-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Pogled u svijet iz Knjižnice Prve gimnazije Varaždin

Marinela Marčetić

Knjižnica Prve gimnazije Varaždin

knjiznica@gimnazija-varazdin.skole.hr

 

U Knjižnici Prve gimnazije Varaždin držimo odgoj mladih za građane svijeta jednom od svojih najvažnijih zadaća. Stoga sudjelujemo i u međunarodnim projektima, organiziramo susrete s ljudima bogatog interkulturalnog iskustva, potičemo na kontakte i upoznavanje s različitim kulturama.

Naša je škola sudjelovala u Comeniusovom projektu Legende nas ujedinjuju (The legends unite us) s Portugalom, Njemačkom, Češkom, Španjolskim, Latvijom i Litvom. Knjižnica se uključila u dio s čitanjem i proučavanjem nacionalnih legendi i pisanjem novog teksta, koji je kasnije dramatiziran i izveden u Portugalu na završnoj svečanosti. Nadalje, birali smo i naše tekstove kojima smo predstavili našu zemlju na susretima u inozemstvu. Osobito je zanimljiv bio međunarodni susret kojemu smo mi bili domaćini. S našim smo gostima iz inozemstva kroz nekoliko dana, koliko su boravili u Varaždinu i okolici, Cesarićev Slap prevodili na njihove jezike, a zatim ga učili naizust da bi ga na oproštajnoj večeri recitirali na hrvatskom (na slici). Osim toga, čitali smo tekstove Ivane Brlić Mažuranić na raznim lokacijama i na raznim jezicima. Na završnoj svečanosti sudionici su čitali odabrana djela na svojim jezicima, što je bio doprinos i Tulumu s(l)ova, projektu hrvatskih školskih knjižnica. Neprocjenjivoj dobrobiti ovakvoga druženja mladih iz cijeloga svijeta, dodali smo upoznavanje s našom kulturom, napose književnošću i jezikom.

Ove školske godine prijavili smo se na međunarodni projekt Straničnik (ISLM Bookmark Project) uz Međunarodni mjesec školskih knjižnica. Na svoju veliku radost dobili smo partnera iz Khanna u Indiji. Naši učenici su izradili straničnike na kojima smo slikom i tekstom predstavili svoj grad i školu, a dodatno smo ih ukrasili licitarskim srcima, te priložili tekst o ovom tradicijskom proizvodu (na slici). Popratno pismo sastavili smo na hrvatskom i engleskom jeziku, ali i preveli na hindi, čime smo pokrenuli veliko zanimanje naših učenika za ovaj jezik, pa je već održana i prva radionica hindija u školi. Naši su prijatelji iz Indije pokazali velik interes za naš grad i za licitare.

Dio smo još jednog međunarodnog projekta – BookCrossing. To je Projekt za oslobađanje knjiga. Naime, diljem svijeta, na različitim lokacijama u gradovima, željezničkim postajama, čekaonicama i sl. građani ostavljaju knjige koje su pročitali, kako bi ih mogli čitati i drugi, ili uzimaju knjige koje tamo pronađu kako bi si skratili i uljepšali čekanje ili putovanje. Mi smo u školi oformili tri takva punkta: u predvorju škole, knjižnici i zbornici, odakle knjige sada putuju dalje.

Nekoliko smo puta imali zadovoljstvo ugostili profesoricu Spomenku Štimec, poznatu hrvatsku esperantisticu. Prvo predavanje kojim nas je oduševila pod nazivom Kako me je varaždinska gimnazija odgojila za zbližavanje kultura, bilo je spoj bogatog životnog iskustva i znanja. Profesorica Štimac govorila je o kulturološkim razlikama oko nas i kako ih prevladati, o esperantu, jeziku koji 123 godine zbližava kulture te o projektu Europske komisije za zbližavanje Indije i Europe. Toplina i širina njezinih poruka duboko su dirnule sve prisutne i sigurno mnoge potaknule i na razmišljanje i na djelovanje. Spomenka Štimec održala je predavanje o Tiboru Sekelju na svjetskom skupu esperantista u Rotterdamu. To je predavanje održala i u našoj knjižnici kada nas je drugi puta posjetila, uz Svjetski dan za mir i razvoj. Ovim je predavanjem pokazala koliko jedan čovjek može učiniti za čovječanstvo. Uz to, Tibor Sekelj je naučio 24 jezika, od kojih je jedan esperanto (na slici je mini-knjiga Tibora Sekelja). U našoj smo gimnaziji svjesni važnosti učenja stranih jezika te je učenicima omogućeno učenje čak deset jezika koje knjižnica prati fondom. Esperanto je jedan od tih jezika. Nekoliko učenika ovime su bili posebno motivirani, pa su se dodatno angažirali. Jedan učenik se već istaknuo u međunarodnoj esperantskoj zajednici. Svoja znanja i prikupljenu dokumentaciju o obitelji Zamenhof iz koje je potekao Lazar Ludwig, otac ovoga univerzalnog jezika, prezentirao je, zajedno s profesoricom Štimec u našoj knjižnici, ali i na nekoliko skupova esperantista. Snažna poruka ovoga predavanja bila je kako isključivost rađa zlo Holokausta, a komunikacija i razumijevanje među ljudima donose mir i napredak.

Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju u knjižnici je gostovao i veleposlanik Velike Britanije, koji je s učenicima i djelatnicima razgovarao o prednostima koje Hrvatskoj donosi ovo članstvo, osobito na planu obrazovanja. Ovime smo pomogli boljem informiranju o aktualnoj društvenoj problematici, što je također zadatak školske knjižnice.

Organiziranje susreta s književnicima i promocija knjiga, tipična su aktivnost knjižnice. Ovakva događanja nastojimo dodatno tematski obojiti. Tema susreta s književnikom može biti i upoznavanje dalekih kultura. Predstavljanje Ive Tkalec, suvremene autorice kratke priče, jednako je oduševio književnim, kao i kulturološkim doživljajem (na slici). Iva Tkalec dobra je poznavateljica istočne kulture, napose japanske, jer je živjela i radila u Japanu. Njezina iskustva iz zemlje bogate tradicije, ali i bogate sadašnjosti bacila su novo svjetlo na našu predodžbu o Japanu i njegovim žiteljima.

Ovih dana posjetio nas je Harald Jüngst, njemačko-irski pisac, pripovjedač, novinar, glazbenik. Učenici i profesori uživali su u osebujnoj prezentaciji kulturoloških, jezičnih i društvenih specifičnosti raznih europskih naroda.

Školska knjižnica ima u životu škole, kao i društva u cjelini, čitav niz ciljeva i zadaća koje želi i treba ostvariti, ali i širok raspon mogućnosti da to učini. U Knjižnici Prve gimnazije Varaždin, kao i u mnogim drugim školskim knjižnicama, nastojimo biti zanimljivi, aktualni i poticajni kako bismo što kvalitetnije ispunili svoju ulogu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-