Školska knjižnica – mjesto njegovanja kulturne baštine

Alica Bačeković Pavelić

Knjižnica Ekonomske i birotehničke škola Bjelovar

knjiznica.ebb@gmail.com

Svjedoci smo činjenice da novo vrijeme donosi novi način života. U vremenu kada se koješta može kupiti novcem, prave životne vrijednosti često ostaju neprepoznate i zanemarene. Poznavanje vlastite kulture, običaja, jezika, povijesne i prirodne baštine važne su sastavnice identiteta nekog naroda, a njihovo je očuvanje od neprocjenjive vrijednosti. Na važnost očuvanja i njegovanja baštine upozorava i stara kineska izreka: „Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena.“

Stariji se često sa strahom pitaju što će biti s tradicijskom kulturom te hoće li se narodni običaji u potpunosti zaboraviti. Jesu li mladi doista potpuno nezainteresirani za ostavštinu svojih predaka ili među njima ipak ima i istinskih zaljubljenika u tradiciju?

U Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar učenici se već tri godine susreću s bilogorskim narodnim običajima zahvaljujući svome školskom kolegi, učeniku Ivanu Vinkoviću. Ivan pohađa 3. razred i posebno je senzibiliziran za očuvanje baštine bilogorskog kraja te s ljubavlju čuva ostavštinu svojih baka i djedova. Svoje zanimanje za tradicijsku kulturu i narodne običaje često i rado dijeli s ostalim učenicima u školi, a tijekom školske godine 2013/ 2014. u školskoj je knjižnici, uz pomoć profesorice Blaženke Urh te školske knjižničarke Alice Bačeković Pavelić, pripremio dvije izložbe: izložbu zidnjaka ili kuharica (rujan 2013 - na slici) te izložbu pod nazivom Od lana do platna (siječanj 2014).

S druge strane, zidnjaci ili kuharice nekada su ukrašavali zidove radnog, svakodnevnog prostora domaćice, a danas, već pomalo zaboravljeni, predstavljaju dragocjen izvor saznanja o svakodnevnom životu i običajima jednoga vremena. Izrađivale su ih žene, a na njima su se često nalazili natpisi duhovitog ili poučnog karaktera, zahvaljujući kojima se moglo iščitati raspoloženje domaćice, njezine namjere ili neka skrivena poruka. Uz dvadesetak zidnjaka u knjižnici je izloženo i nekoliko ručnika i stolnjaka od lanenog platna te predmeti koji su neizostavni dio svake kuhinje (zdjele, tanjuri, žlice…). Bilogorska narodna nošnja, u koju je nekoliko učenika na otvorenju izložbe bilo obučeno, te ukusne domaće kiflice za posjetitelje, stvorili su u knjižnici ugođaj nekadašnjih seoskih domaćinstava. Učenici su na zidnjacima mogli pročitati razne natpise od kojih im se najviše svidio natpis Naša djeca, naša radost, neka znadu što je mladost jer je posvećen mladima, kojima je ova izložba ponajprije bila i namijenjena.

Izložbom Od lana do platna (na slici) prikazan je proces proizvodnje domaćeg lanenog platna kojega su ljudi bilogorskog kraja sami izrađivali u prošlome stoljeću: od sijanja lana do tkanja i ukrašavanja lanenog platna. Izložen je i dio predmeta na kojima se lan obrađivao: preslica, vreteno, kolovrat, grebeno, dijelovi tkalačkoga stana… Navedeni pojmovi mlađima su danas gotovo posve nepoznati pa je uz izložbu oblikovan i Pojmovnik u kojemu su na jednom mjestu okupljeni zavičajni (bilogorski) leksemi koji su vezani uz proces obrade lana i konoplje. Autorica Pojmovnika je Tatjana Kreštan, profesorica i knjižničarka Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru. Osim toga, na otvorenju izložbe prikazan je i video uradak o obradi lana (autor je Mario Vinković) te katalog uz izložbu kojega je uredila Alica Bačeković Pavelić.

Kako je obrada lana i izrada lanenog platna dio nastavnoga programa susjedne Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, ova je izložba bila korisna i zanimljiva i njezinim učenicima jer su predmete o kojima uče na nastavi mogli vidjeti u školskoj knjižnici. Nakon školske knjižnice izložbu Od lana do platna zainteresirani su građani mogli pogledati na Studijskom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ u Bjelovaru, a predstavljena je kao dio programa pod nazivom Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo. Program je organizirala knjižničarka Tina Gatalica, a o izložbi je govorio njezin autor, učenik Ivan Vinković. Na ovaj je način ostvarena suradnja školske i narodne knjižnice, ali i otvorena mogućnost mladim ljudima da i široj javnosti pokažu čime se bave.