Stručni skup Zgrade, prostori i oprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, 28. ožujka 2014.

Alica Kolarić

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež

Gradska knjižnica Rijeka

alica.kolaric@gkri.hr

U novom prostoru Dječjeg odjela i Odjela za mlade Knjižnice Medveščak, u Zvonimirovoj 17, Zagreb 28. ožujka 2014. godine održan je stručni skup Zgrade, prostori i oprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade. Organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak.

Tematski skup se bavio zgradama, prostorom i opremom knjižnica za djecu i knjižnica za mlade iz gledišta energetske održivosti, prilagođenosti prostora i opreme potrebama i željama djece i mladih te funkcioniranja knjižnica kao trećeg prostora u lokalnoj zajednici. Prikaz hrvatskih primjera usmjeren je na novosagrađene prostore, obnovljene i prenamijenjene prostore te planiranje prostora u nastajanju.

Uz uvodne govore održana su tri pozvana izlaganja: Energetska učinkovitost, toplinska, svjetlosna i akustična ugodnost knjižničnih prostora za djecu i mladež profesora Ljubomira Miščevića sa Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dječje knjižnice u Hrvatskoj – prostori kakve želimo Fride Bišćan, više knjižničarke i članice Komisije za izgradnju i opremu Hrvatskoga knjižničarskog društva te The transformation of a library into a magic place: children’s participation in the architecture of the library Mirande Corbière, koordinatorice za edukaciju u Knjižnici Hoorn iz Nizozemske.

Uvodno izlaganje profesora Ljubomira Mišćevića o prostoru knjižnice iz gledišta održive i energetski učinkovite arhitekture istaknulo je imperativ zadovoljavanja današnjih potreba na način koji neće ugroziti mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija. Zelene knjižnice, koje čuvaju okoliš, jesu energetski efikasne knjižnice, prostori energetski samodostatne arhitekture čiji je unutarnji prostor zdrav, ugodan i siguran za korisnike i djelatnike. Prema profesorovim riječima, prostore knjižnica treba promišljati tako da oni ne postaju novi potrošači energije, a planiranje izgradnje novih ili obnove/preinake postojećih prostora usmjeriti ka smanjivanju potrošnje energije arhitektonskim rješenjima.

U povijesnom pogledu na dječje knjižnice od prvih hrvatskih primjera pedesetih godina dvadesetog stoljeća, Frida Bišćan, ravnateljica iz Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić iz Karlovca istaknula je, od struke prihvaćenu ideju, o knjižnici kao djeci ugodnom prostoru, prilagođenom potrebama različitih uzrasta te različitim skupinama korisnika. Na primjeru zgrade karlovačke gradske knjižnice, prve namjenski građene narodne knjižnice u Hrvatskoj, pokazala je nastajanje i mijenjanje zgrade knjižnice kroz vrijeme.

S tvrdnjom da je pravo na sudjelovanje jedno od temeljnih prava djeteta, Miranda Corbière, voditeljica Odjela za obrazovanje Knjižnice Hoorn u Nizozemskoj, započela je priču o transformaciji prostora Odjela za djecu. Projekt preuređenja, koji je rezultirao čarobnom knjižnicom, vodila je ideja da djeci treba dati pravo na odlučivanje te da treba krenuti od djece, a ne od knjige. U želji za stvaranjem prostora poticajnog za učenje, izražavanje i stvaranje, sa skupinom djece i arhitekticom osmišljen je osnovni dizajn na temelju dječjih ideja. U novom prostoru djeci je dozvoljeno hodanje po policama i penjanje na krevet koji se nalazi na vrhu polica, a knjižnica je pretvorena iz pasivnog mjesta u kojem se nalaze postojeće priče u kreativno mjesto u kojem se mogu stvarati vlastite. Rezultat je povećan broj članova, veća posudba i produljenje vremena provedenog u knjižnici. Ovaj nizozemski primjer pokazuje da je ponekad dobro misliti izvan kutije i dati djeci moć odlučivanja u kreiranju prostora namijenjenih njima. Takve knjižnice za djecu i mlade poticajno su mjesto suradnje i stvaranja.

Osim pozvanih izlaganja održano je osam prezentacija primjera dobre prakse iz narodnih knjižnica iz Zagreba, Novske, Rijeke, Splita i Pazina. Zbog velikog broja prijava za dio stručnog skupa posvećenog primjerima dobre prakse, organizirana su posterska izlaganja gdje su svoj rad predstavile kolegice iz Labina, Bjelovara, Karlovca, Osijeka i Šibenika.

Izlaganja primjera dobre prakse te posterska izlaganja pokazala su da su prostorni uvjeti knjižnica u Hrvatskoj različiti: od namjenski sagrađenih i novosagrađenih prostora do preuređenih i prenamijenjenih. Ovisno o mogućnostima, koje velikim dijelom ne ovise o knjižničarima, prostori knjižnica za djecu i mlade uređeni su prema prihvaćenim pravilima struke te prilagođeni svojim korisnicima. Na skupu smo ponovili ta pravila, pokazali uspjela rješenja i podsjetili na važnost razumijevanja osnivača te na važnost suradnje s arhitektima. Kroz nekoliko primjera dobre prakse vidjeli smo kako ideja knjižnice kao trećeg prostora zaživljava te se nastavlja na ideju knjižnice kao dnevnog boravka, mjesta neformalnog druženja, dostupnog, sigurnog i otvorenog svoj djeci i mladima.

Skupu je prisustvovalo120 sudionika, većinom dječjih i narodnih knjižničara iz raznih dijelova Hrvatske, ravnatelji, voditelji, savjetnici i pozvani uzvanici te novinari.

Zgrade, prostori i oprema knjižnica za djecu i mlade velikim dijelom ne ovise o knjižničarima, već o osnivačima knjižnica koji su njihovi financijeri. U tom smislu knjižničari često ne mogu utjecati na primjerenost prostora knjižnice, no mogu i trebaju učiti te podizati svoje stručne kompetencije. Entuzijazmom i kreativnošću u osmišljavanju i prilagođavanju svojih prostora za odvijanje programa za djecu i mlade, dječji knjižničari nastoje nadoknaditi postojeća ograničenja.