Europska konferencija o informacijskoj pismenosti (European Conference on Information Literacy) – ECIL 2013
Istanbul, Turska, 22.-25. listopada 2013.

Ivana Hebrang Grgić
Filozofski fakultet u Zagrebu
ihgrgic@ffzg.hr

Razvoj modernih tehnologija u posljednja dva do tri desetljeća promijenio je način komuniciranja. Sam pojam informacijske pismenosti relativno je nov, a ukratko može biti definiran kao sposobnost prepoznavanja potrebe za informacijom te sposobnost pronalaženja, vrednovanja, organiziranja i učinkovitog korištenja informacija. Informacijska je pismenost danas postala sastavnim dijelom svih područja ljudskog djelovanja, a ne postoji niti jedno znanstveno područje koje može napredovati bez nje.

Organizatori prve Europske konferencije o informacijskoj pismenosti prepoznali su važnost organiziranja znanstvenog skupa koji će pridonijeti razvoju ovog područja okupljajući vrhunske znanstvenike iz cijelog svijeta. Da je trenutak za takvu konferenciju ispravno odabran govori izuzetno veliki interes. Na konferenciji je bilo više od 250 izlaganja, radionica, panelnih rasprava i postera, a izlagača je bilo iz 59 zemalja. Organizacija je bila na izuzetno visokoj razini, a najveću zaslugu imaju svakako dvije vrhunske znanstvenice koje se bave informacijskom pismenošću, a od kojih je i potekla ideja o konferenciji – Serap Kurbanoğlu s Odsjeka za informacijski menadžment Sveučilišta Hacettepe u Ankari i Sonja Špiranec s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Središnje teme konferencije bile su informacijska pismenost, medijska pismenost i cjeloživotno učenje, s cijelim spektrom podtema – znanstvena pismenost, tehnike poučavanja, strategije, pristupi, iskustva u različitih zemalja, informacijska pismenost u knjižnicama, etička pitanja informacijske pismenosti, informacijska pismenost u raznim kontekstima (medicina, pravo...) itd. Cilj je bio okupiti stručnjake iz cijelog svijeta kako bi na jednom mjestu mogli razmijeniti znanja i iskustva te stvoriti nove kontakte u svrhu što uspješnijeg budućeg rada i istraživanja na području informacijske pismenosti. Tijekom četiri dana, u okviru niza paralelnih sesija i radionica, brojni svjetski znanstvenici prezentirali su rezultate svog rada. Vrlo je teško izdvojiti najznačajnija izlaganja, ali svakako treba spomenuti pozvana predavanja. Paul G. Zurkowski, tvorac termina informacijska pismenost, govorio je o razvoju ovog područja, o utjecaju informacijsko-komunikacijskih tehnologija na globalnu informacijsku ekonomiju, a posebnu pažnju posvetio je etičkim aspektima informacijske pismenosti. Christine Susan Bruce, profesorica sa Sveučilišta u Queenslandu iz Australije, govorila je o različitim pristupima proučavanju informacijske pismenosti i dala je svoje viđenje budućeg razvoja u ovome području. Maria-Carma Torras Calvo, ravnateljica knjižnice Bergen University Collegea, govorila je o partnerstvu IFLA-e i UNESCO-a u promicanju informacijske pismenosti. Jesus Lau, sa Sveučilišta u Veracruzu, analizirao je pristup informacijskoj pismenost na sveučilišnoj razini. Sirje Virkus sa Sveučilišta u Tallinnu, dao je pregled razvoja informacijske pismenosti u Europi u posljednjih deset godina. Treba spomenuti i predavanja Sheile Webber sa Sveučilišta u Shefieldu, Paula Sturgesa sa Sveučilišta u Loughboroughu te Indrajita Banerjeea, ravnatelja UNESCO-ovog odjela za informacijsko društvo.

Veliki broj sudionika iz Hrvatske (više od 15 iz raznih ustanova – sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, iz Dubrovačkih knjižnica…) ukazuje na visok stupanj svijesti o važnosti informacijske pismenosti u Hrvatskoj.

Brojni su sudionici konferencije iskazali izuzetan interes za sudjelovanje na drugoj po redu konferenciji koja će se održati u listopadu 2014. godine u Dubrovniku.

Više informacija o konferenciji može se pronaći na http://www.ecil2013.org.