26. Proljetna škola školskih knjižničara
Pula, 6. – 9. travnja 2014. godine

Ivan Klasnić

Knjižnica OŠ Josipa Zorića Dugo Selo

ivan.klasnic3@skole.hr

 XXVI. Proljetna škola školskih knjižničara organizirana je u Puli od 6. do 9. travnja 2014. Stručno usavršavanje školskih knjižničara i ove je godine interes usmjerilo prema slojevitoj temi, problematici komunikacije kao elementu uspješnosti školske knjižnice. Uz svečano otvorenje prvoga dana, sudionicima je ponuđen bogat program sastavljen od predavanja i radionica, primjera dobre prakse i promocije knjige, okruglih stolova strukovnih tijela i udruga, te književne večeri, posjete knjižnicama i nacionalnom parku kao pratećim događanjima. Neizostavni dio Škole su neformalni razgovori, razmjena iskustava i širenje poznanstava među kolegama.

U nedjelju 6. travnja, poslije svečanog otvorenja s kulturno-umjetničkom priredbom, pristigli sudionici mogli su se upoznati sa Strategijom stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika. U svome izlaganju Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasak je stavio na permanentno obrazovanje. Voditelj poslijediplomskog studija na Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko govorio je o unapređivanju odnosa između knjižnice i javnosti s polazišta suvremene komunikologije, te je istaknuo važnost novih alata u promociji knjižnične djelatnosti. Potom je predstavljena knjiga Jasmine Lovrinčević i Dinke Kovačević Mjerila kvalitete rada u hrvatskom školskom knjižničarstvu koja daje odgovore na aktualna pitanja školske knjižničarske prakse. Kao je i započeo, prvi dan je zaokružen umjetničkim program, književnom večeri s pjesnikom Enesom Kiševićem.

Sutradan, uz ponešto povećani broj sudionika, predavanje je održao Dragan Knežević i ponudio primjere učinkovite prezentacije koje bi valjalo koristiti u svakodnevnom radu s korisnicima i osiguranju boljih uvjeta poslovanja knjižnice. Veliko zanimanje izazvao je okrugli stol Ishodi učenja za informacijsku pismenost – temu koja je predmet svakodnevne prakse, ali i sve veća i artikuliranija potreba za kurikularnim rješenjem knjižnično-informacijskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Okrugli stol su vodile ugledne stručnjakinje Dinka Kovačević, Senada Dizdar, Mihaela Banek Zorica i Sonja Špiranec, te knjižničarke Biserka Šušnjić, Draženka Stančić i Tamara Zadravec. Međunarodni karakter stručnog skupa ogledao se u kasnijem izlaganju Senade Dizdar koja je prenijela iskustva s projekta provedenog na području Kantona Sarajevo, usmjerenog na aktualizaciju uloge školske knjižnice u procesu demokratizacije kroz knjižnično-informacijsko opismenjavanje korisnika. Rezultati predstavljenog projekta svoje mjesto mogu pronaći i u provedbi Građanskog odgoja u našim školama. U terminu prije početka radionica, predstavljen je Prilog za bibliografiju hrvatskoga školskog knjižničarstva, a jedna od autorica Veronika Čelić-Tica i stručna savjetnica Mira Zovko, potom su izlagale o vještini uspješne komunikacije.

Radionice su s radom započele u poslijepodnevnim satima. Sudionicima je uz prethodne prijave na raspolaganju bio izbor od 9 radionica za osnovne i srednje škole. U paralelnom terminu zakazana su izlaganja. Mira Zovko predstavila je i otvorila raspravu o zakonskim okvirima djelatnosti školske knjižnice, temu od interesa sviju, a osobito mlađih kolega. Planirajući sudjelovanje ovogodišnjoj školi i odabirući radionice, mislio sam da ću se morati odreći jedne u korist druge, ne biti u prilici slušati izlaganje i predstavljanje zanimljivog projekta, ali promišljena organizacija radionica i raspored paralelnih događanja, ipak je dopustila zadovoljavajuće planiranje mog dnevnog programa. Odabrao sam i pohađao dvije radionice: radionicu Razvijanje komunikacijskih vještina učenika kroz prezentaciju lektire koju je vodila Aleksandra Pavlović i te radionicu Draženke Stančić i Roberta Posavca pod nazivom Napredni alati za razvoj uspješne komunikacije u odnosima s javnostima školskog knjižničara. Iako namijenjena srednjim školama, ako je suditi po odabranom primjeru, prva me radionica privukla zbog obuke za debatni pristup lektiri kojeg mogu primijeniti i u višim razredima osnovne škole, a druga se pokazala kao potrebna sistematizacija i unapređivanje poslova koje obavljam kroz svakodnevnu djelatnost knjižnice i promociju škole u javnosti. Izbor je bio težak jer su i preostale radionice nudile vrijedan sadržaj.

Radionica Komunikacija – procjena kvalitetne suradnje je kroz različite metodičke postupke sudionike podučila kako motivirati učenike da postanu aktivni građani i otvoreni prema različitom. Izvrsna tehnika kreativnog izražavanja predstavljena je na primjerima u radionici Komunikacija kroz kreativno pisanje. Obuka za primjenu digitalnih aplikacija u obradi lektire i drugim oblicima neposrednog rada s učenicima, mogla se svladati kroz E-komunikaciju u školskoj knjižnici – radionicu s koje ste izašli kao strip crtač, ili tvorac zabavnih kvizova. Razmislite, djelujte – poticajni je naslov radionice prikladne za sve uzraste koja kroz program cjelovitog učenja osposobljava za podučavanje govora nenasilja. Put prema kvalitetnoj komunikaciji – uvjetu osobnog i poslovnog uspjeha, ocrtan je kroz radionicu Tajne komuniciranja: zašto imamo dva uha, a samo jedna usta? Podučiti korisnika kako razumjeti, preoblikovati i primijeniti pročitani tekst naš je svakodnevni zadatak, a korisna metoda mogla se usvojiti na radionici Komunikacija s tekstom ili kako odgojiti čitatelja koji misli svojom glavom. Primjena glazbe kao ilustracije povijesne etape ili ideje, umijeće je koje su zainteresirani polaznici mogli upoznati na radionici Sjajne niti - glazba kao sredstvo komunikacije.

U vrijeme održavanja radionica utorkom prijepodne, odvijalo se paralelno izlaganje i povedena je rasprava o srednjoškolskom programu za knjižnice koje su vodile Biserka Šušnjić, Mira Zovko I Veronika Čelić-Tica. Potom je predstavljen projekt Kvizovima kroz lektiru – kreativna metoda kojom lektira postaje zadovoljstvo, a ne obaveza učenika. U poslijepodnevnom terminu održana je Sjednica upravnog odbora Hrvatske mreže školskih knjižničara i 12. skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara na kojoj su, uz reizbor članova tijela Udruge i raspravu o novoj strategiji školskog knjižničarstva, dodijeljene tradicionalne Nagrade „Višnja Šeta“ za proteklu godinu i životno djelo zaslužnim dobitnicama. Prije zaključaka i zatvaranja u podne, u srijedu su predstavljeni primjeri dobre prakse, mjesto s kojeg uvijek ponesete ideju ili uspješno rješenje koje možete primijeniti u svome radu. Zadovoljstvo održanim skupom obogatio je i zajednički posjet knjižnicama u gradu, odnosno organizirani izlet. Nakon par godina izostajanja, kroz ovo sam stručno usavršavanje obnovio svoje kompetencije, naučio poznate stvari gledati na nov način i doživio ugodno radno i prijateljsko ozračje.