Monografija Narodne knjižnice i čitaonice u Bakru od 19. stoljeća: izvorišta Gradske knjižnice Bakar

Dolores Paro-Mikeli

ravnateljica Gradske knjižnice Bakar

knjiznica@gkbakar.hr

Monografija Narodne knjižnice i čitaonice u Bakru od 19. stoljeća: izvorišta Gradske knjižnice Bakar izašla je kao posebno izdanje Bakarskog zbornika, a izdavači su Grad Bakar i Gradska knjižnica Bakar.

Povod tiskanju monografije je visoka i vrijedna obljetnica u kulturnoj povijesti Bakra, 180 godina od prvog spomena postojanja narodne knjižnice u Bakru. Ta je obljetnica svjedočanstvo vremena u kojemu se puno pažnje pridavalo znanju, knjigama i knjižnicama u težnji za naprednijim i humanijim životom.

U Spomenici na svečanu proslavu stogodišnjice grada Bakra iz 1879. g., Dragutin Hirc bilježi otvorenje narodne čitaonice koja je pod imenom „Kasina“ djelovala u Bakru još davne 1833. godine.

Glavni urednik monografije i jedan od autora Boris Petković, pisao je o Zlatnom dobu Bakarskom (19. st.) gdje govori o povijesnom miljeu nastanka prvih čitaonica i zašto je u njima prevladala borba za jezik i hrvatsku riječ. Maja Polić osvrnula se na Čitaonički pokret u širemu bakarskome kraju s naglaskom na Ilirski pokret i Hrvatski narodni preporod, posebice u Kvarnerskome primorju. Milka Šupraha Perišić u svom radu „Od Casina do Gradske knjižnice Bakar“ obradila je period od 1833. do 2007. g. i kronološki pratila djelovanje Čitaonice: od njezine preporodne i prosvjetiteljske uloge do knjižnične djelatnosti.

Smiljka Vulinović prisjetila se prošlosti kroz „Pabirke i sjećanja na prošlost Narodne čitaonice Bakar“ kojima upotpunjuje sliku stanja i mjesto knjižnične djelatnosti u okviru kulturne riječke i bakarske stvarnosti. Božica Čop Pavušek obuhvatila je razdoblje od 1993. do 2004. g. u kojemu je Općina Bakar, a kasnije Grad, ulagao napore i pronalazio rješenja, ovoga puta usko surađujući sa strukom, Gradskom knjižnicom Rijeka, kako bi građanima omogućili korištenje prava na knjižnicu. U izvješću o radu Gradske knjižnice Bakar (2007–2013), Dolores Paro Mikeli pisala je o uspješnom oživotvorenju vizije prema kojoj je knjižnica postala važan čimbenik u životu lokalne zajednice.

U eseju „Knjižnica na kraju grada“ moderator književnih susreta i stalni vanjski suradnik Knjižnice, Nikola Petković, prisjeća se kako je sve počelo i kako su brojni književni susreti i zvučna imena domaćih i stranih književnika – gostiju Knjižnice, odjeknuli u široj kulturnoj javnosti.

Fotografije potpisuju: Miljenko Šegulja (i za naslovnicu), Ivan Šamanić i Jelena Šubat, grafičko oblikovanje Branko Lenić, dok je lekturu izvršila Jagoda Randić.

Monografija je izašla u nakladi od 500 primjeraka.

U organizaciji Grada Bakra i Gradske knjižnice Bakar svečana promocija pred brojnom je publikom upriličena 13. prosinca 2013. g. u maloj dvorani Pomorske škole Bakar. Promociji su nazočili autori monografije, predstavnici knjižnica, nakladnici te sudionici kulturnog i političkog života Županije.

Kroz kratki pregled zastupljenih tema kojima je važan dio kulturne povijesti otrgnut zaboravu, monografiju je predstavila knjižničarska savjetnica Marija Šegota Novak.

Izdavanjem monografije o narodnim čitaonicama i knjižnicama u Bakru od 19. st. obogaćena je i ostavljena u nasljeđe pisana baština, na ponos budućim naraštajima. Spomenom na ovu visoku obljetnicu, koja više od svega, govori u prilog civilizaciji, gospodarskom statusu i kulturi grada, vjerujemo da smo se barem dijelom, odužili Bakru kroz vjekove, i danas.