 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 62, travanj 2014. :: Tema broja: specijalne knjižnice
Komisija za glazbene knjižnice i zbirke
Sanja Vukasović-Rogač
v. d. predsjednice Komisije za glazbene knjižnice i zbirke HKD-a
sanja.vukasovic.rogac@kgz.hr
Komisija za glazbene knjižnice i zbirke okuplja stručnjake s područja glazbenog knjižničarstva iz raznovrsnih institucija te povezuje knjižničare koji rade u knjižnicama glazbenih škola, muzičkih akademija, znanstvenih ustanova, instituta, odjelima narodnih i sveučilišnih knjižnica. Djeluje od 1986. godine. U svojem radu upućena je na suradnju s kolegama iz muzejskih i arhivskih glazbenih zbirki.
Zbog specifičnosti građe koju čuvaju i daju na korištenje, članovi Komisije surađuju s hrvatskim i međunarodnim strukovnim udrugama. Usko surađuju s Hrvatskom udrugom muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD) i Hrvatskim muzikološkim društvom. Članovi Komisije aktivni su u Međunarodnoj udruzi glazbenih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara (IAML - International Association of Music Libraries and Archives and Documentation Centres) čijem radu godinama doprinose sudjelovanjem u radu profesionalnih sekcija (Sekcije knjižnica institucija za glazbenu poduku i Sekcije za narodne knjižnice) i projektima Répertoire International de Littérature Musicale (RILM) i Répertoire International des Sources Musicales (RISM). Na poticaj Komisije 2003. utemeljen je nacionalni ogranak IAML-a.
Brojne promjene u društvu vezane uz pristupanje glazbi i uz njezino korištenje utjecale su na naše knjižnice i zbirke. Tehnološki napredak znatno je promijenio naš način rada. Računalno vođeno poslovanje u velikoj mjeri je olakšalo rad (inventari, revizije, posudba i dr). Elektronički katalog, dostupan na mreži, pretraživ je po više elemenata nego papirnati, građu je moguće rezervirati i na daljinu. Digitalizacijom je rijetka građa postala dostupna javnosti (repozitoriji). Elektronički izvori značajnih podataka postali su mrežno dostupni. Glazba je postala mrežno dostupna i kroz tzv. stream.
U primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na novim tehnologijama knjižnice su često ispred matičnih institucija zbog same prirode posla (katalogizacije, digitalizacije...) te uobičajeno potiču svijest unutar matične institucije o postojanju i upotrebi novih tehnologija.
Najveći izazovi za glazbene knjižnice i zbirke u budućnosti su: biti u korak s brzim promjenama koje se odvijaju u području računalne tehnologije, digitalizirati što više vrijedne građe uz standardizirane metapodatke, učiniti je mrežno dostupnom u međunarodnim okvirima (npr. kroz Europeanu) te uključiti više zvučnih i videozapisa, stvoriti konzorcije za nabavu elektroničkih izvora kao što su JSTOR, Projekt MUSE, The New Grove Dictionary of Music and Musicians i dr. Također, potrebno je izraditi osuvremenjeni vodič glazbenih knjižnica s ažuriranim podacima i proširenjem popisa na cijelu Hrvatsku (Vodič kroz glazbene knjižnice i zbirke Zagreba objavljen 1997), u elektroničkom obliku.
Jedna od bitnih osobina naših knjižnica je otvorenost i dostupnost javnosti. U crkvenim knjižnicama nalazi se nedovoljno istražena raritetna građa o kojoj često nema niti osnovne informacije – Komisija ima namjeru stupiti u kontakt s knjižnicama crkvenih institucija u svrhu poboljšanja ovakvog stanja.
Jedan od većih problema jest što knjižnice od matičnih glazbenih institucija često ne dobivaju nikakva financijska sredstva, što bi u budućnosti također valjalo promijeniti.
|
|
|
|
