Adventski izlet u Čazmu

Nevia Raos
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
nraos@ffzg.hr

Zahvaljujući inicijativi i organizaciji ravnateljice Gradske knjižnice Slavka Kolara iz Čazme Vinke Jelić-Balta, članice Hrvatskoga knjižničarskog društva posjetile su 21. prosinca 2013. g. grad Čazmu i njezinu okolicu.

U vremenu kad tako rado odlazimo na adventska putovanja u kulturne centre Europe, mi smo se odlučile za posjet Čazmi, i nismo nimalo požalile. Dapače, za nas dotad nepoznat gradić pokazao se iznimnim otkrićem.

Naš je posjet, kako i priliči, započeo u Gradskoj knjižnici Slavka Kolara, koja nas se dojmila svojim svijetlim i ugodnim prostorom i jednostavnim, a suvremenim i raznolikim sadržajima.

Posjetile smo ostatke zidina srednjovjekovne utvrde u Čazmi, uz koje se nalazi i zgrada nekadašnje kapetanije Vojne krajine, koja je do prije kratkog vremena služila kao gradski muzej.

S poviješću Čazme upoznala nas je ravnateljica čazmanskog Centra za kulturu Jadranka Kruljac-Sever, koja nam je opsežnim predavanjem približila bogatu povijest grada Čazme, osnovanog 1226. g., te povijest obnovljene župe u Čazmi, koja ove godine obilježava 360 godina. Potom smo posjetile izložbe vezane uz znamenite Čazmance: izložbu Smijeh kroz suze Slavka Kolara, priređenu i otvorenu prigodom 122. godišnjice rođenja i 50. godišnjice smrti književnika i agronoma Slavka Kolara, izložbu slika iz Galerije Anton Cetín te izložbu o vatrogastvu u čazmanskom kraju.

Posjetile smo i najznačajniji spomenik kulture u Čazmi, Crkvu sv. Marije Magdalene s početka 13. stoljeća. Crkva je sagrađena izvorno u romaničkom stilu, dograđena je u gotičkom razdoblju, a sadrži i barokne i rokoko elemente. U vrijeme kada je crkva izgrađena, Čazma je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva, a zagrebački biskup Stjepan II. Babonić gradu je dao status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije. Posljednjih godina intenzivno se radi na njezinu restauriranju.

Naš je izlet još uključio i posjet galeriji akademskog slikara Franje Matešina u selu Bojana, na brežuljcima Moslavačke gore, 7 km od Čazme. Galerija uključuje stalni postav sa stotinjak radova u različitim tehnikama, pretežno figurativne orijentacije. U sklopu imanja Matešin nalazi se i amfiteatar u prirodnom seoskom okolišu, idealno mjesto za raznolike kulturne priredbe, koje su već postale tradicionalne.

Obilazak kulturnih znamenitosti čazmanskoga kraja završile smo posjetom Božićnoj priči i imanju obitelji Salaj, poznatome po 1 300 000 lampica na najrazličitijim božićnim dekoracijama.

Izlet smo privele kraju u seoskom domaćinstvu obitelji Pirak, Zmajevom gnijezdu, gdje smo, okrijepljeni ukusnom domaćom hranom, u tradicionalnom ambijentu moslavačke kuće, uz vatru kamina, u ugodnom razgovoru provele ostatak večeri, zadovoljne što smo za taj doživljaj Adventa odabrale jednu od nama dotad nedovoljno poznatih hrvatskih sredina.