraju.

Naravno, da je najveće oduševljenje u skupini bilo kada smo posjetili Kongresnu knjižnicu, gdje smo nakon upoznavanja vodećeg tima i upoznavanja sa zgradom i poviješću knjižnice bili podijeljeni u skupine. Ja sam bila u grupi koja je išla u odsjek koji je zadužen za Europu, gdje nas je dočekao voditelj sekcije Predrag Pajić i pokazao nam europsku čitaonicu gdje smo imali priliku vidjeti domaća izdanja knjiga na policama, te nam objasnio svoju nabavnu politiku i načine na koje kupuje knjige za odjel koji je njegova specijalnost. Možda nije naodmet dodati kako je Kongresna knjižnica najstarija federalna kulturna institucija koja služi Kongresu, ali je i najveća knjižnica na svijetu blizu 128 milijuna jedinica. Fond uključuje više od 29 milijuna knjiga i tiskanog materijala, 2,7 milijuna snimaka, 12 milijuna fotografija, 4,8 milijuna zemljovida i 57 milijuna rukopisa. Misija knjižnice je da svoje izvore učini dostupnima i korisnima Kongresu ali i Amerikancima da razvijaju i čuvaju univerzalnu kolekciju znanja i kreativnosti za buduće generacije.

Isto toliko je bio impresivan i posjet Nacionalnom arhivu gdje se u predvorju čuvaju originali Deklaracije o nezavisnosti i Proklamacije o emancipaciji, te blago američke povijesti. Sva građa arhiva je digitalizirana i vrlo pristupačno namijenjena svakom korisniku. Istraživanja i čuvanje građe za potrebe arhiva se provode u laboratorijima sveučilišta Maryland.

Od narodnih knjižnica u Washingtonu smo posjetili središnju knjižnicu mreže DC Public Library – Martin Luther King, Jr. Memorial Public Library koja zauzima prostor od 38.000 m2 na ukupno četiri kata, s podijeljenim područjima znanja, radnim prostorijama, prostorijama za sastanke, te izložbenim prostorom. Važno je napomenuti da su upis u knjižnicu, kao i sve usluge za korisnike potpuno besplatni, te da ova knjižnica posjeduje posebne kolekcije afroameričke povijesti i kulture.

Zbog kratkoće teksta, nemoguće je još navesti sve susrete koje smo realizirali u Washingtonu, ali i narodne knjižnice koje smo još posjetili u Lincolnu, Nebraska i New Yorku.

Također smo bili na konferenciji knjižničara u Aneheimu. Udruženje američkih knjižničara (American Library Association) broji ukupno 65.000 članova i postoji 127 godina. Na konferenciji koja se održavala od 26.06.-02.07.2008. bilo je prisutno oko 3.000 knjižničara, s posebnim prijamom za inozemne kolege, kojoj skupini smo i mi pripadali. Budući da je moj primarni zadatak bio predstaviti Američki kutak, uglavnom sam bila s predstavnicima Američkog veleposlanstva Zagreb, čije je sjedište u Beču i Washingtonu gdje smo imali i okrugli stol, referate i postere na temu Sister Libraries, te razmjenjivali međusobna iskustva rada u sklopu narodnih knjižnica. Kako smo posjetili i samo Udruženje američkih knjižničara u Washingtonu, mogao bi se napisati poseban članak samo o Udruzi i konferenciji američkih knjižničara koja je zaista programom bila izuzetno bogata i obuhvatila je sva područja vezana uz knjigu; od tiskanja, promocije do posudbe knjige, s posebnim naglaskom na prijem kod korisnika.

Ono što bi se moglo istaknuti za sve narodne knjižnice koje smo obišli, a to je potpuna usmjerenost knjižnica i osoblja na korisnika, dakle na zajednicu u kojoj djeluju; detektirati probleme i potrebe, a onda ih i ispuniti u svakom pogledu. U knjižnicama se vrše opismenjavanja, edukacija, druženje i pruža se pomoć svake vrste. Sve narodne knjižnice u Americi rade nedjeljom od 13-17 sati, koje vrijeme je izabrano posebice zbog djece. Ja sam iznijela primjer Knjižnice Bogdana Ogrizovića koja doduše tijekom godine radi svaku drugu nedjelju, a ljeti svaku nedjelju, kako je radno vrijeme od 17-21 izvrsno zbog korisnika uopće, na što su mi kolege u Lincolnu rekli da im se to možda i više sviđa, pa će pokušati i svoje promijeniti, budući da je vrijeme od 13-17 nekako vrijeme ručka i odmora. Knjižnice su jezgre čitateljskih klubova, prijatelja i donatora knjižnica što je u nas još prilično nepoznato, ali nadam se i ne potpuno nemoguće u bližoj budućnosti.

J. Kovačević
jasna.kovacevic@kgz.hr