Sanja Frajtag

Za ovaj smo broj razgovarali sa Sanjom Frajtag koja je primila nagradu Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za značajan doprinos knjižničarskoj struci u 2008. godini  za organizaciju i izvedbu Međunarodnog seminara Knjižnice za slijepe na dnevnom redu u ime Hrvatske knjižnice za slijepe, kao njezina voditeljica.

1. Znamo Vas kao ravnateljicu Hrvatske knjižnice za slijepe. Možete li nam reći nešto više o sebi i o svom radu?

Rođena sam u Zagrebu, po zvanju sam profesor engleskog jezika i književnosti i jugoslavistike i diplomirani knjižničar. 2008. godine stekla sam i naziv višeg knjižničara. U knjižnici za slijepe koja je osnovana 1965. godine u Hrvatskom savezu slijepih radila sam od 1976. godine na radnim mjestima bibliotekara, referenta za izdavačku i informativnu djelatnost, pomoćnika tajnika i voditeljice knjižnice u sastavu. Od 2000.g. kada Uredbom Vlade Republike Hrvatske knjižnica postaje samostalna javna ustanova u kulturi obnašam dužnost ravnateljice. Aktivno sudjelujem u radu Hrvatskog knjižničarskog društva, bila sam član radne grupe Sekcije za narodne knjižnice koja je izradila prijedlog standarda za narodne knjižnice; član sam Komisije za osobe s posebnim potrebama. Na međunarodnom planu član sam stalnog odbora IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe. Bila sam također inicijator i organizator sastanka stalnog odbora IFLA-ine Sekcije knjižnica za slijepe održanog u Zagrebu 2003.g. i inicijator i član organizacijskog odbora međunarodnog seminara Knjižnice za slijepe na dnevnom redu održanog također u Zagrebu u veljači 2008. godine. Kao ravnateljica knjižnice koja je 16. lipnja 2005. godine odlukom predsjednika Republike Stjepana Mesića odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za uspješno 40.-godišnje djelovanje, bila sam inicijator ili sam sudjelovala u projektima unapređivanja rada u knjižnici kao što je:
• uvođenje digitalnog snimanja knjiga i časopisa
• uvođenje računala u rad knjižnice
• kompjutorizacija tiskare
• tiskanje udžbenika i priručnika za slijepe učenike i studente
• pokretanje i organiziranje proizvodnje zvučnih knjiga na CD-ima
• pokretanje i organiziranje konverzije arhive zvučnih knjiga u digitalni oblik
• pokretanje pružanja knjižničnih usluga osobama koje ne mogu iz nekog razloga čitati
• standardni tisak
• organiziranje izrade web stranice knjižnice
• adaptacija prostora tiskare
• adaptacija prostora knjižnice
• uvođenje novih sadržaja u rad knjižnice-predavanja, tribine,
• pokretanje suradnje s drugim narodnim knjižnicama
• pokretanje i organiziranje obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige
• predstavljanje knjižnice u sredstvima informiranja –radio, televizija, dnevni tisak

Svojim izlaganjima o radu knjižnice za slijepe sudjelovala sam na savjetovanjima za narodne knjižnice,stručnim skupovima, okruglim stolovima i u projektima za osobe s posebnim potrebama.

2. Koje usluge knjižnica pruža svojim korisnicima, kakvu građu sadrži i s kojim se problemima najčešće susreće u svakodnevnom radu?

Hrvatska knjižnica za slijepe kroz svoj posudbeni odjel nudi knjižničnu građu u tehnikama dostupnima slijepim i osobama koje ne mogu iz nekog razloga čitati standardni tisak, a to su knjige na brajici i zvučne knjige na audio kazetama i CD-ima. Knjige se najvećim dijelom korisnicima šalju poštom na kućne adrese po cijeloj Hrvatskoj. Korisnici iz Zagreba mogu i osobno doći u knjižnicu, a za one koji su teško pokretni ili nepokretni organizirana je dostava knjiga automobilom na kućne adrese jednom tjedno na telefonski poziv. Ova je usluga organizirana i za korisnike knjižnice smještene u domovima umirovljenika. U novije vrijeme u knjižnici se održavaju i promocije knjiga, različita predavanja i književne tribine. Pored toga knjižnica je i izdavač zvučnih časopisa i časopisa na brajici koje također distribuira svojim korisnicima. Sastavni dio knjižnice su i studiji za produkciju zvučnih izdanja i tiskara na brajici pa korisnicima pružamo ponekad i usluge snimanja i tiskanja potrebnih materijala. Problemi s kojima se susrećemo u radu, rekla bih da su manje ili više isti kao i u drugim knjižnicama- nedovoljan broj novih naslova knjiga –problem koji je kod nas možda izraženiji stoga što smo mi i jedini nakladnici lijepe književnosti za slijepe, zatim nedovoljan broj stručnih djelatnika i kvalitetnih suradnika-čitača u proizvodnji zvučnih knjiga te nedostatak prostora.

3. Zaklada dr. Ljerke Markić-Čučuković dodijelila je ovogodišnju nagradu za značajan doprinos knjižničarskoj struci u prošloj godini Hrvatskoj knjižnici za slijepe za organizaciju i izvedbu Međunarodnog seminara "Knjižnice za slijepe na dnevnom redu". Možete li nam reći o čemu je bila riječ na seminaru i u čemu je njegov značaj?

Međunarodni seminar "Knjižnice za slijepe na dnevnom redu"održan je u Zagrebu 27. i 28. veljače 2008. godine. Značaj ovoga seminara je u tome što je po prvi puta takav skup održan za knjižnice za slijepe u ovom dijelu Europe. Gđa Claudia Lux, predsjednica IFLA-e, otvorila je skup kojem je prisustvovalo 50 delegata iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Danske, Engleske, Estonije, Finske, Japana, Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Mađarske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Vojvodine, Švedske i zemlje domaćina, Hrvatske. Seminar je bio podijeljen u četiri dijela pa je tako prvi dio nosio naziv Upoznavanje sa IFLA-om-Sekcijom knjižnica za slijepe i Upoznavanje s DAISY formatom. U drugom, možda i najinteresantnijem dijelu pod nazivom Izvješća zemalja, predstavnici knjižnica za slijepe izlagali su o svojim ustanovama. Treća dio pod nazivom Autorska prava i globalna knjižnica s posebnim osvrtom na područje izdavačke djelatnosti za slijepe okupio je stručnjake s tog područja, a o disperziji knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne osobe u suradnji s narodnim knjižnicama bilo je govora u posljednjem četvrtom dijelu seminara.

4. Na koje načine Hrvatska knjižnica za slijepe surađuje s ostalim
knjižnicama u regiji?

Neke od narodnih knjižnica, vrlo dobar primjer je narodna knjižnica Fran Galović iz Koprivnice ili Gradska knjižnica u Zagrebu, počele su nabavljati posebnu računalnu opremu i/ili knjige namijenjene slijepim osobama u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Osim toga česti smo gosti u knjižnicama tijekom Mjeseca hrvatske knjige kada prezentiramo rad knjižnice.

5. S kojim udrugama knjižnica surađuje?

Knjižnica surađuje s udrugama slijepih po cijeloj Hrvatskoj.

6. Prema kojim se kriterijima odabiru naslovi za tiskanje na brajici ili snimanje u zvučnom obliku i jeste li imali problema oko reguliranja autorskih prava pri prenošenju knjiga u novi medij?

Početkom godine donosi se godišnji izdavački program tiskanja na brajici i snimanja u zvučnoj tehnici. Lijepa književnost, memoarska proza, publicistika i znanstveno popularna literatura snima se u zvučnoj tehnici, a kopije na CD-ima sve više zamjenjuju audio kazete, dok se udžbenici i priručnici gotovo isključivo tiskaju na brajici. Inače nastojimo biti što aktualniji pa se tako i kod nas pojavljuju naslovi koji su najtraženiji u ostalim knjižnicama, na top listama nakladnika ili časopisa ili su osvojili neke od književnih nagrada.Do sada nismo imali problema oko autorskog prava. Tražili bismo pismenu suglasnost autora ili nakladnika koju smo uvijek dobili kada bismo objasnili da su naša izdanja namijenjena slijepim osobama ili bismo se pozvali na Zakon o autorskom pravu članak 86. koji govori o korištenju autorskih djela za potrebe osoba s invalidnošću. Obzirom na iskustva drugih zemalja (Danska, Kanada) smatram da bi se Zakonom o autorskom pravu izuzeci trebali odnositi na sve osobe s posebnim potrebama kojima iz nekog razloga nije dostupan standardni tisak, na sve prihvatljive odn. analogne formate – uključujući digitalni format, e-knjige i slično te na slobodan pristup svim službenim publikacijama. Kako bi se ubrzala i povećala proizvodnja prihvatljivih formata - primjerice, da se knjiga za slijepe može pojaviti istovremeno kad i ona na standardnom tisku, trebalo bi postići dogovor s nakladnicima o isporuci odgovarajućih digitalnih verzija ekskluzivnim proizvodačima kao što su to knjižnice za slijepe.

7. Kakvi su planovi za budućnost, priprema li knjižnica nešto novo?

U 2009., značajnoj godini za slijepe cijeloga svijeta kada se proslavlja 200. obljetnica rođenja Louisa Braillea, tvorca pisma za slijepe, Hrvatska knjižnica za slijepe će se također nizom akcija i manifestacija pridružiti obilježavanju. Tako će primjerice održati republičko natjecanje u lijepom i izražajnom čitanju brajice, radionice za učenje brajice za djecu zdravog vida, promociju udžbenika na brajici Moje novo pismo za prvi stupanj opismenjavanja i rehabilitacije odraslih slijepih, izložbu najstarijih knjiga na brajici u posjedu knjižnice te prezentaciju projekta implementacije brajice na ambalaži lijekova i drugih hrvatskih proizvoda.U proizvodnji zvučnih knjiga planiramo uskoro početi sa proizvodnjom knjiga u tzv. Daisy formatu odn. strukturi koja će slijepim korisnicima omogućiti zaustavljanje u tekstu na bilo kojem mjestu, pretraživanje po broju stranica, po poglavljima i sl., što nije moguće na CD-u u MP3 formatu.

8. Što za Vas i za knjižnicu predstavlja primljena nagrada?

Nagrada Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković mene osobno i djelatnike Hrvatske knjižnice za slijepe ugodno je iznenadila i razveselila obzirom na činjenicu da je to nagrada koja dolazi iz struke i znači izuzetno priznanje našem radu na pružanju knjižničnih usluga slijepim i ostalim osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. 

Razgovarala: I. Mikanović
imikanov@ffzg.hr