-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Online učenje u školskoj knjižnici uz program Moodle

Ružica Rebrović-Habek

                                                                       Knjižnica OŠ braće Radić, Botinec – Zagreb

                                                                       ruzica.rebrovic-habek@skole.hr

 

S online učenjem upoznala sam se prije osam godina kada sam se spremala za polaganje ECDL-a. Takav način rada je za mene bio novo iskustvo i potaknuo želju za ovakvim vidom usavršavanja te sam svoje cjeloživotno učenje nastavila uključivanjem i radom u različitim CARNet-ovim mentoriranim i nementoriranim tečajevima.

Od 29. siječnja do 11. ožujka 2014. sudjelovala sam u prvom CARNet-ovom masovnom online tečaju CARNet Moodle MOOC-u pohađanjem kojeg su polaznici mogli naučiti kako samostalno osmisliti i izraditi online tečaj u Moodleu. Važno je naglasiti da se cjelokupna nastava, rješavanje zadataka i interakcija s predavačima i kolegama polaznicima odigravala online, preko programa Moodle.

Moodle je programski alat za izradu elektroničkih obrazovnih sadržaja te održavanje nastave na daljinu, besplatan je (slobodno dostupan u otvorenom kodu) i što je važno, kontinuirano se razvija. Svatko se uključio iz vlastitih pobuda. Neki su željeli naučiti kako samostalno osmisliti i izraditi online tečaj, neki nadopuniti svoja znanja i podijeliti iskustva korištenja online tečajeva, a u konačnici svi smo željeli saznati kako ih koriste drugi. Tečaj je trajao 6 tjedana, prvi tjedan je bio uvodni, četiri tjedna smo aktivno radili i završni je tjedan bio namijenjen evaluaciji. Uz učenje rada s alatima i resursima koje možemo upotrijebiti u izradi naših tečajeva družili smo se i na forumu gdje smo, što uz pomoć mentora, što samostalno pomagali jedni drugima. Nismo bili samo polaznici koji su na tečaju učili tehnike izrade vlastitog tečaja, već smo i ocjenjivali tečajeve drugih polaznika i na taj način bolje usvajali koje su sve mogućnosti Moodlea i kako ih možemo iskoristiti.

Naš napredak vrednovao se putem Moodle digitalnih značaka. One su potvrda da smo usvojili određena znanja i vještine i prenose se u profil polaznika na sustavu Loomen ili se mogu objaviti na drugim web stranicama.

 Uz ukupno 448 sudionika, različitih profila i iz različitih ustanova (OŠ, SŠ te fakulteta) iz Hrvatske i ostatka regije sudjelovala su i tri školska knjižničara, kolegica Ivana Vladilo iz Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja iz Rijeke, kolega Virgil Jureškin iz OŠ Majstora Radovana u Trogiru, te Ružica Rebrović-Habek iz OŠ braće Radić, Botinec-Zagreb.

Budući da se najvećim djelom koristi u nastavi, u početku me mučilo pitanje da li se Moodle može koristiti i u školskoj knjižnici, ali smo našim tečajevima pokazali da može. To znači da smo u svojim online-tečajevima ponudili svojim potencijalnim polaznicima materijale obrađene kroz različite alate, slike, video sadržaje, zadatke kao i mogućnosti provjere znanja kroz kvizove, igrice, testove i ankete. Učenici na forumu mogu, uz našu pomoć (mentorstvo), prokomentirati i izmjenjivati naučeno vezano uz temu i dijeliti poveznice na online sadržaje koje sami pronalaze i stvarati rječnik pojmova vezanih uz tu građu.

Kolegica Ivana Vladilo obradila je Referentnu zbirku, kolega Jureškin Novinarsku skupinu, a ja sam se pozabavila Sustavom i ulogom pojedinih vrsta knjižnica. Naši tečajevi nalaze se na CARnet-ovom sustavu Loomen i još ih dorađujemo. Kada smo počinjali s tečajem, Ivana se nadala da će se uključiti više školskih knjižničara i da ćemo obraditi većinu tema iz našeg knjižnično-informacijskog prograam, jer svako od nas preferira neko područje što je vidljivo i iz naših radova.

Prema našem KIP-u, za temu koju sam obradila imamo jedan ili u najboljem slučaju dva sata koji se većinom obrađuju kroz powerpoint prezentacije ili ponekad radionicom. Iz iskustva znam da je učenicima to premalo, a način na koji se to radi većini je i dosadan. Na ovaj način, učenicima se pruža mogućnost da sudjeluju i rade od kuće kada god žele, a i mi isto tako možemo pratiti njihov rad. U obilju ponuđenog materijala sigurno će ih nešto zainteresirati.

Iako se ne mogu sve teme iz našeg KIP-a obraditi na ovaj način, ali ima ih dosta koje mogu. Nove generacije drugačije uče i drugačije misle. Zato smatram da ovakvim načinom rada možemo učenike puno više zainteresirati za knjižnicu i ono što ona nudi.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-