Prvi okrugli stol o javnom zagovaranju Zagovaranje za knjižnice i knjižničarstvo
Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 21. svibnja 2014.

Edita Bačić, edita@pravst.hr

Pravni fakultet u Splitu

Alemka Belan-Simić, alemka.belan.simic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

Držeći da su vještine javnog zagovaranja važne za sve knjižničare i jednako korisne djelatnicima malih i velikih knjižnica, kako u kontaktima s financijerima, tako i u komunikaciji s korisnicima i potencijalnim korisnicima te medijima, Hrvatsko knjižničarsko društvo, u suradnji s partnerima u Splitu – Gradskom knjižnicom Marka Marulića, Pravnim fakultetom i Sveučilišnom knjižnicom, organiziralo je Prvi okrugli stol o javnom zagovaranju Zagovaranje za knjižnice i knjižničarstvo.

Svrha okruglog stola bila je potaknuti raspravu o važnosti javnog zagovaranja knjižnica, problematizirati neka pitanja vezana uz timski rad i partnerstvo te potaknuti cjelokupnu knjižničarsku zajednicu na strateško promišljanje razvoja knjižničarstva i usklađivanja knjižnične i srodne legislative kojom se regulira knjižnična djelatnost.

Kroz izlaganja okupljena u dva tematska bloka – Promicanje partnerstva u širem okruženju te Partnerstvo u knjižničarskoj zajednici, kao i kroz pecha kucha prezentacije primjera dobre prakse, sudionici su pokušali pronaći odgovore i na konkretna pitanja vezana uz načine na koje knjižničari mogu doprinositi razvoju društva znanja, ne samo uslugama i upravljanjem knjižničnim fondovima, već i aktivnim sudjelovanjem u izgradnji civilnog društva i utjecajem na donositelje odluka.

U prvom tematskom bloku organizirana je panel rasprava Suradnja knjižnica i diplomatskih predstavnika u RH, na kojoj su Slobodan Aničić, počasni konzul Kraljevine Švedske (moderator), Gerard Denegri, počasni konzul Republike Francuske i Sofija Kovačev, počasna konzulica Republike Njemačke predstavili mogućnosti za otvaranje novih prostora kulturne razmjene te ponudili podršku organizaciji stručne suradnje s knjižnicama u inozemstvu (na slici).

Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u izlaganju koje je priredila zajedno s Jasenkom Zajec, predstavila je međunarodna i regionalna partnerstva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, istaknuvši da je strateško opredjeljenje NSK jačanje partnerstva u informacijskom okruženju. Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba i dugogodišnja članica IFLA-ine Sekcije knjižnica velikih gradova (Metropolitan Libraries Section), predstavila je razmjenu iskustava i dogovorenih pokazatelja o radu knjižnica u svijetu kroz članstvo u IFLA-inoj sekciji, te ukazala na važnost uključivanja u podupiranje aktivnih mreža knjižnica za zagovaranje knjižnica i knjižničarstvo. Predsjednica Zveze bibliotekarskih društav Slovenije (Savez knjižničarskih društava Slovenije), Sabina Fras Popović iz Mariborske knjižnice, predstavila je dobru praksu zagovaranja koju provode u Mariborskoj knjižnici, kao i aktivnosti koje je pokrenuo Savez knjižničarskih društava Slovenije kako bi potaknuo zagovaranje knjižnica kao važnih kulturnih institucija i knjižničarstva kao javne službe u Sloveniji (na slici dolje).

U drugom tematskom bloku Josip Stipanov je izlagao o važnosti strateškog razmišljanja i partnerskog ponašanja knjižnica, nakon čega je predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić predstavila Akcijski plan HKV-a i konačni prijedlog Strategije razvoja knjižničarstva 2015 – 2020. te pozvala knjižničnu zajednicu da se uključi u zajedničko lobiranje za provedbu Strategije i usvajanje novog Zakona o knjižnicama i knjižničarstvu. Edita Bačić i Alemka Belan-Simić su ispred Komisije za javno zagovaranje predstavile javnozagovaračke aktivnosti HKD-a i podsjetile da su odgovorno knjižničarstvo i aktivizam sastavni dio profesionalnog djelovanja. Na kraju ovog bloka predstavljen je Centar za međuknjižničnu suradnju i učenje kroz praksu, novi, zajednički projekt Gradske knjižnice Marka Marulića, Sveučilišne knjižnice u Splitu i Pravnog fakulteta u Splitu, čiji je cilj potaknuti knjižničare iz manjih sredina i lokalne zajednice na dodatno obrazovanje i omogućiti im stalno ažuriranje stečenih znanja, razmjenu dobre prakse i učenje od starijih i iskusnijih.

Kroz tri pecha kucha prezentacije predstavljena je praksa zagovaranja knjižnica. O prekograničnoj suradnji Sveučilišne knjižnice u Splitu na uspostavi kulturnog prostora za hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj izlaganje su pripremile Irena Urem i Margita Mirčeta Zakarija, Elli Pecotić i Tomislav Staničić predstavili su suradničke projekte uspostave knjižničnih stacionara Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, dok je Ružica Opačak Bebić iz Udruge „Mi“ govorila o volonterskom radu udruge „Mi“ u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Dvije prezentacije – Emilije Pezer, koja je trebala predstaviti projekt prekogranične suradnje Gradske knjižnice Vinkovci, i Margite Puharić, koja je trebala predstaviti projekt integracije osoba s invaliditetom u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, otkazane su zbog spriječenosti izlagačica.

Organizatori su pripremili radne materijale sa sažecima izlaganja i biografskim bilješkama o izlagačima kako bi 54 sudionika moglo kvalitetnije pratiti izlaganja.

Na kraju izlaganja održana je iscrpna rasprava u kojoj su sudionici naznačili smjernice za izradu strateških planova zagovaranja i ukazali na važnost javnog zagovaranja i utjecaja na donositelje odluka za daljnji razvoj knjižničarstva.

Predloženi su sljedeći zaključci:

1. Pojačano zakonodavno zagovaranje i pravovremeno uključivanje u proces donošenja odluka koje se tiču interesa knjižnica i njihovih korisnika potrebno nam je na svim razinama. Za uspješno zagovaranje važno je poznavati zakonske odredbe, povezati sve vrste knjižnica i njihove prijatelje i partnere te prema donosiocima odluka nastupati jedinstveno.
2. Kod izrade studijskih programa iz knjižničarstva na preddiplomskoj i diplomskoj razini potrebno je uspostaviti pojačanu suradnju i partnerstvo između akademske zajednice i knjižnica kao poslodavaca.
3. Kod izrade strateškog plana zagovaranja za naredno razdoblje, Hrvatsko knjižničarsko društvo bi trebalo jače naglasiti ulogu regionalnih knjižničarskih društava i u zagovaranje struke uključiti veći broj članova.
4. Kako bi matične knjižnice u većoj mjeri mogle organizirati potrebne edukativne radionice i seminare za pripravnike i stručne knjižničarske djelatnike, potrebno ih je kadrovski ojačati.
5. Važno je motivirati sve knjižničarske djelatnike, od pomoćnih knjižničara do knjižničarskih savjetnika, za stručno usavršavanje o javnom zagovaranju, partnerskom i timskom radu i sudjelovanju u javnim kampanjama.
6. U komunikaciji s ministarstvima važno je isticati visoku razinu obrazovanja knjižničara i njihovu ulogu u razvoju društva, te u Strategiju razvoja knjižničarstva i njezino provođenje uključiti resorna ministarstva.
7. U svrhu uspješnijeg zajedničkog zagovaranja knjižnica potrebno je pojačati suradnju s korisnicima knjižničnih usluga, volonterima i različitim udrugama građana.

Na kraju je dogovoreno da će radovi sa skupa biti objavljeni u Glasniku Društva bibliotekara u Splitu, kako bi i oni koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na okruglom stolu bili upoznati s temom skupa.