 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)
Promicanje čitanja kroz projekt HR kanon
Josip Strija
Knjižnica Gimnazije Petra Preradovića, Virovitica
josip.strija@knjiznicari.hr
HR kanon je projekt udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara, prije svega namijenjen učenicima srednjih škola, kojemu je cilj promicanje čitanja upućivanjem čitatelja na djela hrvatske, europske i svjetske kulturne, znanstvene i povijesne baštine koja čine jezgru Zapadne kulture. Na oblikovanju HR kanona angažirani su školski knjižničari iz cijele Hrvatske koji žele dati svoj doprinos na području kulturne djelatnosti.
Prema riječima začetnika ideje HR kanona Josipa Rihtarića, „pojam Zapadni kanon odnosi se na popis knjiga, a u širem smislu uključuje i glazbena te druga umjetnička djela, koja su najvažnija i imala su najveći utjecaj u oblikovanju Zapadne kulture. U različitim inačicama Zapadnog kanona, u popisima djela većinom se nalaze književna djela (uključivši sve književne rodove), biografska i autobiografska djela, vjerska, filozofska i povijesna djela, a u nekim inačicama kanona popis je proširen djelima iz područja mitologije, znanosti, filozofije, psihologije, gospodarstva i politike.“
Rad na projektu HR kanon započeo je u prosincu 2012. godine, a odvija se u nekoliko faza. Prva faza bilo je definiranje kanona hrvatske književnosti. Provedeno je anketiranje školskih knjižničara koji su predlagali autore i djela koje oni smatraju najvažnijima u hrvatskoj književnosti. Također, anketirani su knjižničari mogli dopisati svoje ideje za razvitak projekta kako bi pomogli njegovoj što boljoj realizaciji, a time i stvaranju prvog kanona hrvatske književnosti kreiranog interesom i znanjem školskih knjižničara. Nakon provedene ankete tim koji radi na projektu definirao je popis djela hrvatske književnosti od srednjega vijeka do suvremenosti koja najbolje predstavljaju hrvatsku književnost.
Druga važna faza projekta odnosi se na predstavljanje rezultata projekta kroz mrežne stranice projekta koje će informacijama o djelima, autorima, poveznicama na mrežno dostupna djela i ostalim materijalima i podacima vezanim uz djelo i autora nastojati približiti ono najbolje i najznačajnije od hrvatske književnosti učenicima i svima ostalima koji pokažu interes. Također, kroz osnovne informacije, školskim će se knjižnicama ponuditi brošure i plakati kako bi informacija o projektu te njegovom konačnom rezultatu bila stalno dostupna učenicima.
Trenutno je u Timu HR kanona, koji vrijedno radi na realizaciji projekta, devetero srednjoškolskih knjižničara (Tanja Kolar Janković i Karmela Živković iz Virovitice, Damir Balković iz Slatine, Zorka Renić iz Bjelovara, Milena Klanjac i Ivana Vladilo iz Rijeke, Marijana Čelig iz Zagreba, Vlatka Vujčić iz Vinkovaca, Kristina Andlar Pešut iz Petrinje te voditelj projekta Josip Strija, školski knjižničar iz Gimnazije Petra Preradovića Virovitica).
Nastavak projekta ove i idućih godina bit će moguć uz pomoć i svih drugih kolega školskih knjižničara koji pokažu zanimanje i odluče se priključiti projektu kako bismo zajednički definirali i odabrali najbolje za naše učenike te ih tako uputili pravim vrijednostima i važnim djelima hrvatske, koja su ujedno i dio europske i svjetske kulturne, znanstvene i povijesne baštine.
|
|
|
|
