|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 62, travanj 2014. :: Podtema: knjižnični programi
Tehnologije u oblaku i hrvatske knjižnice
Jakov Marin Vežić
Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti
jakov.vezic@gmail.com
Uvod
Računalstvo u oblaku (ili u originalu cloud computing) u najširem smislu definira se kao pohrana i pristup podacima i aplikacijama preko interneta. Bitna njegova značajka jest pohranjivanje podataka u „oblak“ na internetu, što znači da se podaci i datoteke ne spremaju na lokalni čvrsti disk (osim ako nije riječ o „oblaku“ koji služi za sigurnosno kopiranje). Tehnologija u oblaku posljednjih je godina osigurala brojne prednosti u odnosu na model tvz. posvećenog hardvera (eng. dedicated hardware), ali je također izazvala zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti podataka.
Neke od prednosti upotrebe tehnologija u oblaku su:
- Premještanje posla – poslužitelji u oblaku obavljaju većinu složenog posla koji bi inače obavljala lokalna računala
- Pristupačnost– oblak je dostupan s bilo kojeg računala povezanog na internet te su njegovi sustavi uvijek online, umjesto ograničavanja podataka na samo jedno računalo ili lokalnu mrežu
- Fleksibilnost – tehnologija u oblaku omogućava plaćanje softvera ili prostora po korištenju, umjesto kupovine unaprijed
- Oslobađanje fizičkog prostora – nestaje potreba za stvarnim fizičkim prostorom koji zauzimaju lokalni poslužitelji. Organizacije koje se oslanjaju na oblak trebaju samo platiti prostor nasustavu tehnologije u oblaku, umjesto iznajmljivanja fizičkog prostora za smještaj poslužitelja i drugih mrežnih uređaja
- Oslobađanje IT osoblja – poslužitelji u oblaku puno su pouzdaniji od lokalne mreže heterogenih uređaja s različitim operacijskim sustavima kakve organizacije često upotrebljavaju te će, posljedično, manje opteretiti informatičko osoblje.
Međutim, tehnologija u oblaku istovremeno izaziva i zabrinutost zbog nedostataka koji se uočavaju:
- Sigurnost podataka – većina sustava u oblaku koristi različite tehnike kako bi osigurali zaštitu podataka, kao što su enkripcije prijenosa podataka, ovjere (eng. authentication) te autorizacijski postupci. Ipak, unatoč tome, nikad ne postoji stopostotno jamstvo da su podaci sigurni, jer hakeri mogu pronaći put do pristupa podacima
- Privatnost podataka – postoji mogućnost da se naruši privatnost klijenta jer poslužitelji u oblaku čuvaju podatke o aktivnostima klijenta u sustavu (eng. log files). Međutim, kako pružatelji usluge u oblaku žive uglavnom od svoje reputacije, na sve se načine trude ne narušiti privatnost svojih klijenata.
Upotreba tehnologija u oblaku u hrvatskim knjižnicama
Za potrebe izrade postera koji je prezentiran na konferenciji BOBCATSSS u Barceloni u siječnju 2014. godine provedena je anketa u 45 hrvatskih knjižnica. Pokazalo se kako većina knjižničara ne koristi tehnologiju u oblaku za profesionalne potrebe. Većina anketiranih knjižničara bila je iz visokoškolskih knjižnica (63 %). Ostali su bili iz specijalnih knjižnica (14%), općeznanstvenih (14%), iz nacionalne knjižnice (5% - dvoje ispitanika) te iz narodnih knjižnica (5%).
Većinu ispitanika činili su visokoškolski knjižničari zbog toga što je poziv za ispunjavanje ankete poslan putem SZI-BIB-mailing liste, na koju su pretplaćene većinom visokoškolske knjižnice. Anketa je pokazala da većina knjižnica ne koristi tehnologiju u oblaku, točnije:
- 64% ne koristi usluge pošte u oblaku (npr. Gmail, Outlook.com, Yahoo mail)
- 71% ne koristi usluge pohrane datoteka u oblaku (npr. Dropbox, Google Drive, SkyDrive)
- čak 84% knjižnica ne koristi bibliografske usluge u oblaku (npr. Zotero, Mendeley)
- 53% ne koristi usluge društvenih mreža (npr. Facebook, Google+, Twitter).
Mnogi će se možda zapitati i zašto se neke od navedenih usluga u anketi smatraju uslugama u oblaku. Osnovni razlog jest „premještanje“ nekih ili svih komponenti vlastitih usluga „u oblak“. Na primjer, društvene mreže omogućavaju integriranje sustava komentara ili galerija u mrežne stranice, čime oslobađaju prostor na lokalnom poslužitelju. Bibliografske usluge u oblaku za koje se koriste softveri za upravljanje referencama (eng. reference management software, skraćeno RMS) također imaju mogućnost sinkronizacije datoteka i metapodataka „u oblak“, umjesto pohranjivanja na lokalno računalo ili poslužitelj.
Značajan broj anketiranih knjižničara koristi usluge u oblaku za osobne potrebe, dok malen broj koristi te iste usluge u svojoj knjižnici. Neki knjižničari izrazili su zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti datoteka pohranjenih „u oblak“, dok neki nisu niti znali što su usluge u oblaku, navodeći u anketi kako koriste Outlook Express ili Mozillu Thunderbird (koje nisu usluge u oblaku jer pohranjuju e-poštu na računalo korisnika).
Mogućnosti za knjižnice
Knjižnice su u mogućnosti iskoristiti mnoštvo usluga u oblaku za svoje potrebe. Knjižničari mogu koristiti besplatne usluge poput Dropboxa ili Google Drivea kako bi pohranili svoje radne datoteke „u oblak“ te imali mogućnost dijeliti ih s kolegama unutar ili izvan knjižnice. Google Drive dopušta i mogućnost istovremenog rada više korisnika na jednoj datoteci. Tako više udaljenih osoba ima mogućnost zajedno uređivati istu datoteku (što može biti korisno za izvješća, statistike, itd). Također, visokoškolske knjižnice mogu koristiti usluge u oblaku kao što su Mendeley ili Zotero, uslugenamijenjeneorganizaciji znanstvenog rada i istraživanja, odnosno alati za otkrivanje, prikupljanje, pohranu i organiziranje bibliografskih izvora.
Korisne usluge u oblaku
|
|
|
|