Peti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade pod nazivom Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade
Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 26. svibnja 2014.

Grozdana Ribičić, gribicic@gkmm.hr

Nataša Prkić, natasa.prkic@gkmm.hr

Gradska knjižnica Marka Marulića Split

U ponedjeljak, 26. svibnja 2014. u organizaciji Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića Split održan je peti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade pod nazivom Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade. Važnost promicanja zavičajne i baštinske tematike prepoznalo je i Ministarstvo kulture RH, koje je ove godine financijski poduprlo ovaj skup.

Upoznavanje djece i mladih s prirodnom baštinom Hrvatske preko književnosti i popularnoznanstvene literature pridonosi njihovu obrazovanju i otkrivanju biološke raznolikosti i prirodnih ljepota Hrvatske, a istodobno ih senzibilizira i osvještava im njihovu važnost, kao i potrebu za očuvanjem i zaštitom. Problematiziranjem ove tematike dobivamo bolji uvid u knjižnu i neknjižnu građu za djecu i mlade koja je inspirirana prirodnim ljepotama naše domovine. Različitim izlaganjima nastojali smo prezentirati dosadašnje stanje s obzirom na vrstu i količinu tiskane građe o prirodnoj baštini Hrvatske u literaturi za djecu i mlade, razmijeniti iskustva o realiziranim projektima i primjerima dobre prakse, te ostvariti kontakte za buduću suradnju o toj temi.

U prvom dijelu skupa, pod nazivom Prirodna baština Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije, nastojali smo dati pregled stanja prirodne baštine Republike Hrvatske s naglaskom na Splitsko–dalmatinsku županiju. Zapitali smo se postoje li kvalitetni izvori informacija primjereni različitim uzrastima djece i mladih o ovoj temi. Istaknuli smo važnost knjižničara u traženju relevantnih izvora informacija o ovoj temi, s posebnim naglaskom na internet i pojavu weba 2.0, za kojima djeca i mladi najčešće posežu, kao i važnost poticanja i razvoja vještine kritičkog vrednovanja informacija (Pitajte knjižničare, projekt narodnih knjižnica RH). Nastojali smo prezentirati načine i pristupe obradi ove teme (projektna nastava), važnost njegovanja pričanja priča, a pažnju smo posvetili i vizualnoj dimenziji prezentacije prirodne baštine, s posebnim osvrtom na fotografiju kao moćan medij u njezinu osvještavanju i promociji. U ovom dijelu programa sudjelovali su Mario Mimica, profesor primijenjene geografije, umirovljeni viši savjetnik pri AZZO SDŽ (Posebno zaštićena prirodna baština Hrvatske); Gvido Piasevoli i Zora Kažimir iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije (Zaštita prirode u SDŽ – upravljanje i edukacija djece i mladih), Maruška Nardelli, knjižničarka GKMM-a Split (Relevantni izvori informacija o prirodnoj baštini Hrvatske), Ivica Šodan, književnik (Vražja usta i rukopisi iz večernjih priča mojoj djeci), Ivo Pervan, fotograf (Priroda Hrvatske okom fotografa: paralelna Hrvatska – videoprojekcija), Lucija Puljak, ravnateljica OŠ Pučišća (Mladi i prirodna baština u učeničkoj fotomonografiji Pučišća – Pjesma o kamenu ).

U drugom dijelu skupa usredotočili smo se na temu prirode u književnosti i literaturi za djecu i mlade. Zastupljene su bile različite vrste izlaganja: od znanstvenih i stručnih priloga, preko autorskih prikaza djela za djecu i mlade inspiriranih prirodnom baštinom, sve do primjera dobre prakse rada s djecom i mladima u obrazovnim ustanovama. U ovom dijelu programa sudjelovali su Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica u HAZU (Priroda kao nadahnuće književnika za djecu i mladež), Željka Horvat-Vukelja, književnica i urednica u Školskoj knjizi (Pripovijedanje kao mogućnost poučavanja o prirodnoj baštini - od „Putovanja patuljka Zvončića“ do „Brezine i jablanove ljubavne priče“), Mladen Vuković, splitski novinar i književnik (Biblijski magarac - zaštićena vrsta), Tomislav Najev, pjesnik, profesor i knjižničar i učenice OŠ Marjan (Životom otvorenih očiju: putopis kod Matoša), Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica i književnica (Kako nas stabla povezuju), Irma Kovačić, umirovljena knjižničarka iz Zagreba i književnica (Putovanjem u čudesan svijet bilja); Mara Ožić-Bebek, književnica iz Imotskog (Zovem se Donna, a ti?),Nada Barišić, nastavnica hrvatskog jezika i učenice OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću (Tisuću priča u književnosti Priroda nam ispriča: prezentacija obrade lektire „Slavonska šuma“ i „Velebitske vilin-staze“).

U trećem dijelu našeg okruglog stola predstavljeni su projekti i primjeri dobre suradnje knjižnica, škola i udruga s baštinskim ustanovama. U ovom dijelu programa sudjelovali su: Iva Dužić, knjižničarka iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (Sisački pisci i ilustratori - čuvari baštine). Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice Juraj Šižgorić Šibenik (Prirodna baština zavičaja kroz programe Centra i Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik te suradnja s Javnom ustanovom NP „Krka“), Darija Jež i Marija Pranjić, ravnateljica i knjižničarka Gradske knjižnice i čitaonice Ante Jagar iz Novske (Zavirimo u svijet biljaka i životinja Parka prirode Lonjsko polje: projekt),Leda Tomaš, voditeljica školskog botaničkog vrta i bivše i sadašnje učenice OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića (Prezentacija školskog botaničkog vrta Ostrog), Jasna Antolović, voditeljica udruge Grupa Sredozemna medvjedica iz Zagreba (Sredozemna medvjedica – „morski covik“ u Jadranu), Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela (Kaštelanska kulturna i prirodna baština – projekt GKK i kaštelanskih osnovnih škola),Sanja Nejašmić, školska knjižničarka i učenik OŠ Postira na otoku Braču (Hropoćuša – kamen i život ).

U posljednjem dijelu okruglog stola promoviran je Zbornik radova s četvrtog okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade. Promotorice i recenzentice Jadranka Nemeth-Jajić i Ivanka Kuić istaknule su važnost organizacije ovakvih okruglih stolova i tiskanje njihovih zbornika radova jer se narodne knjižnice javljaju se kao legitimni poticatelji diskursa o zavičaju i identitetu u dječjim knjigama i pozvane su da daju veći doprinos ovoj važnoj temi.

U sklopu programa i ove godine bila je postavljena izložba knjižne i neknjižne građe iste teme pod nazivom Lijepa naša Hrvatska. Izložbu s katalogom priredila je Helena Bužančić, knjižničarka Odjela za djecu i mlade GKMM-a Split.

S obzirom na povratne informacije sudionika i posjetitelja petog okruglog stola, možemo biti zadovoljni postignutim i početi se pripremati za sljedeći, šesti okrugli stol koji će se biti organiziran 2015. godine u sklopu 60. godine dječjih knjižnica u Splitu.