-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Kreativno poučavanje u školskoj knjižnici kroz primjenu novih medija


Irena Bando, bando.irena@gmail.com

Knjižnica OŠ Jagode Truhelke, Osijek

Marija Purgar, marija.purgar5@gmail.com

Knjižnica OŠ Nikole Andrića, Vukovar

 

Mašta je važnija od znanja. Znanje je ograničeno na sve što trenutno znamo i razumijemo, dok mašta obuhvaća cijeli svijet, i sve ono što će ikad biti dostupno znanju i razumijevanju.

Albert Einstein

 

Prije je knjiga bila sinonim za znanje temeljeno na istini, a životni ciklus znanja određivao se stvaranjem, prikupljanjem, obradom, čuvanjem i korištenjem informacija. Informacijsko-dokumentacijski sustav osiguravao je učinkovit i svima dostupan pristup informacijama i publikacijama. Danas su globalne mogućnosti umrežavanja zasnovane na suvremenoj informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji koja stvara novi digitalni, virtualni ili imaginarni svijet. Taj svijet gubi neposredno iskustvo sa stvarnim događajima i pojavama koje, prema današnjim predodžbama, postoje tek kada su mrežno dostupne. Kod poučavanja u informacijskom okruženju znanja se oblikuju kroz komunikaciju i interakciju pri čemu se tekst može odabirati, obrađivati, prerađivati i koristiti u svrhu stjecanja novih znanja. Međutim, postoji veliki problem vrednovanja tih znanja. Stoga je jedna od osnovnih zadaća informacijskih znanosti naučiti upravljati sve većim prilivom informacija, kao i vrednovanje tih istih informacija. Pojava programskih paketa na edukativnim portalima, repozitorija za razmjenu edukativnih sadržaja, mogućnosti samostalnog kreiranja objekata učenja te online platforme za učenje kroz računalne igre pružaju nove mogućnosti ali i izazove kako učiteljima, tj onima koji poučavaju, tako i učenicima, tj. onima koji uče.

 

Primjena multimedijskih sadržaja u nastavi

Ako informacije služe za učenje, tada govorimo o didaktičkom poimanju multimedije. Informacije su danas (uglavnom posredstvom računala) višestruko prezentirane kroz tekst, slike, animacije, zvuk i dr. Razlikujemo medije kao nastavno sredstvo gdje su oni prenositelji informacija i medije kao nastavno pomagalo pri čemu su oni sami u središtu nastavnog procesa. Također postoje dva načina korištenja multimedijskih pomagala u nastavi. Kod refleksivnog načina radi se o poticanju na razmišljanje o sadržaju i porukama (npr. stvaranjem stavova prilikom gledanja filma), a produktivni ili stvaralački način koristi se prilikom stvaralaštva (npr. stvaranje filma).

Današnje tzv. multitasking generacije (generacije koje rade više stvari u isto vrijeme) često za učenje istovremeno koriste više medija (tekst, slike, animacija, zvuk…). Iz tog razloga jedna je od osnovnih zadaća poučavatelja cjeloživotno se obrazovati kako bi, između ostalog, bili i educirani za korištenje multimedije u nastavi.

Načini korištenja multimedije u nastavi ovise o organizaciji nastave. Nekada je primjenjivija za uvodne sate, za buđenje motivacije, nekada za sam proces nastave a nekada za krajnji ishod nastave kroz prezentaciju nekog projekta ili nekog drugog kreativnog oblika rada s učenicima. Prednosti korištenja multimedije višestruke su jer su multimedijska pomagala i alati lako dostupni i sveprisutni, jednostavni za rukovanje, raznoliki, zanimljivi, suvremeni i okrenuti komunikaciji. Bliži su učeničkim interesima pa su učenici motiviraniji i bolje prate sadržaje, a nastava je racionalnija i ekonomičnija. Međutim, ako navedemo računalo kao glavnog prenositelja multimedijskih sadržaja, kao i činjenicu da su informacije posredovane multimedijskim alatima (i pozitivne i negativne) sveprisutne i lako dostupne, sve češće je upitna njihova relevantnost. Također se uporabom multimedije na internetu medijskom propagandom često nameću krive spoznajne percepcije (npr. ljubičaste krave, kult idealnih ljudskih proporcija itd.). Iako je korištenje multimedije kreativan oblik virtualnosti, ona ima i svoje nedostatke poput narušavanja tjelesnog razvoja učenika, slabljenja vida, izlaganja zračenju, uzrokovanja pasivnosti i dr.

No, kako je na početku istaknuto, učenici vole računala i multimedijalnost nudi veliki prostor kreativnosti. Pravilnim izborom metoda i oblika rada multimedija motivira učenike za rad i dodatno obogaćuje nastavu te omogućuje i korelaciju s drugim nastavnim predmetima. Korištenje suvremenih i kreativnih nastavnih oblika (projekti, integracijske metode, projektna nastava, kreativne radionice...) omogućuje i individualni pristup svakom učeniku kroz mentorstvo i suradnju nastavnik-učenik. Također, omogućuje kontinuirano usavršavanje i napredovanje. U školi je vrlo važno razvijati kreativnost jer su djetetove razvojne potrebe stvarati nešto novo, otkrivati i osmišljavati, što je važno za svestran razvoj ličnosti. Potrebno je odgajati i obrazovati učenike koji neće samo reproducirati sadržaje, nego i aktivno mijenjati svoju okolinu. To je proces otkrivanja u raznim problemskim zadacima i situacijama, gdje se naučeni modeli kasnije primjenjuju u drugim situacijama u svakodnevnom životu.

U ovome članku navodimo četiri kreativna oblika poučavanja u školskoj knjižnici korištenjem multimedijskih sadržaja i oblika rada, koje autorice uspješno primjenjuju u svojoj školskoj knjižnici. Autorice su radionicu istog naslova održale na međužupanijskom stručnom vijeću školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije održanom u Vinkovcima u lipnju 2014 (na slici).

  1. Primjena kreativnih nastavnih sredstava s interneta – besplatni web 2.0 alat za izradu stripa Toondoo (npr. online izrada stripa s predloženim pozadinama, likovima, predmetima, oblačićima za tekst prema pročitanoj lektiri – u funkciji poticanja čitanja u korelaciji s hrvatskim, likovnim, informatikom...). Moguće je uređivati i koristiti vlastite fotografije, izraditi knjigu, vlastitog junaka stripa i dr.
  2. Multimedijski oblici prezentiranja školskog projekta (npr. program Movie Maker) izradom filma ili dijaprojekcije.
  3. Traženje partnera za suradnju na online projektu, suradnja s drugim knjižnicama, razmjena ideja i e-nastavnih sadržaja, sudjelovanje na radionicama i seminarima kod nas i u inozemstvu (npr. portal eTwinning).
  4. Korištenje ideja za praktičan rad s mrežnih stranica namijenjenim knjižnicama (npr. mrežna stranica Makeit@yourlibrary). Mrežna stranica za izradu projekata Instructables, u suradnji s Američkim knjižničarskim društvom (ALA), oformila je navedenu stranicu koja nudi brojne ideje za radionice i projekte izvedive u knjižnici (moguća korelacija s drugim nastavnim predmetima). Stranica je pregledna i lako razumljiva a ponuđeni projekti pretražuju se po dobi sudionika, potrebnim alatima, trajanju radionice, troškovniku i sl.

Radionica Kreativno poučavanje u školskoj knjižnici kroz primjenu novih medija predstavila je navedena četiri oblika kreativnog poučavanja i njihovu primjenu u školskoj knjižnici. Predavačice su demonstrirale četiri konkretna primjera primjene novih medija: izradu stripa na temu Malog princa u besplatnom web 2.0 alatu Toondoo u svrhu poticanja čitanja; izradu filma o školskom projektu korištenjem fotografija, teksta, zvuka i animacije u programu Moviemaker te izradu straničnika u obliku srca origami-tehnikom od recikliranih stranica otpisanih knjiga praćenjem video-uputa sa stranice Makeit@yourlibrary. Kao četvrti oblik primjene predstavile su portal eTwinningpreko kojeg je moguće sudjelovati u međunarodnim obrazovnim aktivnostima te uspostaviti suradnju s europskim kolegama. Predavačice su spomenule i eTwinning mobilnost – seminare i radionice profesionalnog usavršavanja, u svrhu pronalaženja partnera za rad na zajedničkom online projektu, kroz suradnju i međusobnu razmjenu ideja.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-