Predmetna obrada u programu Zaki

Marin Juraga

redaktor predmetnog kataloga KGZ-a

marin.juraga@kgz.hr

Predmetna obrada, odnosno sustav označivanja sadržaja dokumenata riječima prirodnog jezika nadziranim rječnikom i posebno strukturirane sintakse, u Knjižnicama grada Zagreba (u daljnjem tekstu KGZ) primjenjuje se prema Pravilniku za predmetni katalog autorica Dušanke Štrbac i Mirjane Vujić. Pravilnik je sastavljen na temelju dugogodišnje prakse Knjižnice Božidara Adžije u predmetnom označivanju, te na temelju međunarodnih strukovnih smjernica. Svaka knjižnica koja koristi baze podataka KGZ-a i ulazi u sustav kooperativne predmetne obrade, prolazi, radi održavanja kontrole nad sustavom, određen broj sati edukacije. Predmetnim analitičarima, nakon završene edukacije, dodjeljuju se ovlasti da mogu samostalno raditi na predmetnoj obradi i sudjelovati u kreiranju baza normativnih datoteka. Edukaciju, organiziranje predmetne obrade, kao i redakturu predmetnog kataloga provodi matična služba za predmetnu obradu u Knjižnici Božidara Adžije. Osim KGZ-a, predmetna obrada, u skladu sa spomenutim Pravilnikom integrirana je u nekoliko knjižnica koje kao i KGZ koriste knjižnični program Zaki. To su: Knjižnica Ministarstva kulture, Gradska knjižnica Samobor, Gradska knjižnica Rijeka, te Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu koja koristi knjižnični program ZAKI, ali ne i zajedničke baze podataka inicijalno stvorene unutar mreže KGZ-a.

Sam rad na predmetnom označivanju u Zakiju organiziran je unutar dvije baze – tzv. A i B baze, odnosno normativne baze i baze bibliografske obrade. Obje baze izgrađene su na temelju odgovarajućih formata UNIMARC-a – bibliografskog i formata za pregledne zapise.

Unutar A baze stvaraju se normativni zapisi odnosno predmetne odrednice različitih kategorija (osobne predmetne oznake, predmetne oznake za korporativno tijelo, predmetne oznake za obitelj, vremenske predmetne oznake, predmetne oznake za opći pojam, predmetne oznake za naslov, predmetne oznake za oblik). Predmetne odrednice izrađuju se poštujući načela za izradu predmetnih jezika što znači da su podvrgnute terminološkoj kontroli, jasno definirane, sinonimi su izdvojeni i upućuju na normirane odrednice, a homonimi su označeni kvalifikatorima koji im utvrđuju jednoznačnost. Između normiranih predmetnih odrednica uspostavljene su hijerarhijske veze, odnosno povezane su unakrsnim uputnicama koje upućuju na povezanost po načelima srodnosti, podređenosti ili nadređenosti, što pridonosi dobrom kretanju po sadržajima dokumenata.

Sustav predmetnih odrednica KGZ-a ima prijekoordiniranu sintaksu, odnosno, moguće je u skladu s Pravilnikom povezati više predmetnih odrednica u predmetni niz, odnosno predmetnu rečenicu. Takav pristup omogućava kontekstualizaciju osnovne teme o kojoj je riječ, kao i veću preciznost u izražavanju sadržaja dokumenata.

Nakon izrade odgovarajuće predmetne odrednice u normativnoj bazi, slijedi povezivanje istih s dokumentima na koje se odnose. To povezivanje radi se unutar bibliografske baze (B) pomoću kompatibilnih UNIMARC polja. Svaki dokument dobiva odgovarajući broj predmetnih odrednica s obzirom na broj tema koje se u njemu nalaze te njihovu informativnu važnost.

Građa koja je obuhvaćena predmetnim označivanjem je stručne i znanstvene tematike, beletristici se uglavnom dodjeljuje samo klasifikacijska oznaka. Ukupan broj dokumenata u predmetno obrađenih od 2000. g. kada počinje predmetna obrada u knjižničnom programu ZAKI iznosi preko 66 000 naslova. Normativna baza broji otprilike 82 000 predmetnih odrednica. Doprinos knjižnica izvan mreže KGZ-a, kooperativnoj predmetnoj obradi, iznosi do 10 % od ovih navedenih brojki.

Predmetno pretraživanje na web katalogu KGZ-a

Predmetnom pretraživanju, odnosno pretraživanju putem sustava predmetnih odrednica u novom web katalogu KGZ-a posvećena je naročita pozornost. Nastojalo se što više približiti korisničkom pristupu, čuvajući istovremeno i norme struke. Korisnicima je ponuđeno nekoliko opcija za dohvat sadržaja. Tu je i dalje „klasično“ pregledavanje predmetnih odrednica i hijerarhijskog stabla oznaka Univerzalne decimalne klasifikacije. Osim tog „klasičnog“ načina, moguće je pretraživati odabirom opcije „katalog“ na glavnom izborniku. Pretragom po „katalogu“ pretražuje se po svim formalnim i sadržajnim podacima kataloškog zapisa. Taj način pretraživanja posebno je pogodan kada se korisnikov upit ne poklapa u potpunosti s oblikovanom predmetnom odrednicom kojom je pokrivena tema koju korisnik traži. Budući da su indeksacijom obuhvaćeni svi elementi kataloškog zapisa, velika je vjerojatnost da će unutar izlistanih rezultata neki dokument odgovarati upitu. Preko tog dokumenta korisnik onda može preusmjeriti svoju pretragu na predmetne odrednice. Tako pretraga „po katalogu“ služi kao svojevrsni „most“ ili „prijevod“ korisničkih upita na jezik formalne ili sadržajne obrade. Valja još istaknuti i mogućnost sužavanje pretrage po faseti „Predmet“ koja sadrži sve predmetne odrednice koje se nalaze u dokumentima koji su dobiveni inicijalnom pretragom. Također, kao velika pomoć korisniku, ponuđen je i tzv. autocomplete, odnosno, samodopuna, kada korisnik nije siguran kako formulirati upit. Osim toga, u upitu je moguće kombinirati više riječi, bez obzira na redoslijed pa korisnik ne mora biti upoznat sa sintaksom predmetnog jezika, odnosno sa strogo utvrđenim redoslijedom nizanja odrednica u predmetnom nizu. Kretanje po unakrsnim uputnicama u preglednim zapisima normiranih odrednica također vrlo je jednostavno, one su poveznice koje okupljaju sve dokumente vezane na njih.

Te „novine“ u načinu dohvata podataka u web katalogu KGZ-a, odavno poznate na mrežnim pretraživačima, ne ugrožavaju pouzdanost i preciznost pretraživanja sadržaja. Za razliku od mrežnih pretraživača, u knjižničnim katalozima izrađenim po načelima struke, pretraživanje sadržaja je podržano normativnim datotekama predmetnih odrednica koje su osigurač i temelj kontroliranog sustava predmetnog označivanja. Njih se pak predano održava u sustavu predmetnih odrednica KGZ-a u ZAKI programskoj podršci.