Jedna posebna specijalka - razgovor s Nadom Avakumović, voditeljicom INDOK-centra KONČAR - Instituta za elektrotehniku

Nada Avakumović

voditeljica INDOK odjela KONČAR – Institut za elektrotehniku

navak@koncar-institut.hr

razgovarala i priredila Andrea Božić

Novosti: Možete li ukratko predstaviti svoju knjižnicu?

NA: Knjižnica u KONČARU ima dugu tradiciju. Već od samog osnutka poduzeća, osnovana je i 1946. godine stručna knjižnica, a osnivanjem Elektrotehničkog instituta 1961. godine, djeluje pod okriljem Instituta kao INDOK centar. Nakon stečaja 1990. i pokretanjem novog instituta pod nazivom KONČAR – Institut za elektrotehniku, INDOK odjel i dalje postoji kao informacijski centar koji obavlja informacijsko-dokumentacijsku i knjižničnu djelatnost za djelatnike Instituta, zaposlenike društava Grupe KONČAR, znanstveno-nastavno osoblje i studente Tehničkog veleučilišta u Zagrebu te širu znanstvenu i stručnu zajednicu.

Registrirani smo pri Ministarstvu kulture kao specijalna knjižnica u sastavu koja pokriva područje prirodnih i tehničkih znanosti. Trenutno je u INDOK odjelu zaposleno troje djelatnika.

Novosti: Kakav je vaš status unutar matične ustanove? Koliko vam odnos s korisnicima pomaže u argumentaciji prema Upravi vezano uz borbu za proračun knjižnice?

NA: Organizacijski smo smješteni u Službu kvalitete, informatike i INDOK-a i imamo veoma dobru komunikaciju s Upravom. Nabava Instituta obavlja se preko elektroničkog sustava unutar kojeg Uprava na zahtjev pojedinih zavoda odobrava naručivanje. Na taj način Uprava i kontrolira predviđena te utrošena sredstva za sve potrebne dokumente za Institut, kao što su norme, knjige, članci i dr., a mi realiziramo te zahtjeve i evidentiramo nabavljenu građu.

INDOK odjel temeljem interesa korisnika, zaposlenika Instituta, predlaže Upravi godišnju pretplatu časopisa, obogaćivanje referentne zbirke i literaturu vezanu za poslovanje odjela.

Na bazi ugovora o suradnji na području informacijsko-dokumentacijske djelatnosti, obavljamo usluge nabave potrebnih dokumenata i za druga društva Grupe KONČAR na njihov zahtjev.

Novosti: Vaša tvrtka je tehnološki napredna i s jakim istraživačkim centrom. Kakva je primjena novih tehnologija u knjižnici? Jeste li napredniji od ostatka tvrtke, u rangu s njima ili zaostajete?

NA: Bili smo među prvim „kompjuteriziranim“ knjižnicama na ovim prostorima još davne 1987. godine, kada je jedno od prvih 17 računala koje je dodijelilo knjižnicama tadašnje Ministarstva znanosti pripalo INDOK odjelu Instituta. Prva internetska veza u Institutu 1994. godine uspostavljena je upravo s tog računala, a prva web-stranica Instituta napravljena je u suradnji informatičara i suradnika INDOK odjela.

Nastojali smo i nastojimo sudjelovati u svim novim projektima na nacionalnom nivou te smo se uključili 1995. godine na samom početku u projekt Sustav znanstvenih informacija RH – tematski podsustav Prirodoslovlje, a 2011. godine u projekt Integriranog knjižničnog sustava Zagrebačkog sveučilišta te sudjelujemo u svim inicijativama kojima se teži unapređenju knjižničarskog poslovanja i stručne zajednice.

U cilju što bolje dostupnosti našeg fonda važnog za djelatnost zaposlenika Instituta, uspostavili smo 2010. godine digitalni institucijski repozitorij na platformi Microsoft Share Point Servera, koji zbog svog sadržaja mora biti zatvoren za širu zajednicu (dokumenti koji su rezultat razvojno-istraživačke djelatnosti naših djelatnika te ostala građa koja podliježe autorskom pravu).

Krenuli smo prvo s digitalizacijom normi (što je to norma pročitajte na stranicama Hrvatskog zavoda za norme, http://www.hzn.hr/default.aspx?id=147, op. ur.) jer smo ustanovili da su norme velikim dijelom potrebne djelatnicima više zavoda i na taj način ih učinili dostupnim svima, a ujedno smo uštedjeli znatna institutska sredstva jer se ne dupliciraju narudžbe (znamo da su norme veoma skupe, a mi godišnje nabavljamo jako puno normi). Istovremeno smo počeli s digitalizacijom fonda najstarijih razvojno-istraživačkih radova koje moramo sačuvati od zuba vremena.

Projekt je pokrenut s minimalnim sredstvima za opremu i softver uz dodatni angažman djelatnika INDOK odjela.

U ovom trenutku naš digitalni repozitorij sadrži 1 956 važećih normi, bazu od 10 388 razvojno-istraživačkih radova, od toga 407 digitaliziranih, 145 kompletnih zbornika radova sa skupova u cjelovitom tekstu, 277 elektroničkih knjiga, 2 043 elektroničkih članaka, 151 najnoviji objavljeni rad naših suradnika, ocjenske radove te digitalizirane članke iz časopisa KONČAR Stručne informacije, koji je Institut izdavao 1954. – 1989. godine.

Svakim danom obogaćujemo našu elektroničku riznicu novim digitalnim i digitaliziranim sadržajima te o novostima kontinuirano obavještavamo zaposlenike Instituta i druge korisnike iz društava Grupe KONČAR putem elektroničke pošte.

Trudimo se biti na visokom nivou u primjeni novih tehnologija i mislim da smo dosta napredni u svojoj sredini, iako u Institutu danas svaki zaposlenik ima svoje računalo, a mnogi dva i više, tako da se moramo prilagođavati svojim korisnicima, njihovim očekivanjima i navikama.

Novosti: Što smatrate najvećim izazovom za svoju knjižnicu u idućem razdoblju? Koji će biti najveći izazovi za specijalne knjižnice?

NA: Davno smo postali svjesni da se ne možemo ponašati kao klasični knjižničari, da moramo svaki dan argumentirati razlog svojeg postojanja i biti na usluzi svojim korisnicima na taj način da sa najmanje truda i utrošenog vremena dođu do potrebnih informacija i dokumenata.

To je naša misija i mislim da zaposlenici svake specijalne knjižnice moraju razmišljati na taj način. Osim toga, mi nismo samo knjižničari jer sudjelujemo i u drugim djelatnostima koje nisu „knjižničarske“, kao što su organizacija izrade promidžbenih materijala, održavanje institutskog web-sučelja i sve drugo za što Uprava smatra da smo u stanju napraviti.

Još aktivnijim sudjelovanjem INDOK odjela u istraživačkom radu zaposlenika, u budućnosti želimo još više pridonositi stvaranju novih vrijednosti i uspjeha u poslovanju Instituta i Grupe KONČAR.

Novosti: U knjižnicama je sve više usluga temeljenih na primjeni novih tehnologija – repozitoriji, e-učenje, intranet, web 2.0, portali, aplikacije za pametne telefone... Što mislite, kako to utječe na rad knjižnica?

NA: Sve to što ste nabrojali će sigurno utjecati i utječe na budućnost knjižnica i informacijskih središta uopće. Mi već djelujemo u tom okruženju, prilagodili smo svoje poslovanje novim tehnologijama i nastojali iskoristiti prednosti koje nam pružaju, a to je prije svega mogućnost brzog pristupa kvalitetnim informacijama jer to je prvi kriterij svakog današnjeg korisnika. Osim toga, današnje komunikacijske tehnologije nam omogućavaju brzo pojedinačno informiranje korisnika, a to znači da brinemo o njihovim potrebama i da nas oni zaista trebaju.

Novosti: Knjižnice danas – što smatrate našom najboljom osobinom, a što bismo morali što prije izbaciti iz naših glava i ponašanja?

NA: Kao što sam spomenula, treba izbaciti iz glava zastarjele predodžbe o knjižnici, gdje dolaze ljudi koji trebaju naše usluge i fond, a mi sređujemo zbirke po policama (većinom tiskane), posuđujemo im građu i da je to naše najvažnije poslanje.

Na sreću, do sada je većina nas u ovoj struci pokazala da smo otvoreni i spremni za nova znanja i izazove te da smo u stanju i s veoma malo sredstava, ali s velikim entuzijazmom, ostvariti projekte na korist cijele knjižničarske zajednice i društva uopće.

Novosti: Zaboravite da ste knjižničar na trenutak i kažite kako se Vi služite knjižnicom, kako tražite i pristupate informacijama?

NA: Ne mogu se staviti u ulogu samo korisnika jer sam predugo u tom poslu, više od trideset godina, ali danas svi korisnici koji nam se obraćaju kažu da su prvo „proguglali“ internet pa kad dobiju ogromnu količinu informacija, ali vrlo malo konkretnog sadržaja, sjete se knjižnice te pretraže sami fond ili nam se obrate putem elektroničke pošte, a mi, informacijski stručnjaci, im tada još pretražimo dostupne komercijalne elektroničke izvore, kako bi došli do potrebnih kvalitetnih informacija i sadržaja.

Sve manje naših korisnika dolazi osobno u prostor knjižnice radi upita, dolaze samo kada trebaju posuditi tiskanu građu.

Upravo u tom svjetlu mi knjižničari trebamo promišljati o našim uslugama na način koji nam omogućavaju nove tehnologije, novi trendovi u znanosti i pristupu informacijama (otvoreni pristup) i u tom okruženju unapređivati djelatnost knjižnica i informacijskih središta.

Novosti: Hvala lijepa na razgovoru!