Knjižna baština Prve gimnazije Varaždin (izazov, inspiracija, privilegij)

Jasminka Horvatić-Bedenik

Knjižnica Prve gimnazije Varaždin

knjiznica@gimnazija-varazdin.skole.hr

Prva gimnazija u Varaždinu, osnovana 1636. godine, treća je po starosti u Hrvatskoj, odmah poslije Gornjogradske gimnazije Zagreb i Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci.  Odmah po osnutku škole osnovana je i školska knjižnica i otada pa sve do danas njezino se knjižno blago marljivo prikuplja, obrađuje i čuva. Iako je u teškim ratnim i međuratnim razdobljima dio građe uništen, ona još uvijek posjeduje neizmjerno bogat fond od 5 000 svezaka koji je sigurno pohranjen u Zaštićenoj zbirci, posebnom prostoru naše knjižnice u staklenim vitrinama i ormarima. Kako stara i rijetka građa ne bi ostala zaboravljena i zarobljena unutar novog namještaja i služila samo za pokazivanje, koristimo je kao podlogu za mnoge radionice, izložbe, predavanja, projekte i znanstveno istraživački rad učenika, profesora i vanjskih suradnika. Želimo je istrgnuti iz zaborava i iskoristiti u obrazovne svrhe.

Ponosni smo što su knjižničari ove škole sačuvali brojna vrijedna izdanja, od Ezopovih Basni iz 1618, Pravila Društva isusovaca iz 1679, Pravila božanstva Sv. Augustina… iz 1686. na latinskome jeziku, Zemljovida Hrvatske varaždinskog kartografa i isusovca Stjepana Glavača iz 1673. godine, do knjiga na gotici i latinici. Najponosniji smo na najstariju knjigu u našoj zbirci, De conservanda bona valetudine, španjolskog alkemičara, astrologa, fizičara i medicinara s kraja 13. i početka 14. stoljeća, Arnaldusa de Villanove, tiskanu u Frankfurtu u doba prvotisaka, 1551. godine, na srednjovjekovnom latinskom (na slici). To je najpoznatija medicinska knjiga srednjeg vijeka i početka novog vijeka koja se koristila kao predložak za nastavni plan i program u tadašnjem europskom centru za obrazovanje medicinara, Montpellieru. „Ljekaruša“ nam govori o stanju u bolnicama, odnosu prema pacijentima, pravilnoj prehrani, važnosti pijenja vode, liječenju biljem, štetnosti alkohola, dijetnoj prehrani...

Ovaj Savjetnik o očuvanju dobrog zdravlja iskoristili smo na nekoliko radionica nazvanih Čuvajmo zdravlje po preporukama iz 1551. godine!, pažljivo rukujući skenerom u izradi preslika, kako bismo proučili vrijedne crveno-crne rukom rađene ilustracije i u korelaciji s nastavom latinskog jezika i biologije, koristeći naše latinske rječnike, priručnike iz botanike, medicinski rječnik i anatomski atlas. Prevodili smo naslove i podnaslove kao i uvode u poglavlja knjige, ponavljali nazive ljekovitog bilja, dijelove tijela, učili medicinsko nazivlje, razliku između srednjevjekovnog i novovjekovnog latiniteta i borili se s tiskarskim greškama. Učenici su od crteža, originala i prijevoda medicinskih savjeta izrađivali plakate koji su kasnije služili svima zainteresiranima u učenju jer su teme iz ovog starog sveznadara i danas jako aktualne. Kada je Savjetnik stigao u varaždinsku gimnaziju, bio je zasigurno vrelo onodobnih najnovijih spoznaja.

Izložbom uz obljetnicu škole I preci naši učili su iz udžbenika raznih pokazali smo dio bogatstva gimnazijskih udžbenika i priručnika, pretežno iz prirodnih znanosti, tiskanih u 18. i 19. stoljeću. U odabiru smo se vodili ne samo starošću, već i zanimljivošću. Tako smo iz najstarijeg udžbenika s otisnutim Ex librisom regii gymnasii Warasdinensis naučili što je ex libris, a iz drugih što su inicijali. Izrađivali smo ih na drugoj radionici uz Dan otvorenih vrata naše škole i izložili povodom Međunarodnog dana knjižnica. Šulekova knjiga Biljarstvo iz 1856. oduševila je učenike prešanim biljem unutar već istrošenih stranica (na slici) i dala im ideju za izradu herbarija.

U školskim hodnicima, u stalcima od pleksiglasa, često izlažemo preslike naslovnica pod nazivom Staro u novom, a uz važne datume iznosimo zatvorene staklene vitrine ispred prostora knjižnice pod nazivom Iz riznice naše knjižnice kako bismo stalno podsjećali na važnost Zaštićene zbirke (na slici).

Uz Dan otvorene nastave, u suradnji s profesorima njemačkog jezika, održali smo radionicu Transliterirajmo goticu gdje su zainteresirani učenici i profesori mogli upoznati staro njemačko pismo iz naslova naših knjiga, a potom su ih transliterirali na latinicu, prevodili na hrvatski i unosili u svoje razrede kao poticaj za učenje jezika kojeg u posljednje vrijeme sve više koristimo u aktivnostima izvan nastave kako ga ne bi „pregazio“ sveprisutni engleski.

U našem višegodišnjem školskom projektu Shakespearov vrt, čiji je cilj zainteresirati učenike za čitanje Shakespearovih drama i soneta, tražeći bilje i cvijeće u stihovima korelirali smo, osim s engleskim, latinskim, hrvatskim, kemijom i likovnim i s nastavom biologije (na slici). Na temelju Linneovih knjiga Systema Naturae, tiskanih 1735. klasificirali smo biljne vrste binarnom nomenklaturom i uspoređivali s današnjim nazivljem. Učenici su se osjećali posebno i sa strahopoštovanjem su sa zaštitnim rukavicama čitali stihove tiskane u 19. st. Na temelju slične radionice, u kojoj su učenici proučavali životinje, marljivo skupljamo učeničke radove i pripremamo e-knjigu Noina arka.

Sudionicima državnih natjecanja iz klasičnih jezika i logike i filozofije na izložbama Mudrosti filozofa i sudovi logičara i Klasični jezici-mrtvi jezici?! pokazali smo rječnike, udžbenike, priručnike, gramatike i pravopise i veselili se njihovim radoznalim i začuđenim licima, a poruke podrške, zahvale i pokoja suza najstarijih profesora kad prepoznaju udžbenike iz kojih su učili, poticaj su nam za nova istraživanja i prezentiranja.

Prošle smo godine s članovima Knjižničarske grupe, koji pomažu kod organizacije aktivnosti u knjižnici, izradili Pravila ponašanja učenika, nastavnika i ravnatelja u 19. st. služeći se Zakonom ob ustroju školah iz 1874. godine i Cuvajevim Školskim zakonom iz 1888. godine i prvi sat nastave na Dan škole počeli u svim razredima jednako, čitanjem i komentiranjem Pravila.

Ove smo školske godine započeli rad na digitalizaciji dijela Zaštićenog fonda. Digitalizirane knjige moguće je pregledati na internetskoj stranici naše knjižnice.

Kao što u podnaslovu navodim, sada potvrđujem da je knjižna baština privilegij kojeg ima mali broj školskih knjižnica. Stoga nam je ona inspiracija za nova događanja u prostoru i izvan knjižnice i stalni izazov da u knjižnici i u razredima, u korelaciji s drugim predmetima, iskoristimo to silno bogatstvo koje smo dobili u nasljeđe. Na njemu učimo, osuvremenjujemo ga, koristimo za učenje drugih jezika i pisama i na taj se način, uz intenzivan rad, trudimo zainteresirati učenike, profesore i znanstvenike kako bismo i ovaj stariji fond učinili itekako živim i zanimljivim.

Jedan je od glavnih ciljeva također pravilnom obradom, pohranom, zaštitom i raznolikom javnom prezentacijom ući u digitalizirani svijet današnjice te omogućiti zainteresiranima diljem svijeta korištenje naše bogate knjižne baštine.