Komisija za državne informacije i službene publikacije

Irena Pilaš

predsjednica Komisije za državne informacije i službene publikacije HKD-a

irena.pilas@nsk.hr

Komisija za državne informacije i službene publikacije djeluje pri Hrvatskom knjižničarskom društvu od 1993. godine. Od 1998. godine djeluje u okviru Sekcije za specijalne knjižnice. Kontinuirano radimo na povezivanju knjižničara, informacijskih specijalista i državnih tijela kao izdavača – s namjerom promicanja suradnje između izdavača i korisnika službenih publikacija. Posebno nas zanima, sukladno IFLA-inim uputstvima, i parlamentarno knjižničarstvo kao značajan oblik informacijske djelatnosti državnih tijela. Također smo usmjereni na zajednicu knjižnica koje su sastavni dio i rade za tijela javne vlasti. U skladu s osnovnim ciljem rada Komisije, a to je – osiguravanje ljudskog prava na univerzalnu dostupnost informacija o državnoj politici, članovi Komisije aktivno su sudjelovali u izradi Zakona o knjižnicama u dijelu o državnim informacijskim izvorima i obveznom primjerku.

Službene publikacije zastupljene su u fondovima većeg broja knjižnica u Republici Hrvatskoj – od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i sveučilišnih knjižnica u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, preko županijskih matičnih knjižnica gdje se pohranjuju županijske službene publikacije i publikacije Grada Zagreba, do općinskih i gradskih knjižnica gdje se nalaze službene publikacije njihovih osnivača i dostupne su građanima. Također, neke visokoškolske i specijalne knjižnice uz hrvatske službene publikacije pohranjuju i službene publikacije međunarodnih organizacija (pravni fakulteti posjeduju publikacije Ujedinjenih naroda i Europske unije, ekonomski fakulteti publikacije Svjetske banke, agronomski fakulteti Organizacije za hranu i poljoprivredu itd.). Veličinom zbirke i zastupljenošću hrvatskih službenih publikacija te službenih publikacija stranih država i međunarodnih organizacija vodeća je Zbirka službenih publikacija u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/738), koja je ujedno i depozitarna knjižnica za mnoge međunarodne organizacije. Također, zbirke službenih publikacija mogu se naći u knjižnicama instituta, arhiva, knjižnica pri ministarstvima i agencijama i u knjižnici Sabora.

Članovi Komisije za državne informacije i službene publikacije, dolaze iz različitih tipova knjižnica koje u svojim fondovima imaju službene publikacije i daju ih na korištenje svojim korisnicima. U knjižnicama u kojima djeluju koriste se različiti informacijski sustavi (Aleph, ISIS, MetelWin…) i različite baze podataka, tako i neke specifične za pojedini tip knjižnice, kao na primjer baza podataka ECPRD (Europski centar za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju) vezana uz parlamentarne knjižnice EU-a. Neke zbirke službenih publikacija otvorene su i dostupne svim korisnicima tijekom cijelog dana, a neke se nalaze unutar knjižnica zatvorenog ili poluzatvorenog tipa.

Elektronička dostupnost službenih informacijskih izvora dovela je do promjena u organizaciji i poslovanju knjižnica, pogotovo zbog povećane produkcije – sve više službenih publikacija državna tijela izdaju isključivo u e-obliku što predstavlja veliki izazov za knjižnice i održavanje zbirki. Stoga je potrebna stalna edukacija knjižničara kako bi bili u mogućnosti pratiti i pružati informacije te educirati korisnike da se što lakše i brže informiraju i imaju pristup elektroničkim publikacijama kojih je svake godine sve više.

Cjeloživotno učenje se od početne ideje razvilo u dominantno načelo i orijentaciju razvoja brojnih sustava. Njegova važnost ističe se u nizu međunarodnih akcijskih planova, deklaracija i dokumenata. Hrvatska ne zaostaje za ovim trendom te je uključivanjem cjeloživotnog učenja u strateške dokumente iz područja obrazovanja, ono postalo osnovno načelo razvitka hrvatskoga obrazovnog sustava. U Europi se cjeloživotno učenje tumači kao politika koja odgovara na ekonomske probleme i povećanu nezaposlenost. Promiču se znanje i sposobnosti koje će pojedincu omogućiti laku prilagodbu društvu znanja, veću konkurentnost na tržištu rada i trajnu zaposlenost. Uz cjeloživotno učenje često se vežu navedeni ciljevi ekonomske politike, no ne treba zaboraviti ni one koji pridonose aktivnoj ulozi pojedinca u društvu. To podrazumijeva stjecanje društvenih kompetencija radi uspješnog sudjelovanja u izgradnji građanskog društva. Nastoji se stvoriti aktivne građane koji su spremni i osposobljeni za sudjelovanje u javnom životu i politici, koji znaju svoja prava i znaju kako ih iskoristiti. Potiče se društvena uključenost pojedinaca, razvoj aktivnog građanstva i individualnih potencijala pojedinca. Tu do izražaja dolaze knjižnice i zbirke službenih publikacija koje građanima omogućavaju uvid u dokumente kojima mogu ostvariti svoja prava, kao i stjecanje znanja za aktivnu uključenost u društvo i donošenje kvalitetnih odluka.

Edukacija vezana uz područje službenih publikacija i državnih informacija te uz slobodan pristup istima započela je na početku djelovanja Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH. Danas se u sklopu CSSU-a izvode sljedeći programi: Službeni informacijski izvori – digitalne zbirke, Digitalne zbirke službenih publikacija namijenjene djeci i mladima, Službeni informacijski izvori Republike Hrvatske i Europske unije, Informacijski izvori prava Europske unije za knjižnice. Programe izvode članice Komisije za državne informacije i službene publikacije. U radionicama se naglasak stavlja na dostupnost službenih publikacija međunarodnih organizacija i europskih asocijacija te se predstavljaju digitalne zbirke međunarodnih organizacija i stranih država. Govori se o dostupnosti službenih publikacija i državnih informacija Republike Hrvatske. Edukacija je uglavnom namijenjena knjižničarima odgovornima za slobodan pristup informacijama u svim vrstama knjižnica s ciljem da ti knjižničari budu u mogućnosti što bolje odgovoriti na upite građana.