Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)
Kreativno poučavanje u školskoj knjižnici kroz primjenu novih medija
Irena Bando, bando.irena@gmail.com
Knjižnica OŠ Jagode Truhelke, Osijek
Marija Purgar, marija.purgar5@gmail.com
Knjižnica OŠ Nikole Andrića, Vukovar
Mašta je važnija od znanja. Znanje je ograničeno na sve što trenutno znamo i razumijemo, dok mašta obuhvaća cijeli svijet, i sve ono što će ikad biti dostupno znanju i razumijevanju.
Albert Einstein
Prije je knjiga bila sinonim za znanje temeljeno na istini, a životni ciklus znanja određivao se stvaranjem, prikupljanjem, obradom, čuvanjem i korištenjem informacija. Informacijsko-dokumentacijski sustav osiguravao je učinkovit i svima dostupan pristup informacijama i publikacijama. Danas su globalne mogućnosti umrežavanja zasnovane na suvremenoj informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji koja stvara novi digitalni, virtualni ili imaginarni svijet. Taj svijet gubi neposredno iskustvo sa stvarnim događajima i pojavama koje, prema današnjim predodžbama, postoje tek kada su mrežno dostupne. Kod poučavanja u informacijskom okruženju znanja se oblikuju kroz komunikaciju i interakciju pri čemu se tekst može odabirati, obrađivati, prerađivati i koristiti u svrhu stjecanja novih znanja. Međutim, postoji veliki problem vrednovanja tih znanja. Stoga je jedna od osnovnih zadaća informacijskih znanosti naučiti upravljati sve većim prilivom informacija, kao i vrednovanje tih istih informacija. Pojava programskih paketa na edukativnim portalima, repozitorija za razmjenu edukativnih sadržaja, mogućnosti samostalnog kreiranja objekata učenja te online platforme za učenje kroz računalne igre pružaju nove mogućnosti ali i izazove kako učiteljima, tj onima koji poučavaju, tako i učenicima, tj. onima koji uče.
Primjena multimedijskih sadržaja u nastavi
Ako informacije služe za učenje, tada govorimo o didaktičkom poimanju multimedije. Informacije su danas (uglavnom posredstvom računala) višestruko prezentirane kroz tekst, slike, animacije, zvuk i dr. Razlikujemo medije kao nastavno sredstvo gdje su oni prenositelji informacija i medije kao nastavno pomagalo pri čemu su oni sami u središtu nastavnog procesa. Također postoje dva načina korištenja multimedijskih pomagala u nastavi. Kod refleksivnog načina radi se o poticanju na razmišljanje o sadržaju i porukama (npr. stvaranjem stavova prilikom gledanja filma), a produktivni ili stvaralački način koristi se prilikom stvaralaštva (npr. stvaranje filma).
Današnje tzv. multitasking generacije (generacije koje rade više stvari u isto vrijeme) često za učenje istovremeno koriste više medija (tekst, slike, animacija, zvuk…). Iz tog razloga jedna je od osnovnih zadaća poučavatelja cjeloživotno se obrazovati kako bi, između ostalog, bili i educirani za korištenje multimedije u nastavi.
Načini korištenja multimedije u nastavi ovise o organizaciji nastave. Nekada je primjenjivija za uvodne sate, za buđenje motivacije, nekada za sam proces nastave a nekada za krajnji ishod nastave kroz prezentaciju nekog projekta ili nekog drugog kreativnog oblika rada s učenicima. Prednosti korištenja multimedije višestruke su jer su multimedijska pomagala i alati lako dostupni i sveprisutni, jednostavni za rukovanje, raznoliki, zanimljivi, suvremeni i okrenuti komunikaciji. Bliži su učeničkim interesima pa su učenici motiviraniji i bolje prate sadržaje, a nastava je racionalnija i ekonomičnija. Međutim, ako navedemo računalo kao glavnog prenositelja multimedijskih sadržaja, kao i činjenicu da su informacije posredovane multimedijskim alatima (i pozitivne i negativne) sveprisutne i lako dostupne, sve češće je upitna njihova relevantnost. Također se uporabom multimedije na internetu medijskom propagandom često nameću krive spoznajne percepcije (npr. ljubičaste krave, kult idealnih ljudskih proporcija itd.). Iako je korištenje multimedije kreativan oblik virtualnosti, ona ima i svoje nedostatke poput narušavanja tjelesnog razvoja učenika, slabljenja vida, izlaganja zračenju, uzrokovanja pasivnosti i dr.
No, kako je na početku istaknuto, učenici vole računala i multimedijalnost nudi veliki prostor kreativnosti. Pravilnim izborom metoda i oblika rada multimedija motivira učenike za rad i dodatno obogaćuje nastavu te omogućuje i korelaciju s drugim nastavnim predmetima. Korištenje suvremenih i kreativnih nastavnih oblika (projekti, integracijske metode, projektna nastava, kreativne radionice...) omogućuje i individualni pristup svakom učeniku kroz mentorstvo i suradnju nastavnik-učenik. Također, omogućuje kontinuirano usavršavanje i napredovanje. U školi je vrlo važno razvijati kreativnost jer su djetetove razvojne potrebe stvarati nešto novo, otkrivati i osmišljavati, što je važno za svestran razvoj ličnosti. Potrebno je odgajati i obrazovati učenike koji neće samo reproducirati sadržaje, nego i aktivno mijenjati svoju okolinu. To je proces otkrivanja u raznim problemskim zadacima i situacijama, gdje se naučeni modeli kasnije primjenjuju u drugim situacijama u svakodnevnom životu.
U ovome članku navodimo četiri kreativna oblika poučavanja u školskoj knjižnici korištenjem multimedijskih sadržaja i oblika rada, koje autorice uspješno primjenjuju u svojoj školskoj knjižnici. Autorice su radionicu istog naslova održale na međužupanijskom stručnom vijeću školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije održanom u Vinkovcima u lipnju 2014 (na slici).
- Primjena kreativnih nastavnih sredstava s interneta – besplatni web 2.0 alat za izradu stripa Toondoo (npr. online izrada stripa s predloženim pozadinama, likovima, predmetima, oblačićima za tekst prema pročitanoj lektiri – u funkciji poticanja čitanja u korelaciji s hrvatskim, likovnim, informatikom...). Moguće je uređivati i koristiti vlastite fotografije, izraditi knjigu, vlastitog junaka stripa i dr.
- Multimedijski oblici prezentiranja školskog projekta (npr. program Movie Maker) izradom filma ili dijaprojekcije.
- Traženje partnera za suradnju na online projektu, suradnja s drugim knjižnicama, razmjena ideja i e-nastavnih sadržaja, sudjelovanje na radionicama i seminarima kod nas i u inozemstvu (npr. portal eTwinning).
- Korištenje ideja za praktičan rad s mrežnih stranica namijenjenim knjižnicama (npr. mrežna stranica Makeit@yourlibrary). Mrežna stranica za izradu projekata Instructables, u suradnji s Američkim knjižničarskim društvom (ALA), oformila je navedenu stranicu koja nudi brojne ideje za radionice i projekte izvedive u knjižnici (moguća korelacija s drugim nastavnim predmetima). Stranica je pregledna i lako razumljiva a ponuđeni projekti pretražuju se po dobi sudionika, potrebnim alatima, trajanju radionice, troškovniku i sl.
Radionica Kreativno poučavanje u školskoj knjižnici kroz primjenu novih medija predstavila je navedena četiri oblika kreativnog poučavanja i njihovu primjenu u školskoj knjižnici. Predavačice su demonstrirale četiri konkretna primjera primjene novih medija: izradu stripa na temu Malog princa u besplatnom web 2.0 alatu Toondoo u svrhu poticanja čitanja; izradu filma o školskom projektu korištenjem fotografija, teksta, zvuka i animacije u programu Moviemaker te izradu straničnika u obliku srca origami-tehnikom od recikliranih stranica otpisanih knjiga praćenjem video-uputa sa stranice Makeit@yourlibrary. Kao četvrti oblik primjene predstavile su portal eTwinningpreko kojeg je moguće sudjelovati u međunarodnim obrazovnim aktivnostima te uspostaviti suradnju s europskim kolegama. Predavačice su spomenule i eTwinning mobilnost – seminare i radionice profesionalnog usavršavanja, u svrhu pronalaženja partnera za rad na zajedničkom online projektu, kroz suradnju i međusobnu razmjenu ideja.
|