Projekt informatizacije školskih knjižnica Primorsko-goranske županije

Ljiljana Črnjar, ljiljana.crnjar@gkri.hr

Milka Šupraha-Perišić, milka.supraha-perisic@gkri.hr

Gradska knjižnica Rijeka

Prelaskom Gradske knjižnice Rijeka na novi računalni sustav Zaki 2009. godine otvoren je put ka izgradnji jedinstvenog knjižnično informacijskog sustava knjižnica na području matičnosti.

S tim ciljem, a na temelju prethodno provedene analize stanja, krajem 2009. godine sačinjen je prijedlog projekta informatizacije školskih knjižnica u Primorsko-goranskoj županiji koji se trebao provesti u fazama, kroz nekoliko godina, ovisno o osiguranim sredstvima. Tri osnovna preduvjeta za informatizaciju bila su: da knjižnica nema knjižnični softver ili je postojeći nestandardan, da knjižnica raspolaže odgovarajućom računalnom opremom i pristupom internetu, te da je knjižničar stručan, odnosno ima odgovarajuće zvanje.

Zahvaljujući podršci Primorsko-goranske županije koja je prihvatila prijedlog projekta i kontinuirano ga uvrštavala u program sufinanciranja javnih potreba, u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. informatizirano je ukupno 26 školskih knjižnica u 28 škola i to 15 osnovnih i 13 srednjih kojima je osnivač Primorsko-goranska županija.

Osim ovih škola, mreži knjižnica pristupile su tri riječke osnovne škole za talijansku manjinu čiji je osnivač Grad Rijeka. Škole su same snosile troškove implementacije programa, a Gradska knjižnica Rijeka im je pružila edukaciju na isti način kao i ostalim školskim knjižnicama u okviru projekta.

Sveukupno je do sada u sustav uključeno 29 školskih knjižnica u 31 školi.

Sa svakom skupinom provodila se prvo skupna edukacija, a potom individualna u pojedinoj školskoj knjižnici.

Individualna edukacija obuhvaća rad u sljedećim modulima Zakija: Modulu nabave, Modulu obrade građe, Modulu posudbe, Modulu statistike i Modulu revizije i otpisa.

Programi edukacije za korištenje ovih modula izvode se postupno, sukladno dinamici unosa postojećeg fonda u računalni sustav te je edukacija za pojedine module i dalje u tijeku.

Prednosti ovako organizirane edukacije su: individualan pristup svakom knjižničaru u njegovoj školskoj knjižnici, postupnost u svladavanju pojedinih modula, održavanje kontinuiteta u radu, stalno stručno praćenje i pomoć u svim fazama rada.

Skupnu i individualnu edukaciju organiziraju i vode Ljiljana Črnjar, voditeljica županijske matične službe i Milka Šupraha-Perišić, voditeljica Službe nabave, obrade i zaštite GKR.

Sveukupno je do sada održano 86 individualnih edukacija koje su u prosjeku trajale 4 do 5 sati.

Nadalje, za svu građu za koju knjižničari ne nalaze zapise u zajedničkoj bibliografskoj bazi Služba nabave, obrade i zaštite GKR obavlja poslove dopune normativne baze i katalogizacije. U proteklom razdoblju od četiri godine kreirano je blizu 1 000 zapisa.

Rezultati projekta u školskim knjižnicama očituju se kroz: informatizaciju cjelokupnog poslovanja upotrebom integriranog knjižničnog softvera, unaprjeđivanje, pojednostavljivanje i ubrzavanje procesa stručne obrade knjižnične građe preuzimanjem gotovih verificiranih, normiranih kataložnih zapisa, dostupnost informacija o fondovima školskih knjižnica na internetu i, posljedično, povećanje ugleda knjižnice i škole u javnosti.

Na kraju, ali ne i manje važno, uspostavljena je sustavna edukacija školskih knjižničara za korištenje programa kao i stručna komunikacija unutar mreže knjižnica što sve doprinosi usavršavanju profesionalnih kompetencija školskih knjižničara. Time smo se približili i osnovnome cilju – sustavnom i kontinuiranom razvoju školskih knjižnica savjetodavno praćenim i poduprtim iz matične knjižnice.