Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)
Pogled u svijet iz Knjižnice Prve gimnazije Varaždin
Marinela Marčetić
Knjižnica Prve gimnazije Varaždin
knjiznica@gimnazija-varazdin.skole.hr
U Knjižnici Prve gimnazije Varaždin držimo odgoj mladih za građane svijeta jednom od svojih najvažnijih zadaća. Stoga sudjelujemo i u međunarodnim projektima, organiziramo susrete s ljudima bogatog interkulturalnog iskustva, potičemo na kontakte i upoznavanje s različitim kulturama.
Naša je škola sudjelovala u Comeniusovom projektu Legende nas ujedinjuju (The legends unite us) s Portugalom, Njemačkom, Češkom, Španjolskim, Latvijom i Litvom. Knjižnica se uključila u dio s čitanjem i proučavanjem nacionalnih legendi i pisanjem novog teksta, koji je kasnije dramatiziran i izveden u Portugalu na završnoj svečanosti. Nadalje, birali smo i naše tekstove kojima smo predstavili našu zemlju na susretima u inozemstvu. Osobito je zanimljiv bio međunarodni susret kojemu smo mi bili domaćini. S našim smo gostima iz inozemstva kroz nekoliko dana, koliko su boravili u Varaždinu i okolici, Cesarićev Slap prevodili na njihove jezike, a zatim ga učili naizust da bi ga na oproštajnoj večeri recitirali na hrvatskom (na slici). Osim toga, čitali smo tekstove Ivane Brlić Mažuranić na raznim lokacijama i na raznim jezicima. Na završnoj svečanosti sudionici su čitali odabrana djela na svojim jezicima, što je bio doprinos i Tulumu s(l)ova, projektu hrvatskih školskih knjižnica. Neprocjenjivoj dobrobiti ovakvoga druženja mladih iz cijeloga svijeta, dodali smo upoznavanje s našom kulturom, napose književnošću i jezikom.
Ove školske godine prijavili smo se na međunarodni projekt Straničnik (ISLM Bookmark Project) uz Međunarodni mjesec školskih knjižnica. Na svoju veliku radost dobili smo partnera iz Khanna u Indiji. Naši učenici su izradili straničnike na kojima smo slikom i tekstom predstavili svoj grad i školu, a dodatno smo ih ukrasili licitarskim srcima, te priložili tekst o ovom tradicijskom proizvodu (na slici). Popratno pismo sastavili smo na hrvatskom i engleskom jeziku, ali i preveli na hindi, čime smo pokrenuli veliko zanimanje naših učenika za ovaj jezik, pa je već održana i prva radionica hindija u školi. Naši su prijatelji iz Indije pokazali velik interes za naš grad i za licitare.
Dio smo još jednog međunarodnog projekta – BookCrossing. To je Projekt za oslobađanje knjiga. Naime, diljem svijeta, na različitim lokacijama u gradovima, željezničkim postajama, čekaonicama i sl. građani ostavljaju knjige koje su pročitali, kako bi ih mogli čitati i drugi, ili uzimaju knjige koje tamo pronađu kako bi si skratili i uljepšali čekanje ili putovanje. Mi smo u školi oformili tri takva punkta: u predvorju škole, knjižnici i zbornici, odakle knjige sada putuju dalje.
Nekoliko smo puta imali zadovoljstvo ugostili profesoricu Spomenku Štimec, poznatu hrvatsku esperantisticu. Prvo predavanje kojim nas je oduševila pod nazivom Kako me je varaždinska gimnazija odgojila za zbližavanje kultura, bilo je spoj bogatog životnog iskustva i znanja. Profesorica Štimac govorila je o kulturološkim razlikama oko nas i kako ih prevladati, o esperantu, jeziku koji 123 godine zbližava kulture te o projektu Europske komisije za zbližavanje Indije i Europe. Toplina i širina njezinih poruka duboko su dirnule sve prisutne i sigurno mnoge potaknule i na razmišljanje i na djelovanje. Spomenka Štimec održala je predavanje o Tiboru Sekelju na svjetskom skupu esperantista u Rotterdamu. To je predavanje održala i u našoj knjižnici kada nas je drugi puta posjetila, uz Svjetski dan za mir i razvoj. Ovim je predavanjem pokazala koliko jedan čovjek može učiniti za čovječanstvo. Uz to, Tibor Sekelj je naučio 24 jezika, od kojih je jedan esperanto (na slici je mini-knjiga Tibora Sekelja). U našoj smo gimnaziji svjesni važnosti učenja stranih jezika te je učenicima omogućeno učenje čak deset jezika koje knjižnica prati fondom. Esperanto je jedan od tih jezika. Nekoliko učenika ovime su bili posebno motivirani, pa su se dodatno angažirali. Jedan učenik se već istaknuo u međunarodnoj esperantskoj zajednici. Svoja znanja i prikupljenu dokumentaciju o obitelji Zamenhof iz koje je potekao Lazar Ludwig, otac ovoga univerzalnog jezika, prezentirao je, zajedno s profesoricom Štimec u našoj knjižnici, ali i na nekoliko skupova esperantista. Snažna poruka ovoga predavanja bila je kako isključivost rađa zlo Holokausta, a komunikacija i razumijevanje među ljudima donose mir i napredak.
Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju u knjižnici je gostovao i veleposlanik Velike Britanije, koji je s učenicima i djelatnicima razgovarao o prednostima koje Hrvatskoj donosi ovo članstvo, osobito na planu obrazovanja. Ovime smo pomogli boljem informiranju o aktualnoj društvenoj problematici, što je također zadatak školske knjižnice.
Organiziranje susreta s književnicima i promocija knjiga, tipična su aktivnost knjižnice. Ovakva događanja nastojimo dodatno tematski obojiti. Tema susreta s književnikom može biti i upoznavanje dalekih kultura. Predstavljanje Ive Tkalec, suvremene autorice kratke priče, jednako je oduševio književnim, kao i kulturološkim doživljajem (na slici). Iva Tkalec dobra je poznavateljica istočne kulture, napose japanske, jer je živjela i radila u Japanu. Njezina iskustva iz zemlje bogate tradicije, ali i bogate sadašnjosti bacila su novo svjetlo na našu predodžbu o Japanu i njegovim žiteljima.
Ovih dana posjetio nas je Harald Jüngst, njemačko-irski pisac, pripovjedač, novinar, glazbenik. Učenici i profesori uživali su u osebujnoj prezentaciji kulturoloških, jezičnih i društvenih specifičnosti raznih europskih naroda.
Školska knjižnica ima u životu škole, kao i društva u cjelini, čitav niz ciljeva i zadaća koje želi i treba ostvariti, ali i širok raspon mogućnosti da to učini. U Knjižnici Prve gimnazije Varaždin, kao i u mnogim drugim školskim knjižnicama, nastojimo biti zanimljivi, aktualni i poticajni kako bismo što kvalitetnije ispunili svoju ulogu.
|