Godišnja skupština i konferencija EBLIDA-NAPLE
Atena, 13. – 14. svibnja 2014.

Marijana Mišetić, mmisetic@ffzg.hr

Nevia Raos, nraos@ffzg.hr

Hrvatsko knjižničarsko društvo

Dana 13. i 14. svibnja 2014. u Ateni (Grčka) održala se 22. konferencija Europskog ureda za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA) i 12. NAPLE konferencija na temu „Libraries in Transition : Changes? Crisis? Chances! u suorganizaciji EBLIDA-e i Grčkog društva knjižničara i informacijskih stručnjaka (EEBEP).

Utemeljena 1992, EBLIDA djeluje kao spona između europskih institucija i europskih knjižničarskih zajednica. U središtu su njezina interesa pitanja europskog informacijskog društva, posebice teme autorskih prava, licenciranja i digitalizacije u sferi kulture i obrazovanja s jedne, i zajedničkog europskog zakonodavstva s druge strane. Uz primjereno informiranje i educiranje knjižničarskih zajednica, djelovanja EBLIDA-e usmjereno je prema brizi za knjižnice i knjižničarstvo u europskom zakonodavnom prostoru.

Godišnji sastanak Vijeća EBLIDA-e održan je tradicionalno dan prije godišnje skupštine i konferencije EBLIDA-NAPLE. Dnevni je red uključivao EBLIDA-ino godišnje izvješće o radu te izvješća pojedinih ekspertnih grupa: EGIL-a (Expert Group on Information Law) i EGCIS-a (Expert Group on Culture and Information Society). Od 2013. godine na čelu EGIL-a nalazi se Ulrika Domelöff Mattsson (Švedska), dok je na čelu EGCIS-a Aldo Pirola (Italija).

Središnji dio sastanka, uz usvajanje financijskoga izvješća za 2013. te programa rada za razdoblje 2014/2015, bio je posvećen EBLIDA-inoj kampanji Pravo na e-čitanje (Right to e-read Campaign), Kampanja je započela 22. travnja 2014. godine na Međunarodni dan knjige, nakon opsežnih priprema čiji se dio odvijao i na sastancima EBLIDA-inih tijela u studenome 2013. u Zagrebu, i u kojima je aktivno sudjelovalo Hrvatsko knjižničarsko društvo. Više informacija o kampanji dostupno je na web-stranicama kampanje: http://www.eblida.org/e-read/home-campaign/.

Tijekom sastanka Vijeća, EBLIDA je u više navrata iskazala zahvalnost Hrvatskome knjižničarskom društvu za gostoljubivost i dobru organizaciju sastanaka EBLIDA-inih tijela u Zagrebu. Vezano uz pravo na e-čitanje, EBLIDA je najavila novo stajalište o knjižnicama i pismenosti u Europi te apelirala da knjižnice potaknu korisnike na potpisivanje peticije za pravo na e-čitanje, u nadi da će prikupiti milijun potpisa, kao stoti dio ukupnog broja korisnika knjižnica u Europi (link na EBLIDA-inu peticiju: http://www.change.org/en-GB/petitions/for-the-right-to-e-read).

Središnje teme ovogodišnje konferencije EBLIDA-e bile su uloga knjižnica u europskoj pismenosti, jake knjižnice i jaka društva, te oblici tehnološke, ekonomske i društvene promjene i njihov utjecaj na knjižnice. Zapaženi predavači u prvom dijelu konferencije bili su predsjednik EBLIDA-e Klaus-Peter Böttger (na slici), predsjednik NAPLE Foruma Jan Braeckman, predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä, utemeljiteljica i počasna predsjednica nizozemske Zaklade za čitanje i pisanje (Stichting Lezen & Schrijven) princeza Laurentien od Nizozemske.

Drugi dio konferencije protekao je radom u paralelnim tematskim sesijama, nakon kojih su slijedili rasprava i zaključci. U raspravi je naglašena važnost utjecaja knjižnica na društvo kroz prostor kulture, rekreacije, tehničkog i tehnološkog razvoja i inovacija, etičkog i filozofskog kritičkog sagledavanja te zaštite i razvoja dostignuća čovječanstva. Naglašen je najneposredniji utjecaj knjižnica na čitanje, pismenost, održanje jezika, kulture i identiteta, čuvanje i dijeljenje znanja, te samu budućnost čovjeka.

Predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä naglasila je da knjižnice podižu kvalitetu života u svim segmentima, a da bi one to mogle činiti, moraju djelovati u povoljnom zakonodavnom okviru te imati definirane snažne nacionalne kulturne politike, izrađene strateške dokumente, preporuke i standarde. Misija je europskih knjižnica stvoriti naciju kvalitetno obrazovanih građana, i u tu svrhu moraju dobiti svu pomoć u održavanju vlastite infrastrukture, u zapošljavanju i plaćanju djelatnika, te u izgradnji i održavanju sustava obrazovanja za struku.

Rasprava je naglasila i osjetljiv položaj obrazovanja i znanosti te knjižnica kao obrazovno-znanstvene infrastrukture, s obzirom na tendencije suvremene politike i tehnologije, da često daju deklarativnu podršku društvu jednakosti i jednakih prilika, dok u stvarnosti proizvode sve snažniji „digital divide“ i društvo nejednakosti.

Suvremene društvene tendencije dovode i do obezvređenja koncepta dugotrajnosti kroz trud, ulaganja, znanje, proizvode, odgovornost, a teme ekonomije i gospodarstva dominiraju privatnim i javnim prostorom.

Položaj knjižnica pritom se ne može razmatrati odvojeno od promjena položaja u nakladničkoj djelatnosti, ali i općih promjena u potrebama korisnika. Također, položaj knjižnica ne može se izdvojiti iz odgovornosti države za stvaranje društva obrazovanih građana, nasuprot privatnog interesa, čiji je primarni cilj stvaranje kapitala. Rasprava je bila dodatno intonirana recentnim događanjima u Grčkoj, kolijevci europske civilizacije i kulture i napose demokracije, koja prolazi kroz turbulentna politička i ekonomska iskustva.

Konferencija EBLIDA-e informirala je i o radu Mreže europskih politikā pismenosti (European Literacy Policy Network – ELINET), koja je ustanovljena u veljači 2014. g. kako bi se umanjili i spriječili različiti oblici nepismenosti u Europi. Mreža je osnovana na inicijativu Europske komisije, u svrhu podizanja svijesti, prikupljanja i analize informacija, razmjene politika, dobre prakse i inicijativa vezano uz djecu, mlade i odrasle sa slabim vještinama pismenosti. Suradnju s ELINET-om EBLIDA je najavila i na ovogodišnjoj generalnoj konferenciji i skupštini IFLA-e u Lyonu (Francuska).

Ovogodišnje konferencije EBLIDA-NAPLE održane su na Tehnološko-obrazovnom institutu u Ateni, uz podršku Odsjeka za knjižničarstvo i informacijske sustave atenskoga sveučilišta. Prisustvovalo im je oko 120 sudionika iz cijele Europe.

Grčko je društvo knjižničara i informacijskih stručnjaka sudionicima obiju konferencija dalo mogućnost za tri iznimno edukativna i ugodna druženja: u Grčkoj nacionalnoj knjižnici u središtu Atene, na neformalnoj večeri, te u posjetu knjižnici i izletu u Mikenu.

Grčka nacionalna knjižnica čuva dva milijuna svezaka knjižne građe, 11 600 naslova časopisa te 10 000 geografskih karata i jedinica neknjižne građe. U trezoru se čuva 4 500 rukopisnih kodeksa koji potječu iz vremena od 9. do 19. stoljeća. Izlet u Mikenu omogućio je polaznicima konferencija uvid u same početke grčke arhajske civilizacije, ali i posjet bivšem tvorničkom kompleksu i primjeru nekadašnje industrijske arhitekture s kraja 19. stoljeća, koji je suvremenom prenamjenom postao lokalno kulturno središte s polivalentnim prostorima, koji uključuju i knjižnicu.