Međunarodni znanstveni skup Hrvatska dječja knjiga u europskom kontekstu
Hrvatski centar za dječju knjigu, Zagreb, 3. travnja 2014.

Alka Stropnik

Knjižnice grada Zagreba

alka.stropnik@kgz.hr

Skup je u organizaciji Hrvatske sekcije IBBY, u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Goethe institutom Zagreb, IBBY sekcijom Slovenije i Odjelom za djecu i mladež Gradske knjižnice, održan 3. travnja 2014. u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu.

Na skupu su strani i domaći stručnjaci kroz svoja izlaganja tematizirali odnose hrvatske i pojedinih europskih dječjih književnosti (u prošlosti i danas), književne i nakladničke veze hrvatske i drugih književnosti, prikazali komparativna istraživanja prijevoda i prevođenja, prijevode hrvatskih autora na europske i svjetske jezike, međunarodnu kulturnu suradnju na području dječje knjige te govorili o knjižnici kao nezaobilaznom izvoru informacija autorima, nakladnicima i znanstvenicima.

Katja Wiebe, iz Međunarodne knjižnice za mlade u Münchenu (International Jungend Bibliotheke), predstavila je najveću knjižnicu međunarodne književnosti za djecu i mlade na svijetu koja u svojem fondu ima preko 600 000 knjiga na više od 130 jezika, što je čini važnim međunarodnim istraživačkim centrom za studente i znanstvenike. Knjižnica organizira mnoštvo tradicionalnih programa poput suradnje sa školama, javnih čitanja i druženja s piscima, no od 2013. godine, odgovarajući na potrebe mladih korisnika, u knjižnici započinje pilot projekt Književnost za mlade i društvene mreže. Povod za projekt bio je promišljanje kako doći do mladih, potaknuti ih na čitanje te što aktivnije uključiti u sve vrste događanja koja organizira knjižnica. Virtualni susreti s autorima, predstavljanja novih i komentiranje pročitanih knjiga ostvareni su korištenjem usluga weba 2.0 poput YouTubea, Facebooka, Twittera, Vimea i Pinteresta. Uspješna suradnja s mladima rezultirala je novim projektom Od knjige do filma u kojem mladi nakon pročitane knjige pišu scenarij i snimaju film (više informacija na www.ijb.de).

Govoreći o doticajima i sličnostima hrvatske i svjetske dječje književnosti, Dubravka Težak s Učiteljskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasila je kako se utjecaj tema na književnost za djecu u hrvatskoj književnosti mijenjao. Od 19. do početka 20. stoljeća postojali su samo prijevodi knjiga pustolovnog žanra za djecu koje se danas nazivamo klasicima. Početni utjecaj tzv. zapadnih zemalja, mijenja se poslije II. svjetskog rata kad započinje utjecaj sovjetskih pisaca s temama socijalizma, komunizma i kolektivizma. Književnost za mlade s vremenom se razvija iz dječje književnosti, te se postupno uvode se nove teme (droga, seks, zlostavljanje…) od kojih hrvatski nakladnici u početku zaziru i nevoljko iz objavljuju. Danas pisci za djecu i mlade u Hrvatskoj prate trendove i teme, a neke su teme, poput Domovinskog rata i izbjeglištva, preuzele književnosti pojedinih europskih zemalja.

O razvoju slovenske i hrvatske autorske književnosti za mlade u posljednjih stotinu godina, kratak pregled prijevoda s i na hrvatski, odnosno slovenski govorila je Dragica Haramija s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru. Slovenska i hrvatska književnost slabo su poznate su današnjim generacijama djece i mladih. Haramija je u svojem izlaganju istaknula da je (pre)malo prijevoda, gotovo je nezamjetljiv broj slovenskih naslova u obaveznoj školskoj lektiri (i obrnuto), iako postoje mnoge tematske podudarnosti u objema književnostima od avanturističke, pustolovne, fantastične i sportske do problemske literature (droga, problem pretilosti, anoreksije i bulimije i dr).

Iris Šmidt Pelajić, predavačica interkulturalne germanistike Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu problematizirala je slabu čitanost i prepoznatljivost njemačkih autora. Istraživanje koje je provela među studentima Učiteljskog fakulteta pokazalo je da su svima najdraže Grimmove bajke kojih se sjećaju cijeli život, no njemački autori nisu kasnije prepoznati. U lektiri propisanoj prema HNOS-u od tek je osam njemačkih autora od kojih većina nije obavezna.

Komparativna istraživanja književnosti uključuju različite aspekte, a Smiljana Narančić Kovač (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u svojem je izlaganju razmatrala relevantnost pojedinih područja istraživanja komparativne dječje književnosti za istraživanje hrvatske dječje književnosti s posebnim osvrtom na istraživanje kontakata i prijenosa tj. prijevoda. Navodeći primjere prevođenja na hrvatski Narančić Kovač je navela niz zanimljivih primjera. Tijekom povijesti prevođenja na hrvatski jezik ima prijevoda koji su, ponekad i više desetaka godina, bili odgođeni, poput primjerice Petra Pana ili Kronika iz Narnije. Neki su pak posredno prevođeni zbog nepoznavanja jezika na kojem je originalno djelo. U nekim povijesnim razdobljima djela su pri prevođenju bila cenzurirana (npr. Pipi Duga Čarapa) ili se njima manipuliralo zbog „viših ciljeva“. Prevoditelj mora biti vrsni stručnjak, to je posebice važno u dječjoj književnosti, jer zbog razlika među kulturama, (ne)poznavanja povijesnog ili društvenog okruženja čitatelji moraju moći razumjeti (kon)tekst.

Na završetku skupa Marina Danev i Natalija Dragoja, iz Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice KGZ-a, predstavile su istraživanja hrvatskih autora u prijevodima, odnosno izbor suvremene strane dječje knjige u Hrvatskoj koje su provele na postojećem fondu Odjela za djecu i mladež te Hrvatskog centra za dječju knjigu. Iz rezultata koje su dobile istraživanjem zaključile su da tek 10% fonda čine knjige na stranim jezicima, a zanemarivo malo je prijevoda hrvatskih autora na strane jezike. U rijetkim slučajevima kada su hrvatski autori prevođeni na azijske jezike tada je to napravljeno uz pomoć esperanta tj. jezika posrednika. Uz izlaganja kolegice su pripremile bibliografski popis knjiga na stranim jezicima i bibliografski popis knjiga stranih autora prevedenih na hrvatski.