Četvrti festival digitalizacijskih projekata i Dan Europeane
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 10. – 11. travnja 2014.

Matilda Hraste

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb

matilda.hraste@nsk.hr

Četvrti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održan je 10. travnja 2014. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK), a 11. travnja organiziran je i Dan Europeane. I ove je godine Festival okupio stručnjake koji se bave digitalizacijom kulturne i znanstvene baštine radi razmjene iskustava i znanja iz područja digitalizacije, primjene normi, korištenje informacijskih tehnologija te razmjeni podataka o digitaliziranoj građi.

Četvrti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Nakon pozdravnog govora glavne ravnateljice NSK Dunje Seiter-Šverko, uvodni dio Festivala donio je nekoliko teorijskih izlaganja čiji je cilj i svrha bila pridonijeti boljem razumijevanju pojedinih aspekata postupka digitalizacije i uspostave sustava za upravljanje digitalnim sadržajem i metapodacima. Izlaganje Uporaba jezičnih tehnologija u digitalizaciji teksta i njegovoj daljnjoj obradi Nikole Ljubešića (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) prikazalo je primjenu jezičnih tehnologija u obradi teksta koja može pridonijeti povećanju kvalitete pretraživanja digitalizirane građe. U izlaganju Danijele Getliher (NSK) Identifikatori za digitaliziranu građu: ISSN, ISBN, ISMN prikazana je primjena sustava ISSN, ISBN i ISMN u identifikaciji digitalizirane građe s primjerima i korisnim uputama za dodjelu identifikatora u ustanovama koje objavljuju digitalne preslike građe. Izlaganje Korištenje knjižničnih podataka za donošenje odluka u procesu digitalizacije građe, Sofije Klarin Zadravec (NSK) naznačilo je važnost skupa knjižničnih podataka koji može poslužiti za povećanje spoznaje o određenom području poslovanja, ali i za predviđanje budućih događaja i donošenje strateških odluka. U izlaganju SVEVID – digitalna knjižnica Gradske knjižnice Rijeka: iskustvo i izazovi Andreja Silić Švonja (Gradska knjižnica Rijeka) prikazala je proces izgradnje sustava digitalne knjižnice Gradske knjižnice Rijeka te stručne i tehničke dvojbe u njezinu oblikovanju i održavanju. Izlaganje se dotaknulo i pitanja odabira građe u kontekstu zaštite autorskih prava te najavilo buduće aktivnosti knjižnice u projektu LoCloud.

U središnjem su dijelu Festivala predstavljeni projekti digitalizacije knjižne građe, zvuka i vizualne građe, zavičajne građe te staklenih negativa. Prvo izlaganje Digitalizacija građe Zbirke zemljopisnih karata i atlasa NSK u funkciji određivanja granične crte Republike Hrvatske Ilije Grgića (Državna geodetska uprava) i Mire Miletić Drder (NSK) prikazalo je primjer uspješne suradnje dviju ustanova u projektu digitalizacije stare i vrijedne građe. Osim zaštite i osiguranja dostupnosti građe, projekt je imao specifične ciljeve i vrijednost. Naime, digitalizirane i georeferencirane karte Zbirke zemljopisnih karata i atlasa, kao građa kojom se može prikazati i rekonstruirati povijesni pregled državne granice, poslužit će u postupku arbitraže Republike Hrvatske i Republike Slovenije u sporu oko određivanja granične crte. Davor Merkaš (Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb) predstavio je Projekt digitalizacije notnih zapisa hrvatskih skladatelja Muzičkog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb. Projekt je potaknut činjenicom da više od 90 posto skladbi hrvatskih skladatelja nikada nije tiskano što ih čini unikatima koje je potrebno zaštititi i učiniti dostupnima istraživačima i znanstvenicima. Lidija Bajuk i Koraljka Kuzman Šlogar iz Instituta za etnologiju i folkloristiku predstavile su Online izložbu: O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Udruge Matapur iz Lopatinca. Izložba riječju, slikom i zvukom tematizira međimurske tradicijske napjeve, ples, glazbala, melografe, skladatelje, obrađivače, izvođače, izvođačke stilove, predstavljajući i popularizirajući međimursku popevku koja je 14. lipnja 2013. upisana u Listu nematerijalnih dobara Republike Hrvatske. U izlaganju Zvuci prošlosti: projekt digitalizacije gramofonskih ploča na 78 okretaja u minuti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatjana Mihalić (NSK) predstavila je projekt digitalizacije glazbenih zvučnih zapisa na šelak gramofonskim pločama objavljenim početkom 20. stoljeća. Riječ o građi od osobitog povijesnog i kulturnog značenja koja je obilježila početke objavljivana zvuka u Hrvatskoj te je za NSK predstavljala je prioritet u zaštiti, ali i osiguranju dostupnosti. Rezultati projekta predstavljeni su javnosti u obliku virtualne zbirke Zvuci prošlosti. Lucija Konfic i Vilena Vrbanić (Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU), u izlaganju Digitalizirana građa Odjeka za povijest Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prikazale su građu Odsjeka za povijest hrvatske glazbe koja je digitalizirana zbog svoje jedinstvenosti, potrebe zaštite i lakše dostupnosti. Digitalizirane su zbirke: Ostavština Ladislava Šabana, Mikrofilmovi, Inventarne knjige, Aktivnosti OPHG, RARA OPGH i Arti musices objavljene su u sklopu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DIZBI).

Mogućnosti koje nude digitalni repozitoriji, ali i izazove pred kojima se nalaze radi što kvalitetnijeg razvoja pouzdane informacijske infrastrukture i što veće dostupnosti digitalnih sadržaja prikazao je Radovan Vrana (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u izlaganju Digitalni repozitorij i stvaranje informacijske infrastrukture. U izlaganju Digitalizacija građe Staroslavenskog instituta, Marica Čunčić (Staroslavenski institut) je predstavila rezultate procesa digitalizacije građe Instituta. Marica Čunčić je svojim izlaganjem osvojila simpatije publike te su na kraju dana sudionici Festivala glasovanjem izabrali upravo projekt digitalizacije Staroslavenskog instituta kao najbolji od svih predstavljenih projekata. Vesna Čučić i Paula Raguž (Dubrovačke knjižnice Dubrovnik) u izlaganju Projekti digitalizacije u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku: jučer, danas, sutra prikazale su projekt digitalizacije novina Crvena Hrvatska i Prava Crvena Hrvatska koji je proveden u suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku, projekt Digitalizacija periodike Ragusina – Dubrovačke karnevalske novine 1901. – 1941. koji je bio samostalni projekt Znanstvene knjižnice te budući projekt digitalizacije kolendi i drugih prigodnih pjesama iz rukopisnog fonda Znanstvene knjižnice i tiskanog kataloga rukopisa Znanstvene knjižnice, objavljenog 1954. godine. U izlaganju Digitalizirana zavičajna zbirka Salonitana, Nada Topić (Gradska knjižnica Solin) predstavila je projekt digitalizacije stare i rijetke građe Zavičajne zbirke proveden u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića iz Splita i Državnim arhivom u Splitu. Dio građe digitaliziran je sredstvima Knjižnice, a digitalizaciju je poduprlo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Projekt Digitalizacija i mrežno predstavljanje hrvatske filozofske baštine predstavili su Filip Grgić i Marin Martinić Jerčić (Institut za filozofiju, Zagreb). Projekt se uz potporu MZOS-a za programe popularizacije znanosti provodi u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Digitalizirano je šezdesetak djela četrdesetak hrvatskih filozofa iz razdoblja od 12. do 20. stoljeća Cvijeta Kraus i Indira Starčević Stančić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) predstavile su Projekt digitalizacije izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Svrha projekta je objava svih izdanja Zavoda te osiguranje njihove pretraživosti i dostupnosti korisnicima na Portalu znanja na kojem se već nalaze izdanja Enciklopedija Miroslava Krleže, Hrvatski obiteljski leksikon, Filmski leksikon i druga izdanja. U izlaganju su naznačeni izazovi provedbe postupka optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Izlaganje Hrvoja Gržine (Hrvatski državni arhiv) Prolegomena digitalizaciji negativa na staklu bilo je bogato ilustrirano primjerima iz Fototeke Hrvatskoga državnog arhiva i temeljeno na višegodišnjem iskustvu digitalizacije negativa na staklenoj podlozi u njegovu Središnjem fotolaboratoriju. Ukratko su ocrtane osobitosti fotografskih negativa na staklu te su dane smjernice za uspješan prijenos slike koju nosi staklena podloga iz analognoga u digitalni oblik. „Schneiderov fotografijski arhiv“ – digitalizacija „vizualne memorije“ hrvatske povijesno-umjetničke spomeničke baštine naslov je izlaganja Indire Šamec Flaschar (Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) u kojem je autorica predstavila početak projekta digitalizacije fotografske zbirke koja je u stručnim krugovima prepoznata kao vrijedan dokumentacijski izvor o stupnju očuvanosti spomeničke baštine prije Drugoga svjetskog rata i često je korišten radi rekonstrukcije, konzervacije ili restauracije objekata. Jelena Balog Vojak i Zdenka Šinkić (Hrvatski povijesni muzej) predstavile su Projekt digitalizacije hemeroteke Hrvatskoga povijesnog muzeja. Hemeroteka predstavlja izvor za proučavanje djelatnosti Muzeja i istraživanje društvenoga i kulturnog razvoja Zagreba i Hrvatske tijekom 20. stoljeća do danas. Predstavljen je proces digitalizacije s posebnim osvrtom na metodološke, razvojne i druge izazove. Dubravka Petek (Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica) je prikazala projekt digitalizacije povelja, plaketa, diploma, pohvala, naučnih svjedodžbi, i sl. zagrebačkih društava iz fonda zbirke Zagrebiensia pod nazivom Priznanja zagrebačkih društava. Opisani su izazovi obrade i skeniranja građe koja je velikog formata, ostakljena i uokvirena. U izlaganju Anite Marin, Matilde Hraste, Sonje Martinović i Siniše Sambolića (NSK) predstavljena je Virtualna izložba zbirke Antuna Gustava Matoša koju je NSK izradila povodom stogodišnjice smrti Antuna Gustava Matoša. Izložbu prati i kampanja Matoš i ja kojom se želi potaknuti ponovno čitanje Matoševih djela i popularizirati čitanje.

Posterska izlaganja (Ivan Čondić, Marija Lazanja Dušević, Silvio Lebinac, Josip Šebalj, Robert Maršić, Mira Miletić-Drder, Marijana Špoljarić, Inge Majlinger Tanocki, Ljiljana Krpeljević i Tihomitr Tutek) s prikazom rezultata projekata digitalizacije građe u hrvatskim ustanovama dodatno su obogatila sadržaj Festivala.

Dan Europeane

U okviru aktivnosti projekta Europeana Awareness, usmjerenog na osvještavanje šire zajednice o mogućnostima suradnje s Europeanom, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (NSK), Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Zakladom Europeana (Europeana Foundation) organizirala je 11. travnja Dan Europeane. Cilj je bio predstaviti Europeanu i njezine projekte hrvatskoj zajednici baštinskih ustanova.

Nakon pozdravnog govora glavne ravnateljice NSK Dunje Seiter-Šverko i voditeljice Odjela za kulturu i komunikacije IRMO Aleksandre Uzelac te izlaganja pomoćnice ministrice kulture Republike Hrvatske Tamare Perišić o Nacionalnom agregatoru, uslijedio je dio programa kod nazivom Europeana – od portala do platforme. Predstavnici Europeane Joris Pekel, Ad Pollé i Frank Thinness prikazali su rad Europeane kroz različite projekte: Europeana – kultura dostupna svima; Od rata do interneta: Europeana 1914 – 1918; Projekt Europeana Creative: korištenje sadržaja u otvorenom pristupu.

U nastavku je održan okrugli stol Hrvatska iskustva s Europeanom: koristi i prepreke u suradnji. Predstavnici hrvatskih ustanova (IRMO, HAZU, NSK, Hrvatski državni arhiv, Muzej za umjetnost i obrt, Gradska knjižnica Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka) koje su sudjelovale u Europeaninim projektima predstavili su svoja iskustva rada na projektima, koristi koje im je sudjelovanje na projektu donijelo, ali i probleme s kojima se suočavaju. Dan Europeane donio je i dvije korisne radionice. Radionicu Autorska prava i licence - kako odabrati odgovarajuću licencu?održao jeJoris Pekel iz Zaklade Europeana. Druga radionica predstavila je projekt Europeana, sadržaji korisnika i vi – kampanja javnog prikupljanja sadržaja hrvatskih građana u sklopu projekta Europeana 1914 – 1918. Radionicu je vodio Ad Pollé, iz Zaklade Europeana, koji je i predstavio mogućnosti suradnje hrvatskih ustanova u tom projektu.

Detaljnije informacije o Četvrtom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata i o Danu Europeane te sva održana izlaganja mogu se pronaći na mrežnim stranicama http://dfest.nsk.hr/.