Dan digitalnih repozitorija
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce), 5. ožujka 2014.

Željka Salopek, zsalopek@ffzg.hr

Iva Melinščak Zlodi, imelinsc@ffzg.hr

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

U organizaciji i u prostorijama Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu 5. ožujka 2014. godine održan je prvi Dan digitalnih repozitorija. Kao što su organizatori i naglasili, cilj je bio razmjenjivanje iskustava i poticanje rasprave među knjižničarima, IT-stručnjacima i drugim zainteresiranima iz institucija koje imaju svoje repozitorije ili ih tek namjeravaju stvoriti.

Zainteresiranost za temu i potreba za ovakvim skupom bila je vidljiva već iz velikog broja posjetitelja. Izlaganja su održana u vrlo ugodnoj atmosferi i odličnoj organizaciji Srca uz aktivno sudjelovanje publike kako za vrijeme samih izlaganja, tako i u raspravama na kraju sesija. Naglasak je bio na pitanjima vezanima uz prikupljanje, pohranjivanje i, osobito, očuvanje podataka, organizaciju i upravljanje repozitorijem te temi institucionalnih repozitorija u okviru otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.

Izlagači su nas upoznali s aktualnom praksom u repozitorijima u inozemstvu i kod nas, s prednostima takvog pohranjivanja podataka, ali i problemima na koje se nailazi. Predstavljen je rad nekih postojećih repozitorija u Hrvatskoj, naglašene su pogodnosti otvorenog pristupa te istaknuta potreba za međusobnom suradnjom.

Dan digitalnih repozitorija otvorio je ravnatelj Srca Zoran Bekić uvodnim izlaganjem o brzom rastu količine informacija i potrebi za organiziranjem i pohranjivanjem podataka u znanosti i obrazovanju te o podatkovnoj infrastrukturi Srca.

O razvoju repozitorija i brizi za podatke u zemljama Europske unije izlaganje je održala profesorica Jadranka Stojanovski sa Sveučilišta u Zadru. Profesor Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao je izlaganje o povjerenju korisnika u informacije u repozitorijima. O iskustvima NSK-a u pohranjivanju digitalnih podataka govorile su Sofija Klarin Zadravec i Tanja Buzina, s podrobnijim osvrtom na Hrvatski arhiv weba(HAW), dok je Tamara Horvat dala pregled rada HIDRA-inog sustava DAMIR (Digitalni arhiv mrežnih izvora Republike Hrvatske) u posljednjih deset godina.

O jednoj od usluga Srca, Agregatoru hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA) više je rekao Miroslav Milinović. Marijana Glavica održala je izlaganje o stvaranju i organizaciji repozitorija istraživačkih podataka, a nastanak i rad institucionalnog repozitorija Instituta Ruđer Bošković (FULIR) predstavio je Alen Vodopijevec. Davor Švaić s Akademije dramskih umjetnosti govorio je o potrebi Akademije za multimedijalnim repozitorijem te o poteškoćama na koje se nailazi pri njegovu stvaranju.

Za drugi dio Dana predviđeno je samo jedno izlaganje, koje su pripremili Draženko Celjak, Nino Katić i Miroslav Milinović iz Srca, pod nazivom Hrčak 2.0. Draženko Celjak iznio je informacije o dosadašnjem, osam godina dugom, razvoju portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu. Podaci koje je iznio jasno pokazuju da je Hrčak projekt koji je u regionalnim, ali i svjetskim razmjerima iznimno uspješan: 353 uključena časopisa, uz stalni daljnji porast od 25-45 prijava godišnje, više od 100 000 radova s cjelovitim tekstom, i preko 30 000 posjeta dnevno početkom 2014. Mnogi su časopisi osim unosa tekućih brojeva pristupili i retrospektivnoj digitalizaciji, pa ćemo u Hrčku danas naći i članke objavljene u 19. st. Ipak, pred Hrčkom je i niz razvojnih izazova koje treba savladati i zahtjeva za poboljšanjem funkcionalnosti koji dolaze iz različitih korisničkih zajednica – uredištava časopisa, čitatelja i knjižničara. Postavlja se i pitanje širenja projekta: obuhvaćanje zbornika s konferencija, pored časopisa, te uključivanje časopisa i nakladnika iz drugih zemalja u regiji. Naglašena je i potreba za dosljednije provođenje Etičkog kodeksa, kako bi se izbjegle objave svešćića časopisa koji nisu cjeloviti ili nisu u potpunosti u otvorenom pristupu.

Nakon izlaganja uslijedila je vrlo aktivna rasprava u kojoj su naznačeni neki od poželjnih smjerova razvoja portala Hrčak: poboljšanje interoperabilnost i olakšavanje preuzimanja i višekratne uporabe podataka (korištenjem standardnih identifikatora, formata i protokola, obogaćivanjem sheme metapodataka), uvođenje naprednijih i preciznijih mogućnosti pretraživanja, olakšavanje rada uredništvima (što je donekle u koliziji sa zahtjevima knjižničarske zajednice za povećanjem preciznosti i normiranosti zapisa), dodavanje naprednijih mogućnosti: novih formata uz sadašnji PDF, objavljivanje radova u tisku, navođenje doprinosa pojedinog autora, otvorena recenzija i pohrana recenzija, uvid u alt-metričke pokazatelje, povezivanje s bibliografskim i citatnim bazama podataka, preuzimanje podataka u upravitelje osobnim bibliografijama poput Zotera itd.

Tijekom rasprave pokazalo se da je daljnji razvoj i portala Hrčak i digitalnih repozitorija općenito od velikog interesa za različite zajednice: uredništva časopisa, knjižničara, IT-stručnjaka, znanstvenih ustanova, i što je još važnije, da postoje stručnjaci unutar tih zajednica koji su spremni povezati se i zajednički preuzeti aktivnu ulogu u daljnjem oblikovanju i razvoju digitalnih repozitorija. Dan digitalnih repozitorija završio je pozivom za skori radni sastanak koji otvara prostor za aktivno sudjelovanje i podjelu odgovornosti i zaduženja u razvoju repozitorija, a to budi nadu da ćemo na drugom Danu, početkom 2015. imati priliku vidjeti i pokazati mnogo novoga.

Više informacija o Danu digitalnih repozitorija i prezentacije izlagača mogu se naći na stranicama Srca, na poveznici: http://www.srce.unizg.hr/o-srcu/kalendar/dan-digitalnih-repozitorija-2014/