 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)
Projekt KRUH - Knjižnična raznovrsnost u homogenosti
Elda Pliško Horvat
Knjižnica Talijanske srednje škole „Dante Alighieri“ Pula
(Biblioteca di Scuola media superiore italiana Dante Alighieri, Pola)
eldasmsi@yahoo.com
Kako upozoriti lokalnu javnost na potrebu za očuvanjem zavičajne baštine, a pritom istražiti, učiti, djelovati, kreirati i predstaviti knjižnicu kao mjesto gdje počinje svaka potraga za informacijom, bio je jedan od temeljnih motiva za pokretanje projekta KRUH – Knjižnična raznovrsnost u homogenosti. Voditeljica projekta Elda Pliško Horvat, školska knjižničarka u TSŠ – S.M.S.I. „Dante Alighieri“ Pula-Pola, potaknuta spoznajom o zanemarivanju i ubrzanom propadanju istarskih krušnih peći kao autohtonih oblika izvorne ruralne arhitekture, osmislila je projekt kojim bi se postojeće stanje na terenu stručno istražilo i dokumentiralo. U projekt se kao vanjska suradnica uključila etnolog inja Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre – Museo etnografico dell'Istria koja je održala uvodno predavanje i vodila terensko istraživanje. U realizaciju projekta uključilo se četrnaest učenika drugih i trećih razreda gimnazije koji su u svojstvu istraživača, fotografa, snimatelja, novinara, komentatora, vođeni preciznim smjernicama o tome na što obratiti pozornost i koje informacije prikupiti, na istraživanom području (naselje Manjadvorci) prikupljali podatke o svakoj postojećoj peći: dimenzijama, vanjskom plaštu, načinu gradnje i materijalu koji se koristio pri gradnji, smještaju peći, specifičnom nazivlju pojedinih dijelova peći i pribora, korištenju peći, nekadašnjim i današnjim vlasnicima, graditeljima... Također, valjalo je izraditi nekoliko kvalitetnih snimaka cijele peći kao i njezinih detalja. Najvažnije informacije učenici su ipak dobili u razgovoru s mještanima koji su vrlo rado odgovarali na sva pitanja pa čak i demonstrirali cijeli postupak od pripreme peći i ložišta do pečenja kruha. Projekt se artikulirao u više faza: predavanje o krušnim pećima u Istri, terensko istraživanje, pretraživanje Matičnih knjiga u Državnom arhivu u Pazinu, obrada i selekcija prikupljene građe te pret raživanje literature.
Rezultati projekta predstavljeni su na završnoj svečanosti organiziranoj za sve učenike i djelatnike škole, uzvanike, goste i predstavnike medija kada je postavljena izložba fotografija krušnih peći s podacima o aktualnom vlasniku, godini gradnje i mikrolokaciji, predstavljena dvojezična publikacija u boji te prikazan desetominutni videozapis Baština u kamenu – Patrimonio in pietra. Ovaj se projekt Hrvatske mreže školskih knjižničara (s kojim je Udruga aplicirala i dobila sredstva MZOS-a) realizirao kao izvannastavna aktivnost u okviru obrazovanja za održivi razvoj, a u cilju razvijanja kompetencija istraživačkog učenja, poduzetništva, timskog rada, stjecanja znanja o izvornoj istarskoj arhitekturi te svijesti o potrebi njezina očuvanja.
|
|
|
|
