17. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji s temom Predmet, prostor, vrijeme
Poreč, 27 – 29. studenog 2013.

Drahomira Gavranović

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

dgavrano@unizd.hr

Sedamnaesti po redu seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održao se u Poreču od 27. do 29. studenoga 2013. godine. Tema seminara bila je Predmet, prostor, vrijeme, a glavni organizator bilo je Hrvatsko muzejsko društvo, uz Hrvatsko knjižničarsko društvo te Hrvatsko arhivističko društvo. Suorganizatori seminara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv te Odsjeci za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku i Zagrebu, te Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru bili su također zastupljeni.

Podnaslov teme Predmet, prostor, vrijeme: teorijske postavke, razine opisa, istraživanja, standardi, smjernice, dobra praksa, projekti, programi bio je široko postavljen kako bi okupio sve relevantne projekte, smjernice, istraživanja, primjere dobre prakse iz svih triju zajednica (arhivističke, knjižničarske i muzejske), ali i ostavio mogućnost uključivanja nakladničke zajednice koja je u posljednjih nekoliko godina redovito zastupljena na AKM-seminarima.

Trodnevni seminar okupio je stotinjak sudionika koji su sudjelovali na seminaru s dvadeset izlaganja, dvanaest postera te je održano čak pet radionica.

Od izlaganja predstavljenih na 17. AKM-u možemo izdvojiti izlaganje koje je održala Duga Mavrinac iz Etnografskog muzeja Istre pod nazivom Promišljati predmet: doprinosi teorija materijalne kulture u analizi uloge i značenju predmeta, kroz prostor i vrijeme. U izlaganju je prikazala izmijenjen način promišljanja o predmetima, njihovoj ulozi i značenju za pojedinca, ali i za kulturu i društvo općenito. Ovaj rad jasno donosi prikaz promjene paradigme i pristupa opisu muzejskog predmeta koji se prenosi u sve sfere društva i ne zaobilazi ni arhivističku, niti knjižničarsku, ali ni nakladničku zajednicu. Nova promišljanja predmeta, bilo da se radi o knjizi, dokumentu ili nekom uporabnom predmetu dovode do promjene pristupa obradi, ali i nabavi predmeta pri čemu se istome predmetu trebaju davati različite uloge, tzv. različiti glasovi dok „priča svoju priču“.

Također, više tema obrađivalo je problem opisa građe ili gradiva u odnosu na potrebe korisnika i u odnosu na ulogu ustanove koja tu građu, predmet ili gradivo daje na korištenje. Goran Zlodi i Tomislav Ivanjko prikazali su primjer uporabe metode crowdsourcinga. Crowdsourcing predstavlja termin koji još uvijek nema hrvatski prijevod, a koji se odnosi na mogućnost uključivanja velikog broja korisnika putem novih tehnologija u svrhu prikupljanja što veće količine informacija o, npr. zbirci predmeta (digitaliziranom fotografijama ili dokumentima). Ustanova koje posjeduje digitalnu zbirku o kojoj nema puno podataka, a koja bi mogla biti od koristi zajednici, može zatražiti pomoć u otkrivanju podataka o predmetima putem mrežnih tehnologija te na taj način uz pomoć velikog broja korisnika doći do točnih podataka. Autori izlaganja prikazali su pozitivne primjere iz prakse svjetskih muzeja i ponudili ideju AKM-zajednici kao mogućnost za rješavanje nekih od postojećih problema koji se javljaju pri prikupljanju informacija o pojedinim izvorima. Iz muzejske zajednice obrađene su još i teme uporabe zbirki u svrhu edukacije, istraživanja, poticanja umjetničkih i znanstvenih projekata. Razmatrala su se pitanja promjene uloga muzejskih zbirki u vidu društvenih promjena i potreba muzejskih korisnika. Knjižničarska zajednica bila je zastupljena s nekoliko kvalitetnih izlaganja iz područja razvoja i implementacije standarda semantičkog weba i uporaba povezanih podataka.

Zanimanje je pobudilo i predstavljanje Strategije digitalizacije kulturne baštine do 2020. na kojem se moglo čuti kako je Ministarstvo kulture u suradnji sa stručnjacima iz pojedinih područja osmislio strategiju i što se u okviru hodograma očekuje od baštinskih ustanova u narednim godinama.

Na 17. AKM-u predstavljeno je 12 posterskih izlaganja. Novost ovoga AKM-seminara bilo je kratko usmeno predstavljanje postera. Iako su svi autori postera pokazali spretnost u predstavljanju i kvalitetnoj obradi tema, izdvojena su dva posterska izlaganja koja su se prema kriterijima tročlanog žirija pokazala najboljima. Prvi poster izrađen je u suradnji muzejske i arhivističke zajednice. Autori postera su Ivana Katušić iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a, Zagreb i Hrvoje Gržina, iz Hrvatskog državnog arhiva, Zagreb. Poster nosi naslov: Istraživanje, opis i zaštita fotografske građe iz dokumentarnih ostavština u muzeju: primjer suradnje muzealca i arhivista. Drugi izdvojeni poster izradile su Petra Milovac i Zrinka Marković iz Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, pod nazivom Predstavljanje projekta Athena Plus.

U okviru AKM-a održan je i Otvoreni sastanak Stručnog odbora za izradu nacionalnog pravilnika za katalogizaciju u AKM-zajednici na kojem su bile zastupljene sve tri zajednice.

U okviru radionice AKM-korisnici i digitalni sadržaji sudionici su se mogli upoznati s istraživanjima korisnika svih triju zajednica. Voditelji radionice bili su Sofija Klarin Zadravec, Goran Pavelin, Mihaela Kovačić i Goran Zlodi. Druga radionica pod nazivom GIS: prostorni metapodaci pod vodstvom Boruta Kružića prikazala je mogućnosti upotrebe prostornih metapodataka, koordinata, karata, programa te mogućnosti uporabe Google Mapsa u projektima koji se provode u okviru muzejske i knjižničarske zajednice. U okviru treće radionice održane pod nazivom Elektroničko izdavaštvo: uloga nakladnika u kulturnoj i kreativnoj industriji voditeljice Nives Tomašević govorilo se o promjenama u nakladničkoj politici i postupanju s elektroničkim udžbenicima te o mogućnostima današnjeg čitatelja pri nabavi i korištenju elektroničkih izdanja. Također, prikazane su i mogućnosti uporabe elektroničkih izvora iz pravnih baza podataka za potrebe obrazovanja „novih naraštaja pravnika“ te prednosti i nedostaci uporabe baza podataka u edukaciji budućih pravnika. U okviru četvrte radionice održane pod nazivom AKM pedagogija voditeljica Ane Filep i Jelene Hotko prikazan je značaj edukativnih programa u baštinskim ustanovama te se iz obrazovne perspektive govorilo o važnosti arhivske i muzejske pedagogije. Radionica je sadržavala i demonstraciju aktivnosti koje se odvijaju u muzejima i arhivima u okviru poslova muzejskog (i arhivskog) pedagoga. Na petoj radionici održanoj pod nazivom Konzervatorsko-restauratorska radionica: istraživački koncept konzervatorsko-restauratorskog procesa pod vodstvom Damira Doračića sudionici su se teorijski upoznali s metodama rendgenske fluorescencije (XRF), molekulske spektroskopije (FTIR, ATR-FTIR) pri istraživanju kulturne baštine i nasljeđa te su prikazani primjeri restauracije, konzervacije i istraživanja provedena na papirnatim umjetninama te skulpturama i drugim kulturnim objektima koji zahtijevaju pažnju restauratora, konzervatora i ostalih stručnjaka koji se bave zaštitom kulturne baštine.

Sedamnaesti seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture završio je tradicionalnim stručnim izletom koji je vodio Želimir Laszlo.

Fotografije s izleta mogu se pronaći na sljedećoj adresi:

http://mudrac.ffzg.unizg.hr/~rvrana/akm17/