Razgovor s Darijom Ćaletom, predsjednicom Komisije za muzejske i galerijske knjižnice

Darija Ćaleta

Središnja knjižnica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

darija.caleta@hpm.hr

razgovarala i priredila Andrea Božić

Novosti: Komisija za muzejske i galerijske knjižnice, kao što joj i ime kaže, okuplja knjižnice smještene u tim ustanovama. Imamo dojam da ste jedina grupa koja ne bilježi pad broja knjižnica, već naprotiv javno dostupne postaju knjižnice i zbirke za koje do nedavno nismo ni znali da postoje. Smatrate li da raste svijest o vrijednosti te baštine ili je to samo privid?

DĆ: Komisija za muzejske i galerijske knjižnice koja djeluje unutar Sekcije za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva osnovana je 1998. godine. Iste godine stupio je na snagu i Zakon o muzejima (NN 142/98) u kojem se prvi put među stručnim djelatnicima muzeja spominju i knjižničari (čl. 37. i 40). Zakonom propisano zapošljavanje visokoobrazovanih stručnjaka u muzejskim i galerijskim knjižnicama te aktivan rad naše Komisije u proteklih petnaestak godina urodili su plodom – knjižnično poslovanje u muzejskim knjižnicama podignuto je na visoku profesionalnu razinu, muzejski i galerijski knjižničari aktivno sudjeluju na knjižničarskim skupovima prezentirajući svoje vrijedne fondove, sudjeluju i u njihovoj organizaciji (npr. Simpozij Knjiga u muzeju koji je organizirao Muzejsko-dokumentacijski centar 2011. godine, Okrugli stol Registracija knjižnične građe u baštinskim ustanovama u okviru 38. skupštine HKD-a čiji je suorganizator bila naša Komisija i dr). Izložbenom i publicističkom aktivnošću naših knjižničara također se skreće pozornost javnosti na građu koju posjedujemo i čuvamo. Zbog svega navedenoga, ali i zbog novih zakona i pravilnika o registraciji i zaštiti vrijedne knjižnične građe možemo reći da nije riječ o prividu: u društvu uistinu raste svijest o vrijednosti naše kulturne baštine. Na kraju svakako treba napomenuti da i danas, nažalost, brojni muzeji i galerije u Hrvatskoj nemaju knjižničare među svojim stručnim osobljem. Nadamo se da će se i to s vremenom promijeniti.

Novosti: Što su najveći budući izazovi knjižnicama koje okuplja Komisija?

DĆ: Umrežavanje knjižnica – izrada jedinstvenog online-kataloga muzejskih i galerijskih knjižnica s kojim bi svi naši fondovi bili jednostavno pretraživi i dostupni korisnicima, daljnji razvoj našeg poslovanja u skladu s novim i raspoloživim tehnologijama (digitalizacija i online-prezentacija naše građe), rješavanje problema preventivne zaštite i restauriranja knjižnične građe, registracija i valorizacija naših fondova kao kulturnog dobra RH, izrada nacionalne strategije razvoja specijalnih knjižnica...

Novosti: Kako je tehnološki napredak promijenio vaš način rada? Koliko primjenjujete nove tehnologije za prezentaciju i zaštitu vrijedne građe?

DĆ: Stanje se razlikuje od knjižnice do knjižnice – iako nam je svima zajednička težnja da unaprijedimo svoje poslovanje i postignemo veću dostupnost i vidljivost naših fondova kako u matičnim ustanovama tako i u široj zajednici. Digitalizacija knjižnične građe i njeno prezentiranje u mrežnom okruženju omogućava da ta građa postane vidljiva, pretraživa i dostupna krajnjem korisniku, pri čemu se fizičke jedinice knjižnične građe štite od propadanja. Zbog nedostatka financijskih sredstava i često neadekvatne i slabe informatičke podrške u matičnim ustanovama većina nas još uvijek nedovoljno koristi nove tehnološke mogućnosti za obradu, prezentaciju i zaštitu vrijedne knjižnične građe. No kako se svijest o važnosti primjene novih tehnologija i u muzejskoj i u knjižničarskoj struci sve više razvija, očekujemo pozitivne pomake u skoroj budućnosti.

Novosti: Koliko su vaše knjižnice ispred ili iza matičnih institucija u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na novim tehnologijama?

DĆ: I ovdje se stanje razlikuje od knjižnice do knjižnice, u nekim institucijama knjižnice su naprednije u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na njima, negdje zaostaju – no možemo zaključiti da je većina muzejskih i galerijskih knjižnica u ravnopravnom položaju u odnosu na ostale odjele matičnih institucija u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na njima.

Novosti: Što vidite kao jaku osobinu svojih knjižnica, a što smatrate da treba promijeniti?

DĆ: Jaka osobina muzejskih i galerijskih knjižnica su njihovi neprocjenjivo vrijedni knjižnični fondovi koji su snažna potpora u radu matičnih ustanova, ali i srodnih znanstvenih i obrazovnih institucija. Potrebno je promijeniti stav javnosti, ali i matičnih ustanova prema muzejskoj knjižnici kao pomoćnom sredstvu isključivo muzejskih djelatnika. Stoga je potrebno dalje raditi na promidžbi i afirmaciji muzejskih knjižnica i njihovih fondova, te na primjerenijem pozicioniranju muzejskih i galerijskih knjižničara unutar matičnih ustanova što oni svojim znanjem, sposobnostima i marom uistinu zaslužuju.

Novosti: Hvala lijepa na razgovoru!