Labin i Koprivnica – zvijezde ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige

Tea Čonč
HKD Novosti
novosti@hkdrustvo.hr

Manifestacija Mjesec hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11. 2013) ove se godine održavala pod motom „Tko čita (ne) skita“. Gotovo sve hrvatske narodne knjižnice obilježile su je prigodnim programima.

Knjižničari su imali priliku organizirano posjetiti dvije ovogodišnje zvijezde Mjeseca hrvatske knjige – Gradsku knjižnicu Labin u novim prostorima i Gradsku knjižnicu i čitaonicu „Fran Galović“ Koprivnica o čijem kvalitetnom radu slušamo već godinama i koja je ove godine ponijela HKD-ovu titulu knjižnice godine. To je ujedno bila prigoda da se usporednim izvještajima bez savršene preciznosti, već uz pomoć živog osobnog sjećanja na dvije lijepe (iako kišne!) manifestacije, prisjetimo i uloge narodne knjižnice u maloj sredini.

Gradska knjižnica Labin uselila se u bivšu zgradu Istarskih ugljenokopa Raša koja s preostalim dijelom rudarsko-industrijskog kompleksa poznatoga kao Pjacal čini zaštićeno kulturno dobro rudarske baštine. Prigodno je otvorena na svečanosti obilježavanja početka Mjeseca hrvatske knjige koja je održana ispred Knjižnice. Nakon pozdravnih govora, između ostalih labinskog gradonačelnika Tulija Demetlike, predstavnice Ministarstva kulture RH Dubravke Đurić Nemec, akademika Josipa Bratulića te ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Davorke Bastić kao glavnog organizatora manifestacije, publika je imala priliku čuti lokalni cakavski izričaj kroz pjesmu Daniela Načinovića i recitaciju Zdenke Višković Vukić, poznatije kao ravnateljice Pula Film Festivala, a inače značajne zavičajne pjesnikinje.

Rezanje vrpce slijedio je obilazak ove vrlo dojmljive zgrade koja je minucioznim arhitektonskim intervencijama pretvorena u suvremenu knjižnicu i multifunkcionalni kulturni centar, dok je u njoj istovremeno zadržan opori okus rudarstva. Svaki i najsitniji detalj hommage je ovoj djelatnosti koja je desetljećima hranila Labin i Labinštinu učinivši je vrlo specifičnim područjem, čak i u istarskom kontekstu. Kontrast blještavo bijele interpolacije (knjižnica!) u postojeću arhitektonsku strukturu te izrazite tamnoće preostalog prostora vrlo dojmljivo djeluje na posjetitelja prizivajući najuspješnije primjere redizajna i nove namjene starih industrijskih prostora u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Od zadržanih originalnih zidnih pločica u dvorani za manifestacije, preko vodenog zida (na kojemu je bio projiciran film o rudarima) na mjestu gdje je bio tuš za rudare i pravog željeznog rudarskog lifta pa sve do galerije-kafića na katu gdje su stolovi i stolice zapravo rudarski vagoni – uranjanjem u ovaj pseudo-autentični prostor i osjećanjem da sada bolje razumijemo lokalnu sredinu sudjelujemo i u prvorazrednom kulturnoturističkom doživljaju. U tom je smislu i knjižnica savršeno uklopljena u ovaj prostor kao svjetlo znanja na kraju rudarskog tunela (kako se moglo čuti na otvorenju) ili jednostavno kao dio modernoga kulturnoga centra jedne male zajednice.

Knjižni fond ima oko 29 000 svezaka, a knjižnica raspolaže posudbenim dijelom koji se sastoji od funkcionalnog, moderno opremljenog dječjeg odjela, odjela za mlade i multimedijalnog odjela. Osim odjela za odrasle, knjižnica ima i studijski odjel namijenjen studentima i svima koji se bave znanstvenim radom. Neposredno nakon otvorenja knjižnica je krenula s redovnim programima, a posjetitelji otvorenja ostavili su je s nadom da će se novi prostor u svakodnevnome radu pokazati prikladnim i energetski učinkovitim barem jednako koliko je dojmljiv.

Prostorno u suprotnosti s labinskom knjižnicom jest Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ u Koprivnici koja, sa svojih 1058 m² rastegnutih na sedam etaža dvokatne zgrade, nema adekvatne smještajne uvjete. Ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina na svečanosti dodjele priznanja za knjižnicu godine nije propustila spomenuti ovaj problem koji osobito pogađa osobe s poteškoćama u kretanju, također ravnopravne korisnike knjižnice. Ovu je tvrdnju potkrijepila konkretnom gestom – molbom da se svi govornici spuste ispred pozornice gdje im se mogu pridružiti i oni koji se na pozornicu bez rampe ne mogu uspeti. Tako je i figurativno pokazala da ovi prostorni problemi ne utječu na rezultate rada koprivničke knjižnice što pokazuju i žetve nagrada i priznanja, kako nacionalnih tako i međunarodnih, gdje god se ova knjižnica pojavi sa svojim programima. Dijapazon njihovih aktivnosti i programa raznolik je i zahvaća vrlo široko: od beba i djece do starijih osoba, preko programa za socijalnu inkluziju pa sve do širokih kampanja za poticanje čitanja. Jednako su uspješni kad rade u tradicionalnom, papirnatom okruženju kao i suvremenom digitalnom, kada rade u knjižnici ili izvan nje (u pedijatrijskim ustanovama, na trgovima ili u bibliobusu!). Dobro se razumiju i sa svojim korisnicima i s medijima što potvrđuje ulazak ravnateljice Sabolović-Krajina u uži izbor za medijsku nagradu komunikatora godine. Ovo je knjižnica je u kojoj će od 2014. godine korisnici odjednom moći posuditi čak 13 jedinica građe. Bez sumnje, radi se o knjižnici koja pomicanjem vlastitih granica neprestano napreduje.

Središnja svečanost Mjeseca hrvatske knjige na kojoj je dodijeljeno priznanje za knjižnicu godine Gradskoj knjižnici čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održala se na Dan hrvatskih knjižnica 11. listopada u kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta tik do Knjižnice. Knjižnica se predstavila i kratkim upečatljivim filmom o svojim programima. Od prigodnih govora posebno su bili dojmljivi govori predstavnika udruga koje surađuju s Knjižnicom – Dragice Zalar, predsjednice Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, Marije Mraz, predsjednice Udruge za osobe s invaliditetom grada Koprivnice „Bolje sutra“ te Franje Horvata, predsjednika Udruge Roma Koprivničko-križevačke županije „Korak po korak“.

Njihovi govori s jedne strane, kao i govori gradonačelnice Koprivnice Vesne Želježnjak te zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije Ivana Pala s druge strane, pokazuju da ravnateljica Sabolović-Krajina skupa sa svojim timom uživa zavidno poštovanje i zahvalnost lokalne zajednice i to, što je vrlo važno, na svim razinama. Prepoznalo je to i Hrvatsko knjižničarsko društvo čiju je odluku o dodjeljivanju ovoga priznanja na svečanosti pročitala predsjednica HKD-a Marijana Mišetić. Poslasticu za kraj programa priredila je Kaisi Kytömäki, knjižničarka iz sestrinske knjižnice iz Sastamale u Finskoj, čija je a capella izvedba finske narodne pjesme izazvala oduševljeni pljesak publike.

Nakon otvorenja labinske knjižnice posjetitelji su imali priliku razgledati stari grad Labin uz vodstvo te se kasnije okrijepiti tradicionalnim istarskim delicijama u Rapcu.

Koprivnica se također iskazala bogatim ručkom s domaćim jelima te izletom u selo Hlebine gdje smo imali priliku popuniti svoje pukotine u općoj kulturi informacijama o hlebinskom naivnom slikarstvu, ali i doživjeti ovaj jedinstveni fenomen sasvim osobno.

Mjesec hrvatske knjige ove je godine počeo i završio u dvije narodne knjižnice koje pokazuju ne samo ukorijenjenost narodnih knjižnica u lokalnu sredinu (što podrazumijeva i kvalitetnu financijsku podršku lokalne samouprave!), već i – što je još važnije – načine na koji iz te pozicije one svojoj zajednici podižu standarde: obrazovne, intelektualne, kulturne, građanske.