|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 62, travanj 2014. :: Iz memoriam
Milica Radovinović – in memoriam
U siječnju 2014. godine napustila nas je naša draga i uvažena kolegica, gospođa Milica Radovinović. Na posljednjem ispraćaju na karlovačkom groblju Dubovac, 23. siječnja, o njezinoj izuzetnosti i uspješnoj karijeri govorila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Dunja Seiter Šverko.
Milica Radovinović po svemu je pripadala među one vrijedne i dostojne ljude koji „sanjarenjem“ promišljaju, planiraju i osmišljavaju, stvaraju i ostvaruju, odnosno koriste svoj duh i dušu, pokazuju smjelost pri ostvarenju svojih zamisli. (B. N. Mills)
Milica Radovinović rođena je 1937. godine u Divoselu kod Gospića. Gimnaziju je završila u Karlovcu, Pedagošku akademiju u Zagrebu i Pedagoški fakultet u Rijeci. Isprva, od 1956. do 1960. godine, radila je kao voditeljica knjižnice Doma JNA u Karlovcu, a zatim u Gradskoj knjižnici „I. G. Kovačić“ od 1960. do 1983. godine, gdje je bila ravnateljica od 1972. do 1983. godine. Unaprijedila je rad bibliobusne službe te je 1978. nabavila suvremeno opremljen bibliobus. Među mnogobrojnim aktivnostima bibliotekarske struke potaknula je i izgradnju prve etape zgrade karlovačke knjižnice 1976. godine, te primila ključeve zgrade nove knjižnice, prve namjenski građene narodne knjižnice u Hrvatskoj (tadašnjoj Jugoslaviji). Od 1983. do 1991. godine radila je u Knjižnicama grada Zagreba, kao voditeljica Knjižnice Trešnjevka. Proširila je trešnjevačku mrežu Knjižnicom Knežija i Knjižnicom Staglišće i doprinijela preseljenju središnje trešnjevačke knjižnice u novoizgrađeni prostor u Ulici grada Vukovara 14. Zahvaljujući njezinom zalaganju i viziji, mreža Knjižnice Tina Ujevića danas je suvremena mreža u sustavu Knjižnica grada Zagreba s pet ogranaka.
Bila je dugogodišnja predsjednica Društva bibliotekara Karlovca, Sekcije za izradu standarda za narodne knjižnice, članica Skupštine općine Karlovac. Dobitnica je priznanja „Pavao Markovac“, Nagrade Grada Karlovca i Nagrade Grada Zagreba.
Knjižnice grada Zagreba, a još više Knjižnica Tina Ujevića – mreža trešnjevačkih knjižnica i cijela knjižničarska struka tek će osjetiti gubitak njezinog stvaralačkog entuzijazma.
Stoga, teško nalazimo riječi pozdrava, jer nastojimo izbjeći riječi: posljednji, kraj i nikada. Zato zaželimo spokoj njezinoj velikoj i dobroj duši.
Tea Grašić Kvesić
|
|
|
|