Specijalnost specijalnih knjižnica i Sekcija za specijalne knjižnice HKD-a

Vesna Špac

predsjednica Sekcije za specijalne i visokoškolske knjižnice

Knjižnica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

vesna.spac@vef.hr

*Na slici su Alisa Martek (Knjižnica Hrvatskog državnog arhiva), Andrea Božić (Knjižnica Saponije d.d.), Nada Avakumović (Knjižnica KONČARA) i Vesna Špac (prije Knjižnica Brodarskog instituta, sada Knjižnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Specijalne knjižnice pokrivaju određenu znanstvenu disciplinu i/ili polje znanosti, odnosno specijalne regionalne interese i primarno pružaju usluge specifičnoj kategoriji korisnika, prikupljaju specifične oblike dokumenata ili ih financira neka ustanova u cilju zadovoljavanja potreba vezanih uz vlastito područje rada ili djelovanja (knjižnice gospodarskih subjekata, knjižnice medija, knjižnice profesionalnih i obrazovnih ustanova i udruženja, knjižnice medicinskih ustanova, knjižnice tijela državne vlasti ili uprave, regionalne knjižnice, knjižnice u dobrotvornim ustanovama, muzejima, arhivima, vjerskim ustanovama itd). Ova definicija pokazuje raznovrsnost specijalnih knjižnica koju susrećemo i u Sekciji za specijalne i visokoškolske knjižnice.

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice osnovana je 1956. godine, a njezino djelovanje obuhvaća sve aktivnosti kojima se bave njezine pripadajuće komisije i radne grupe. Sekcija danas broji šest komisija (jedna komisija je „čista“ visokoškolska) i dvije radne grupe:

   a/     Komisija za državne informacije i službene publikacije zalaže se i promiče slobodan pristup informacijama s posebnim naglaskom na službene publikacije Europske unije

   b/     Komisija za glazbene knjižnice i zbirke bavi se problematikom glazbenog knjižničarstva, a posebno se zalaže za koordiniranu zaštitu i digitalizaciju hrvatske zvučne glazbene baštine

   c/     Komisija za medicinske knjižnice predstavlja sve knjižnice s područja biomedicine i zastupa ideju stvaranja nacionalnog skupnog kataloga RH

   d/     Komisija za muzejske i galerijske knjižnice potiče razvoj knjižnih fondova i popularizaciju ovih specifičnih vrsta knjižnica i građe koju čuvaju, radi na problematici registracije zbirki knjižnične i neknjižnične građe u muzejima i galerijama, te na izradi Portala muzejskih i galerijskih knjižnica

   e/     Komisija za tehničke knjižnice posebnu pozornost posvećuje edukaciji djelatnika tehničkih knjižnica, poticanju razvoja knjižnica, unapređivanju međuknjižnične suradnje te istraživanju stanja u tehničkim knjižnicama

  f/     Komisija za visokoškolske knjižnice jedina Komisija posvećena isključivo visokoškolskim knjižnicama i njihovim problemima

   g/     Radna grupa za bolničke knjižnice bavi se problematikom bolničkih knjižnica koje su središte znanja te pružanja i razmjene svih vrsta biomedicinskih informacija. Radna grupa usko surađuje s Komisijom za medicinske knjižnice

   h/     Radna grupa za pravne i srodne knjižnice okuplja predstavnike različitih tipova pravnih i srodnih knjižnica, usko surađuje s Komisijom za državne informacije i službene publikacije, Radnom grupom za autorsko pravo i otvoreni pristup, Komisijom za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja te Komisijom za javno zagovaranje

Sekcija organizira stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Teme skupa uvijek su aktualne i njima se pokušava odgovoriti na trendove u razvoju knjižničarstva. Na skupu kroz predavanja, radionice i okrugle stolove slušamo iskustva stranih i domaćih izlagača (usmena i posterska izlaganja) i pokušavamo najbolju praksu prenijeti u svoje knjižnice. Po završetku skupa objavljuje se zbornik recenziranih radova.

Članovi Sekcije aktivno su sudjelovali na izradi prijedloga Standarda za specijalne knjižnice (http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/Standardi/STANDARDI%20ZA%20SPECIJALNE%20KNJI%C5%BDNICE1.doc) kojima se utvrđuju ciljevi, zadaće i djelatnost specijalnih knjižnica. Ovaj dokument definira položaj i zadaće knjižničara u poslovnom i društvenom okruženju, omogućuje bolje vrednovanje knjižničarske profesije u cijelosti i određuje kvalitetu rada specijalnih knjižnica. Standardi se mogu primijeniti na sve vrste specijalnih knjižnica.

Po čemu su onda specijalne knjižnice specijalne? Po građi? Sigurno. Fond specijalnih knjižnica je usko specijaliziran ili pak izrazito široko odabran, ovisno o namjeni matične ustanove. Po korisnicima? Djelomično. Oni se razlikuju od knjižnice do knjižnice. Po knjižničarima? Naravno, oni su specijalisti za svoje područje. Po načinu financiranja? Nedvojbeno, samo specijalne knjižnice imaju financijere locirane po svim ministarstvima (koliko nas financiraju već je druga stvar) ili se financiraju iz privatnih fondova. Radi ovakve „razbacanosti“ specijalnih knjižnica po nadležnim ministarstvima, donošenje Standarda za specijalne knjižnice graniči sa znanstvenom fantastikom.