Tehnologije u oblaku i hrvatske knjižnice

Jakov Marin Vežić

Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti

jakov.vezic@gmail.com

 Uvod

Računalstvo u oblaku (ili u originalu cloud computing) u najširem smislu definira se kao pohrana i pristup podacima i aplikacijama preko interneta. Bitna njegova značajka jest pohranjivanje podataka u „oblak“ na internetu, što znači da se podaci i datoteke ne spremaju na lokalni čvrsti disk (osim ako nije riječ o „oblaku“ koji služi za sigurnosno kopiranje). Tehnologija u oblaku posljednjih je godina osigurala brojne prednosti u odnosu na model tvz. posvećenog hardvera (eng. dedicated hardware), ali je također izazvala zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti podataka.

Neke od prednosti upotrebe tehnologija u oblaku su:

• Premještanje posla – poslužitelji u oblaku obavljaju većinu složenog posla koji bi inače obavljala lokalna računala
• Pristupačnost– oblak je dostupan s bilo kojeg računala povezanog na internet te su njegovi sustavi uvijek online, umjesto ograničavanja podataka na samo jedno računalo ili lokalnu mrežu
• Fleksibilnost – tehnologija u oblaku omogućava plaćanje softvera ili prostora po korištenju, umjesto kupovine unaprijed
• Oslobađanje fizičkog prostora – nestaje potreba za stvarnim fizičkim prostorom koji zauzimaju lokalni poslužitelji. Organizacije koje se oslanjaju na oblak trebaju samo platiti prostor nasustavu tehnologije u oblaku, umjesto iznajmljivanja fizičkog prostora za smještaj poslužitelja i drugih mrežnih uređaja
• Oslobađanje IT osoblja – poslužitelji u oblaku puno su pouzdaniji od lokalne mreže heterogenih uređaja s različitim operacijskim sustavima kakve organizacije često upotrebljavaju te će, posljedično, manje opteretiti informatičko osoblje.

Međutim, tehnologija u oblaku istovremeno izaziva i zabrinutost zbog nedostataka koji se uočavaju:

• Sigurnost podataka – većina sustava u oblaku koristi različite tehnike kako bi osigurali zaštitu podataka, kao što su enkripcije prijenosa podataka, ovjere (eng. authentication) te autorizacijski postupci. Ipak, unatoč tome, nikad ne postoji stopostotno jamstvo da su podaci sigurni, jer hakeri mogu pronaći put do pristupa podacima
• Privatnost podataka – postoji mogućnost da se naruši privatnost klijenta jer poslužitelji u oblaku čuvaju podatke o aktivnostima klijenta u sustavu (eng. log files). Međutim, kako pružatelji usluge u oblaku žive uglavnom od svoje reputacije, na sve se načine trude ne narušiti privatnost svojih klijenata.

Upotreba tehnologija u oblaku u hrvatskim knjižnicama

Za potrebe izrade postera koji je prezentiran na konferenciji BOBCATSSS u Barceloni u siječnju 2014. godine provedena je anketa u 45 hrvatskih knjižnica. Pokazalo se kako većina knjižničara ne koristi tehnologiju u oblaku za profesionalne potrebe. Većina anketiranih knjižničara bila je iz visokoškolskih knjižnica (63 %). Ostali su bili iz specijalnih knjižnica (14%), općeznanstvenih (14%), iz nacionalne knjižnice (5% - dvoje ispitanika) te iz narodnih knjižnica (5%).

Većinu ispitanika činili su visokoškolski knjižničari zbog toga što je poziv za ispunjavanje ankete poslan putem SZI-BIB-mailing liste, na koju su pretplaćene većinom visokoškolske knjižnice. Anketa je pokazala da većina knjižnica ne koristi tehnologiju u oblaku, točnije:

• 64% ne koristi usluge pošte u oblaku (npr. Gmail, Outlook.com, Yahoo mail)
• 71% ne koristi usluge pohrane datoteka u oblaku (npr. Dropbox, Google Drive, SkyDrive)
• čak 84% knjižnica ne koristi bibliografske usluge u oblaku (npr. Zotero, Mendeley)
• 53% ne koristi usluge društvenih mreža (npr. Facebook, Google+, Twitter).

Mnogi će se možda zapitati i zašto se neke od navedenih usluga u anketi smatraju uslugama u oblaku. Osnovni razlog jest „premještanje“ nekih ili svih komponenti vlastitih usluga „u oblak“. Na primjer, društvene mreže omogućavaju integriranje sustava komentara ili galerija u mrežne stranice, čime oslobađaju prostor na lokalnom poslužitelju. Bibliografske usluge u oblaku za koje se koriste softveri za upravljanje referencama (eng. reference management software, skraćeno RMS) također imaju mogućnost sinkronizacije datoteka i metapodataka „u oblak“, umjesto pohranjivanja na lokalno računalo ili poslužitelj.

Značajan broj anketiranih knjižničara koristi usluge u oblaku za osobne potrebe, dok malen broj koristi te iste usluge u svojoj knjižnici. Neki knjižničari izrazili su zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti datoteka pohranjenih „u oblak“, dok neki nisu niti znali što su usluge u oblaku, navodeći u anketi kako koriste Outlook Express ili Mozillu Thunderbird (koje nisu usluge u oblaku jer pohranjuju e-poštu na računalo korisnika).

Mogućnosti za knjižnice

Knjižnice su u mogućnosti iskoristiti mnoštvo usluga u oblaku za svoje potrebe. Knjižničari mogu koristiti besplatne usluge poput Dropboxa ili Google Drivea kako bi pohranili svoje radne datoteke „u oblak“ te imali mogućnost dijeliti ih s kolegama unutar ili izvan knjižnice. Google Drive dopušta i mogućnost istovremenog rada više korisnika na jednoj datoteci. Tako više udaljenih osoba ima mogućnost zajedno uređivati istu datoteku (što može biti korisno za izvješća, statistike, itd). Također, visokoškolske knjižnice mogu koristiti usluge u oblaku kao što su Mendeley ili Zotero, uslugenamijenjeneorganizaciji znanstvenog rada i istraživanja, odnosno alati za otkrivanje, prikupljanje, pohranu i organiziranje bibliografskih izvora.

Korisne usluge u oblaku

• Dropbox (www.dropbox.com)
• Google Drive (https://drive.google.com)
• Mendeley (www.mendeley.com)
• Zotero (www.zotero.org)