13. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama s temom Nakladnici i knjižnice

Tea Grašić-Kvesić
predsjednica Komisije slobodan za pristup informacijama HKD-a
tea.grasic.kvesic@kgz.hr

Već tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja (FAIFE) i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirali su 13. okrugli stol s temom Nakladnici i knjižnice, o kojoj se, vjerujemo, upravo zbog aktualnosti, raspravljalo tijekom godine na tri skupa. Naša koncepcija skupa temeljila se na činjenici kako se dugogodišnja ravnopravna suradnja i partnerstvo nakladnika i knjižnica u komunikacijskom lancu prijenosa informacija i znanja ponešto promijenilo dolaskom e-knjige jer smo primijetili kako su u jednom razdoblju poznate velike nakladničke kuće ograničavale knjižnicama korištenje nekih svojih digitalnih naslova. Osim toga, govorili smo i o pitanju usklađivanja platforme za korištenje i posudbu e-knjige u knjižnicama.

Organizacija okruglog stola imala je za cilj identificirati prepreke slobodnom pristupu informacijama i ukazati na mogućnosti njihova uklanjanja.

Suvremeno nakladništvo razdvojilo se na znanstveno i trgovačko te oba posluju u skladu s različitim poslovnim modelima. Znanstveno nakladništvo usmjereno je na objavljivanje na internetu i u okviru elektroničkih baza; znanstvene su publikacije i baze dostupne putem licencija, iako postoji i jak pokret koji se zalaže za otvoreni pristup. Trgovačko je, pak, elektroničko nakladništvo usmjereno na pojedinca kojemu svoje proizvode prenosi izravno na čitače, tablete, odnosno preko specijaliziranih aplikacija. Primjena tehničkih mjera zaštite gotovo je redovita pojava.

Dok se u znanstvenom komunikacijskom lancu knjižnice još uvijek javljaju kao posrednici, koji, doduše, sve manje odabiru i nabavljaju građu, a sve češće sklapaju licencije za pristup bazama podataka, sudjeluju u međuknjižničnoj posudbi, kao i u nastanku i organizaciji repozitorija i digitalnih arhiva, čini se da su trgovački nakladnici zaobišli knjižnice. Poznate su nakladničke kuće poput HarperCollinsa, Penguina, Simon&Schustera ili Macmillana u jednom trenutku ograničavale mogućnost knjižnicama da koriste njihove digitalne naslove.

Uz oklijevanje nakladnika da svoje naslove daju na korištenje, korištenju e-knjiga u knjižnicama postavljaju se i različite tehničke, organizacijske i pravne prepreke, od postojanja različitih nesukladnih platformi za korištenje, slabe tehničke infrastrukture, do činjenice da ne postoji pravna osnova za posudbu e-knjiga. Tvrtka Lamaro d.o.o. – TookBook je uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, a kroz program poticanja znanstveno-istraživačkih projekata, razvila cjelovitu platformu za izradu, distribuciju i zaštitu (od neovlaštenih kopiranja) e-knjiga, te aplikacije za čitanje e-knjiga na mobilnim uređajima (operativni sustavi Android i iOS). Ova tvrtka nudi kupcima posebne pogodnosti prilikom kupnje vrhunskih e-čitača čime na tržištu pruža cjelovitu uslugu, koja ne zaostaje za svjetskim brendovima kao što su Amazon i Barnes&Nobel, ali praktički nije rješenje za knjižnice. Međutim, ova bi inicijativa trebala biti poticaj ponovnom jačanju partnerstva i suradnje knjižnice i nakladnika u izradi platforme za korištenje e-knjige u knjižnicama.

Prvi put u svojoj dugoj povijesti knjižnice su suočene s opasnošću da ne mogu osigurati pristup svim naslovima koji se nude na tržištu čime je ozbiljno ugrožena i njihova zadaća osiguranja pristupa informacijama.

Cilj Okruglog stola bio je ukazati na promjene u lancu proizvodnje i distribucije knjiga i časopisa te kako te promjene utječu na poslovanje knjižnica.

U prvom tematskom bloku, Znanstveno i trgovačko nakladništvo: promjene u poslovnim modelima, Daniela Živković posebno je naglasila prijeko potrebnu suradnju raznih struka u sektoru knjige, a posebno suradnju između privatnog i javnog sektora. Sastavni dio kulturnih politika pojedinih naroda, naglasila je autorica, politika je prema knjizi. Rješavanje pitanja intelektualnog vlasništva, poreza, oblikovanje kulturne politike u informacijskom društvu uključuje i ministarstva kulture, ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te lokalnih uprava kako bi se osigurao otkup i elektroničke knjige. Potrebno je, prije svega, razviti sustav posudbe čitača knjiga bilo kojega oblika kako bismo je učinili široko dostupnom.

U svom izlaganju Miha Kovač citirajući Marcusa Dohlea, direktora Penguina: 'We are saying, even in 100 years print will be important … that means we continue to invest in print“ nije umanjio značaj promjena koje su se dogodile u knjižnim aktivnostima dolaskom e-knjige, te je upozorio na nova područja istraživanja koja su se otvorila pojavom digitalnog čitanja. Digitalno doba posebice potiče razmišljanja o kulturnim izazovima identiteta malih jezičnih zajednica, kao što su slovenska i hrvatska, istaknuo je autor.

Anita Šikić naglasila je probleme institucionalnih nakladnika gdje je produkcija e-knjige malo ili nikako dostupna, prodajno i promidžbeno, te istaknula grupaciju nakladnika znanstvene i stručne knjige pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udrugu Knjižni blok koji su uložili znatne napore, ali i postigli rezultate u osmišljavanju strategije za dostupnost e-knjige.

Drugi tematski blok E-knjige u narodnim knjižnicama započeo je izlaganjem Marka Hercoga, tehničkog direktora Študentske založbe i Matjaža Eržena ravnatelja Knjižnice Ivana Tavčara, Škofja Loka, koji su izložili primjer dobre prakse o suradnji slovenske narodne knjižnice i Študentske založbe kao partnera u projektu posudbe e-knjige na platformi Biblios.lib.

Gradska knjižnica Rijeka predstavila je svoj primjer osuvremenjivanja u nekoliko pravaca: ponudom tablet-računala i e-čitača u tradicionalnoj Narodnoj čitaonici te izradom novih web-stranica magazinskog tipa. Andreja Silić Švonja koja je s Goranom Tuškan Mihočić, ravnateljicom Gradske knjižnice Rijeka, koautorica predavanja Kako do e-čitaonice – što ima prednost, sadržaji ili uređaji? spomenula je izgradnju digitalne knjižnice na open source platformi što pospješuje jačanje prisutnosti knjižnice na društvenim mrežama.

Luana Malec predočila je primjer dobre prakse posudbe e-knjige u narodnim knjižnicama za pripadnike talijanske narodnosti i ljubitelje talijanske književnosti i jezika Središnje regionalne knjižnice Srećka Vilhara u Kopru.

Otvoreni pristup knjigama i časopisima pokušao je odgovoriti na postavljena pitanja s obzirom na ulogu knjižnica u obrazovanju za društvo znanja. Treći tematski blok otvorila je Milena Bon koja nas je upoznala s konzorcijem COSEC i popularnim ponuđačem e-knjiga EBSCO. Istaknula je pogodnosti povoljne pretplate korištenja e-knjiga pogotovo u narodnim knjižnicama jer pružaju popularne sadržaje.

Jelka Petrak iznijela je probleme znatnog poskupljenja izvora informacija, prije svega znanstvenih časopisa, koje su nametnuli izdavači i time ograničili i kontrolu pristupa informacijama. Zbog toga je prije desetak godina pokrenuta široka akcija zagovaranja otvorenog pristupa javnim informacijama.

Korištenje e-knjiga kao (visokoškolskih) udžbenika predstavlja poseban izazov, istaknula je Silvana Brozović. Osim problema o pitanjima autorskih prava i visoke cijene e-knjiga, uočavaju se i problemi tehničke prirode – implementacije web-platformi za njihovu distribuciju i pristup. I dok je glavna inicijativa pristupa znanstvenim informacijama pokrenuta u područjima prirodnih i biomedicinskih znanosti, tek se u novije vrijeme u svijetu javljaju projekti i inicijative otvorenog pristupa usmjereni na tekstove društvenih i humanističkih znanosti, primjećuje Iva Melinščak Zlodi. Prema njezinom mišljenju najvažnija su pitanja stvaranje metapodataka i osiguravanje kvalitete sadržaja, te podrška znanstvenih ustanova i financiranje znanstvenih istraživanja. Na kraju ovog tematskog bloka predstavio se Bojan Macan iz Knjižnice Instituta Ruđer Bošković koji je naglasio da gotovo svaka značajnija znanstvena institucija u svijetu posjeduje vlastiti repozitorij koji arhivira cjelovite tekstove svojih djelatnika. Međutim OAR (otvoreno dostupni repozitorij) ne ispunjava svoju zadaću ako nije umrežen u globalnu mrežu otvorenih dostupnih repozitorija. Preduvjet umrežavanju jest implementacija određenih standarda i protokola kako bi repozitoriji bili interoperabilni. Zbog toga treba raditi najviše na normativnim datotekama s usvojenim standardima koji tada olakšavaju upis metapodataka, čime povećavaju njihovu točnost, a trajnim identifikatorima autora i publikacija (primjer jedinstvene identifikacije autora – identifikator ORCID) omogućuju njihovo povezivanje.

Skupu je prisustvovalo 70 sudionika, a nazočni su bili i načelnica Odjela za promidžbu i čitanje pri Ministarstvu kulture Dubravka Đurić Nemec, Duško Gluščević iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba te ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić, kojoj zahvaljujemo na gostoprimstvu i ustupljenom prostoru, kao i Ljiljani Sabljak voditeljici Gradske knjižnice. Svim sudionicima obratile su se u pozdravnoj riječi predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva, Marijana Mišetić, predsjednica Komisije za slobodan pristup informacijama, Tea Grašić Kvesić, te Ana Barbarić, predstojnica Katedre za bibliotekarstvo u ime suorganizatora Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na kraju skupa bio je predstavljen zbornik radova prošlogodišnjeg, 12. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja čija je tema bila Društvene mreže i knjižnice. Predstavile su ga urednice Ana Barbarić s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dorja Mučnjak iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Sudionici skupa su u konstruktivnom duhu, a kroz uključivanje u rasprave doprinijeli sadržajnim zaključcima koji su slijedili nakon 13. okruglog stola.

Zaključci 13. okruglog stola s temom Nakladnici i knjižnice.

1. U skladu s tekućom europskom praksom pojedini segmenti politike prema knjizi i nakladništvu trebaju se utvrditi dogovorom svih zainteresiranih dionika, među kojima su uz autore, nakladnike, proizvođače sadržaja, distributere i udruge za kolektivno ostvarivanje prava svakako i knjižničari.

2. Hrvatskim nakladnicima i nadalje predstoji objavljivanje njihovih ranijih tiskanih izdanja u obliku e-knjige te ponuda tih izdanja knjižnicama. Stoga je važno pod kojim uvjetima će knjižnice nabavljati e-knjige i posuđivati ih. Izrada nacionalne strategije o dostupnosti e-knjige u knjižnicama uz snažnije lobiranje nacionalnih i međunarodnih strukovnih udruga uvelike bi smanjila novonastale prepreke u slobodnom odabiru i nabavi e-knjiga.

3. Budući da ne postoji uhodani model korištenja e-knjiga u knjižnicama niti temeljitija i opsežnija istraživanja i analize o sličnostima i razlikama između analogne i e-knjige, postavljanju modela korištenja e-knjige treba pristupiti kroz suradnju svih zainteresiranih dionika, oslanjajući se na najbolja iskustva iz zemalja u regiji pa i šire. Kad se radi o integraciji novih tehnologija u knjižnično poslovanje, knjižnice bi trebale inzistirati na pravom omjeru privatnog i javnog sektora, kao i preuzeti primjere međunarodnih dogovora i preporuka te ih ugraditi u vlastitu praksu na razini cijele zemlje.

4. Važno je postići dogovor o digitalizaciji i dostupnosti (ponovnom objavljivanju) rasprodanih djela u Hrvatskoj između predstavnika nakladnika, nositelja autorskih prava, udruga za kolektivno ostvarivanje prava i knjižničara, kako bi se knjižnicama i ostalim zainteresiranima omogućilo da digitaliziraju rasprodana tiskana izdanja.

5. Objavljivanje znanstvene literature u otvorenom pristupu u skladu je s europskim intencijama, ali i hrvatskom tradicijom. Predlaže se stoga da Hrvatsko knjižničarsko društvo podrži Hrvatsku deklaraciju o otvorenom pristupu donesenu 2012. godine.

6. Treba nastojati na arhiviranju i umrežavanju u globalnu mrežu otvoreno dostupnih repozitorija (OAR) uz implementiranje odgovarajućih standarda i protokola koji omogućuju njihovu interoperabilnost. To uključuje uređivanje normativnih datoteka na nacionalnoj i međunarodnoj razini koje olakšavaju pristup i povećavaju točnost i trajnost podataka.

Više informacija o skupu, program te sastav programskog i organizacijskog odbora možete pronaći na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/242/.