Stručni skup Dva dana za baštinu : digitalizacija kao stara/nova strategija upravljanja baštinom
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. – 29. travnja 2014.

Dina Mašina

Knjižnica HAZU

dinam@hazu.hr

Dana 28. i 29. travnja 2014. godine u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu održan je skup Dva dana za baštinu: digitalizacija kao stara/nova strategija upravljanja baštinom. U organizaciji skupa sudjelovali su Klub Hrvatskoga etnološkog društva (Klub HED-a), Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vrlo aktualnoj temi digitalizacije, pristupilo se na multidisciplinaran način. Na skupu su sudjelovali predavači iz raznih institucija i struka, koji su podijelili i razmijenili vlastita iskustva stečena na projektima dokumentacije, istraživanja i predstavljanja kulturne baštine, i to na teorijskoj, znanstvenoj, izdavačkoj i/ili informacijsko-komunikacijskoj razini.

Program skupa realizirao se kroz šest sesija, od kojih su se prve tri održale prvi dan: Digitalna građa u znanstvenom izdavaštvu i znanstvenim knjižnicama, Digitalni repozitorij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Digitalizacija i dokumentacija nematerijalne baštine. Sudionici skupa osvrnuli su se između ostalog na načine prezentiranja digitalizirane građe. Jadranka Stojanovski s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, istaknula je problem nefleksibilnog PDF-formata u koji se pohranjuju digitalni dokumenti. Uočeni su i mnogi drugi problemi s kojima se susreću sudionici projekata digitalizacije. Jedna od najčešćih zapreka je nepoznavanje zakonskih propisa, osobito onih koji se tiču autorskih prava. Kristijan Crnković, iz tvrtke ArhivPRO, ukazao je na problem selekcije relevantnih podataka prilikom opisa građe. Standardizacija opisa je nužna kako bi se olakšao proces njezine obrade.

Naglašena je potreba da se osigura dostupnost i pretraživost materijala unutar digitalnih repozitorija, kao i baza podataka. Jedan od načina prezentiranja kulturne baštine je uključivanje digitalnih zapisa u digitalnu knjižnicu Europeanu, koja omogućuje veću vidljivost prikupljenog i obrađenog materijala. Klementina Batina s Odsjeka za etnologiju HAZU predstavila je digitaliziranu građu Odsjeka, koja je dio Digitalnog repozitorija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uključenog u Europeanu. Hipermedijalne virtualne izložbe još su jedna atraktivan način na koji se može prikazati digitalizirana građa. Prednost ovih izložbi je da nadilaze prostorna i vremenska ograničenja, a također mogu poslužiti u svrhu zaštite kulturne baštine. Lidija Bajuk iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prezentirala je vlastitu virtualnu izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje.

Drugog dana skupa održane su preostale tri sesije: Digitalizacija i analiza materijala u istraživanju materijalne kulturne baštine, Digitalizacija suvremenih umjetničkih praksi i nezavisne kulture, Međunarodni projekti digitalizacije – iskustva i izazovi. Hrvoje Stančić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mandi Orlić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu izložili su primjer korištenja eksperimentalnih interdisciplinarnih metoda za analizu materijalne baštine, za čiju je provedbu potrebno uključiti stručnjake iz područja informatike, matematike, fizike, kemije, povijesti umjetnosti i arheologije. Multimedijska umjetnica Kata Mijatović ovom je prilikom prezentirala svoj projekt arhiviranja snova Između neba i zemlje kojim je predstavila Hrvatsku na 55. Međunarodnoj izložbi umjetnosti La Biennale di Venezia.

Najveća kočnica projektima digitalizacije u Hrvatskoj svakako je nedostatak novčanih sredstava, osobito kad se radi o manjim institucijama. Nemogućnost osiguranja odgovarajuće tehničke potpore, manjak potrebnog hardvera i odgovarajućeg softvera, u startu onemogućavaju očuvanje vrijedne baštine digitalizacijom. Na skupu su prikazane pozitivne i negativne strane međunarodnih projekata digitalizacije na primjeru Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Skup je zaključen okruglim stolom pod nazivom Strategija digitalizacije i upravljanje baštinom. Unatoč mnogim problemima pri realizaciji projekata, digitalizacija osigurava dostupnost i zaštitu kulturne baštine. U budućnosti će se sve veća pažnja trebati posvetiti privlačenju sredstava iz europskih fondova, nužnih za daljnji razvoj digitalizacijskih projekata. Misao vodilja cijeloga skupa bila je važnost multidisciplinarnog pristupa, kao i potreba izgradnje nacionalne strategije. Ovaj je skup jedan od koraka prema daljnjoj suradnji među znanstvenicima iz različitih područja, te ujedno prema kvalitetnijem i sustavnijem pristupu sabiranju, očuvanju i predstavljanju kulturne baštine.