-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Inozemni skupovi


Stručno usavršavanje školskih knjižničara u Portugalu na međunarodnom seminaru SLAMIT6
Porto, Portugal, 20. – 26. listopada 2013.

Marija Purgar
Knjižnica OŠ Nikole Andrića, Vukovar

marija.purgar5@gmail.com

 

Šesti međunarodni seminar SLAMIT6, namijenjen ravnateljima, nastavnicima, školskim knjižničarima, knjižničarima, medijskim, informacijskim i informatičkim stručnjacima, održan je od 20. do 26. listopada u gradu Portu u Portugalu. Seminar pod nazivom School libraries as learning centres: Making difference – sharing best practice (Školske knjižnice kao centri učenja) organizirao je norveški Pedagoško-psihološki centar iz Karmoya, kao dio aktivnosti stručnog usavršavanja u okviru programa Comenius kao dijela Programa za cjeloživotno učenje Europske unije. Financijska potpora dodijeljena je preko nacionalne Agencije za mobilnost i programe EU-a prijavom na natječaj. Sudjelovanje u potprogramu Comenius utječe na poboljšanje kvalitete školskog obrazovanja i knjižničarstva, potiču se mobilnost i učenje jezika, kao i veća uključenost u europsko društvo.

Kao predstavnice hrvatskih školskih knjižnica na seminaru u Portugalu sudjelovale su školske knjižničarke Marija Purgar iz Vukovara, Irena Bando iz Osijeka i Ines Krušelj-Vidas iz Gornje Stubice, koje su zajedno s kolegama i kolegicama iz 10-ak europskih zemalja raspravljale o budućnosti školskih knjižnica kao centara učenja i važnih mjesta za promicanje i uvođenje novih stilova učenja i metoda u obrazovanje.

Hrvatske sudionice imale su priliku prezentirati neke od aktivnosti koje provode u svojim školskim knjižnicama: od poticanja čitanja, informacijske i medijske pismenosti do kreativnih i inovativnih radionica. Sudjelovale su i na sajmu (SLAMit marketplace) na kojem su predstavile kulturu, povijest, prirodna bogatstva i bogatu gastronomsku ponudu od Vukovara do Hrvatskoga zagorja.

Osim stručnih predavanja uglednih svjetskih stručnjaka iz područja knjižničarstva (Todd, Schmidt…) te metodike i didaktike učenja, stavljen je velik naglasak na upoznavanje drugih obrazovnih sustava, školskih knjižnica, različitih kultura i iskustava dobre prakse te stvoreni uvjeti za multilateralno školsko partnerstvo.

Ključna pitanja na koja se nastojalo odgovoriti tijekom seminara odnosila su se na nove digitalne tehnike i društvene medije u učenju i obrazovanju djece i mladih te viziju školskih knjižnica do 2020. godine. Iako postoje velike razlike među europskim zemljama kada je riječ o školskim knjižnicama, svi sudionici su se složili da će školske knjižnice, kao multimedijalni centri učenja, srce i mozak škole, osposobljene knjižničarima kao medijskim, informatičkim i informacijskim stručnjacima, i dalje imati značajnu ulogu u planiranju školskog kurikuluma i promicanju novih načina učenja. Tehnologije će se mijenjati, ali ciljevi knjižnice ostat će isti. One će i dalje pomagati u pripremanju mladih za budućnost (digitalnu), pridonoseći njihovom društvenom, kulturnom, moralnom i intelektualnom napretku.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-