-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Od teorije do prakse: EU projekti u OŠ Eugena Kumičića iz Slatine

Melita Schmitz

Knjižnica OŠ Eugena Kumičića Slatina

melita3@gmx.de

 

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine otvorila su se vrata koja za sve Hrvate trebaju značiti bolji život. No, s druge strane, od nas se zahtijeva i europsko razmišljanje, europski način rada iliti cjelokupno uređenje društva i države u europskom duhu. Za ulazak u Uniju Hrvatska se pripremala i na ekonomskoj razini, od 2007. do 2013. bio je otvoren Pretpristupni fond IPA, a od nas se očekivalo da svojim projektnim prijedlozima povučemo što više sredstava te na taj način omogućimo sebi kvalitetniji život.

Osnovna škola Eugena Kumičića iz Slatine prva je od hrvatskih škola prepoznala mogućnosti sufinanciranja projektnih prijedloga iz EU fondova te joj je tako 2010. godine odobren projektni prijedlog u suradnji sa mađarskim partnerom.

Kao knjižničarka u OŠ Eugena Kumičića u Slatini od samog sam početka voditeljica svih projekata Škole sufinanciranih sredstvima Europske unije. Inače, kada određena institucija izvršava ulogu nositelja projekta to znači da snosi cjelokupnu odgovornost za projektni ciklus, a sam voditelj projekta odgovoran je za realizaciju svih projektnih aktivnosti kao i za cjelokupan administrativan dio projekta.

Dvanaestomjesečni projekt Zajedničkom suradnjom osnovnih škola Slatine i Szigetvara do boljega znanja (L.E.C.S.S.) ostvaren je u suradnji s tri projektna partnera: OŠ Eugena Kumičića iz Slatine (vodeći partner), OŠ Tinodi Lantos iz Szigetvara i Osnovne glazbene škola Slatina, te Virovitičko-podravskom županijom kao pridruženim partnerom. Glavni ciljevi projekta bili su razmjenjivanje obrazovnih iskustava i kurikuluma projektnih partnera, upoznavanje s kulturama i tradicijama obaju naroda kao i osvješćivanje važnosti ekološke zaštite prirode u regijama uz rijeku Dravu koja je i prirodna poveznica dvaju naroda koji su u dugom i neprekidnom povijesnom kontaktu. Projektni ciklus zaključen je s uspješno realiziranim projektnim rezultatima pa je tako OŠ E. Kumičića dogradila prostor školske knjižnice (200m2) te je opremila namještajem i računalnom opremom, nabavila interaktivne ploče, izgradila vanjski paviljon za događanja te održala četiri radionice za nastavno osoblje obiju škola.

No, tu priči povlačenja sredstava iz fondova za OŠ E. Kumičića nije kraj jer je 2013. godine započeo projekt Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost (ICT4SCF) u suradnji pet projektnih partnera: OŠ Eugena Kumičića iz Slatine (nositelj projekta) i četiri škole iz Zagreba: OŠ Dobriše Cesarića, OŠ Ivana Granđe, OŠ Otona Ivekovića i Grafičke škola u Zagrebu. Cilj projekta je razvoj i implementacija četiri novorazvijena informatička kurikuluma koji su povezani sa stvarnim potrebama tržišta rada. E-portal za učenje pratit će cjelokupan rad nastavnika informatike i nastavnika drugih nastavnih predmeta. Isto tako projektni partneri dobit će potrebnu IT opremu za uspješno realiziranje projekta.

Treći projekt koji je trenutno u provedbi, a koji opet vodi OŠ Eugena Kumičića je projekt Znanjem i prijateljstvom za bolje sutra (KFT) s istim projektnim partnerom, Osnovnom školom Tinodi Lantos iz Szigetvara. Kroz projekt se razvijaju dva kurikuluma: eko-kurikulum koji će kroz svoje bogato iskustvo u projektima Eko škole i GLOBE programa hrvatski partner prenijeti mađarskom partneru te drugi kurikulum koji se odnosi na integraciju djece s poteškoćama u razvoju u redovne razredne odjele koji će mađarski partner prenijeti hrvatskom partneru.

Naizgled nemoguće povlačenje sredstava, zbog opsežne dokumentacije te zahtjevne implementacije projektnog ciklusa, iz EU fondova za OŠ E. Kumičića kroz ove projekte postaje stvarnost kojom će svojim učenicima i svim djelatnicima škole zaista priuštiti kvalitetniji nastavni proces te bolje radne uvjete.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-