Jubilarni 10. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama
Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica, 27. rujna 2013.

Veronika Čelić-Tica, vcelic@nsk.hr
Dunja Marija Gabriel,dgabriel@nsk.hr
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica@knjiznica-koprivnica.hr
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

Jubilarni 10. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama s međunarodnim sudjelovanjem održan je 27. rujna 2013. u KGZ-u, u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice s temom Osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom u knjižnici u novom informacijsko-tehnologijskom okruženju. Organizatori skupa bili su Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, a suorganizator KGZ – Gradska knjižnica u Zagrebu. Održavanje skupa koji je ove godine proslavio desetu obljetnicu postojanja financijski kontinuirano podupiru Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. Članovi Programskog i organizacijskog odbora bili su: Loris Bučević-Sanvincenti, Veronika Čelić-Tica, Sanja Frajtag, Dunja Marija Gabriel, Željka Miščin, Ljiljana Sabljak, Dijana Sabolović-Krajina, Davorka Semenić-Premec i Amelija Žulj.

S razvojem visoke informacijsko-komunikacijske tehnologije tema 10. okruglog stola neprekidno se aktualizira i donosi nove izazove u radu knjižnica i knjižničara s korisnicima s posebnim potrebama. Na okruglom stolu bilo je govora o korištenju specijaliziranih elektroničkih uređaja koji osobama s posebnim potrebama, a posebice osobama s invaliditetom, olakšavaju svakodnevicu, svjesni činjenice da živimo u razdoblju u kojem elektroničko okruženje utječe na kvalitetu života svih nas.

Cilj skupa je bio pokazati kako knjižnica u novome okruženju može olakšati korištenje svojih usluga i sadržaja osobama s posebnim potrebama (posebice s obzirom na e-knjigu).

Skupu su prisustvovale i održale pozdravne govore: Davorka Bastić (ravnateljica Knjižnica grada Zagreba) u ime domaćina skupa, Marijana Mišetić (predsjednica Hrvatskoga knjižničarskoga društva) u ime glavnog organizatora skupa, Ivana Lacković u ime Ministarstva kulture RH i Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige, Helena Majerić kao predstavnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Lidija Pongrac Vincelj – stručna savjetnica za programe za učenike s teškoćama u razvoju Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

Skup je okupio oko 80 sudionika iz knjižničarske zajednice (narodnih, školskih, visokoškolskih knjižnica iz Zagreba i Hrvatske), ali i članove brojnih udruga za osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom te suradnike i predavače s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Poliklinike Suvag. Pozvano izlaganje održala je Anka Slonjšak – pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Strani gosti bili su iz Slovenije iz Gradske knjižnice Ljubljana – Irena Bezlaj i Aleš Klemen te Tove Elisabeth Berg, gošća iz Danske nacionalne knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak.

Na početku skupa Dunja Marija Gabriel (predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a) ukratko je upoznala sudionike s djelokrugom rada HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Istaknula je da rad Komisije obuhvaća knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, odnosno sve osobe koje ne mogu koristiti standardne (konvencionalne, uobičajene, redovite) knjižnične usluge i ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Navedeno uključuje osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, ali i osobe s disleksijom ili bilo kojom vrstom poremećaja u čitanju i pisanju, tj. učenju. Komisija se također bavi knjižničnim uslugama za bolničke pacijente, osobe smještene u domovima umirovljenika, osobe smještene u odgojnim domovima i osobe u kaznenim ustanovama i za ove skupine knjižničnih korisnika provode se brojni programi od kojih se ističe program biblioterapije, tj. vođenog (ciljanog) čitanja koje organiziraju i provode knjižničari u suradnji s udrugama i stručnjacima raznih profila. Sve navedeno radi se u skladu s djelovanjem međunarodne IFLA-ine Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (LSN - Library Services to People with Special Needs Section). Ukorak s promjenom i razvojem društva i društvene svijesti, kontinuirano se proširuje rad Komisije i njezin djelokrug rada se od 2012. proširio na beskućnike (osobe bez prebivališta i identifikacijskih dokumenata od kojih veliki broj pripada osobama sa psiho-socijalnim invaliditetom) te na darovitu djecu kao korisnike školskih i narodnih knjižnica, što je u skladu s hrvatskim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji prepoznaje učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama od kojih su jedni daroviti učenici, a drugi učenici s teškoćama.

Prvo izlaganje pod nazivom Važnost mogućnosti pristupa informacijama i komunikaciji za osobe s invaliditetom imala je Anka Slonjšak, prva hrvatska pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Izlaganje je stavljeno u okvir koji čine dva važna dokumenta: UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (koju je Hrvatska ratificirala 2007) i Marakeški sporazum (donesen u lipnju 2013) za olakšavanje pristupa izdanim djelima za osobe s oštećenjem vida i sve osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Pravobraniteljica je posebno istaknula kakve su prilagodbe knjižničnih sadržaja potrebne osobama s invaliditetom (ovisno o vrsti oštećenja).

Gošća iz Danske Tove Elisabeth Berg, međunarodna je koordinatorica u Danskoj nacionalnoj knjižnici za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (Nota – Danish National Library for Persons with Print Disabilities). U izlaganju na temu How we use High ICT technology in Library services at Nota prikazala je djelovanje Danske nacionalne digitalne knjižnice. Ova knjižnica jedna je od vodećih u svijetu po svojoj vrhunskoj organizaciji, korištenju najnovije tehnologije i učinkovitoj distribuciji knjižničnih usluga osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Nota proizvodi knjige u različitim Daisy formatima (e-knjige, zvučne knjige i knjige na brajici) i osim zvučnih knjiga u Daisy formatu proizvode Daisy knjige u xml-u. Knjige se distribuiraju ili posudbom na CD-ima ili on-line uslugama zahvaljujući kojima korisnici knjižnice mogu pomoću računala preuzimati (download) knjige sa servera knjižnice. Nota potiče svoje korisnike na samostalnost u traženju knjiga i organizira dodatne usluge za korisnike kao što je pokretanje kluba čitatelja knjiga, izbor knjige mjeseca, korištenje društvenih mreža za populariziranje zbirki, predstavljanje i komentiranje knjiga te korištenje Facebooka za privlačenje mlađih korisnika. Nota također omogućava svojim korisnicima knjižničnu podršku telefonom i e-poštom vezano uz informatičku i informacijsku poduku korisnika koji ne mogu čitati standardni tisak, a na internetskoj stranici knjižnice postoji poseban kutak za pitanja na tu temu. Također, Nota izrađuje vodiče u obliku filma i u tekstualnom obliku, a na internetskoj stranici knjižnice nalaze se odgovori na česta pitanja (FAQ).

Gost iz Slovenije iz Gradske knjižnice Ljubljana, Aleš Klemen, predstavio je Priručnik dobre prakse za korisnike s teškoćama – Handbook of good practice services for users with disabilities kao projekt koji predstavlja posebne zadaće regionalne knjižnice u Ljubljani. Cilj mu je dati pregled usluga u digitalnom okruženju za osobe s posebnim potrebama. Temelj su mu Smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja (Web Content Accessibility Guidelines) za standardizaciju dostupnosti sadržaja u elektroničkom obliku preko globalne mreže, a pripremio ih je The World Wide Web Consortium (W3C), međunarodna zajednica koja razvija standarde koji osiguravaju dugoročni rast na webu.

Irena Bezlaj u izlaganju Ljubljana City Library's new website dala je prikaz nove mrežne stranice Gradske knjižnice Ljubljana koja predstavlja važan informacijski centar za knjižnicu. Suvremeni web-dizajn nudi funkcionalnost, interaktivnost te prilagodbu različitim skupinama osoba s posebnim potrebama.

Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba „Dodir” (u suradnji s Ljubicom Pribanić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu) priredila je izlaganje Gluhoslijepe osobe u okruženju suvremene tehnologije - pristupačnost ili prepreka? vezano uz korištenje suvremene tehnologije iz perspektive gluhoslijepe osobe, tj. osobe s dvostrukim oštećenjem – vida i sluha. Posebice su istaknute mogućnosti koje sofisticirani mobilni uređaji pružaju gluhoslijepim osobama u pristupu informacijama i komunikaciji. Prezentirane su mogućnosti korištenja Apple iPada za potrebe gluhoslijepih osoba koje je Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba „Dodir” dobila kao donaciju.

Zrinka Šimunović (iz Poliklinike Suvag, Zagreb) i Željka Miščin (iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica Marina Držića) u izlaganju Primjena verbotonalne metode potanko su upoznale sudionike skupa s verbotonalnim sistemom akademika Petra Guberine. Verbotonalna metodologija rada se primjenjuje u rehabilitaciji teškoća svih jezičnih sastavnica: rehabilitaciji slušanja i govora kod osoba oštećena sluha, rehabilitaciji jezika i govora osoba uredna sluha s prisutnim jezično-govornim poremećajima, te kao univerzalna metoda učenja stranih jezika (AVGS metoda; audio-vizualna-globalno-strukturalna metoda).

Zlatko Sobočan iz Tvrtke Tiflo globus d.o.o., koji je i sam slijepa osoba, u izlaganju Brajične, zvučne, DAISY i brajične e-knjige predstavio je djelatnost ove tvrtke, od pružanja poduka za različite vještine, prilagodbu tiskanih materijala u oblike pristupačnom osobama oštećenoga vida, izdavačke djelatnosti, uslugu tiska na brajici, proizvodnju i prodaju tiflotehničkih pomagala te opremanje školskih, radnih i drugih prostora specifičnim pomagalima i opremom. U praktičnom dijelu izlaganja sudionici su bili upoznati sa džepnim kartičnim reproduktorima audioknjiga u DAISY i MP3 formatu Tomboy i Milestone, brajičnim uređajem za čitanje i pisanje, uređajem kojim se izrađuju taktilne slike koje se mogu „gledati“ prstima (uređaj na posebnom termo-papiru stvara ispupčenja različitih visina i crte različitih debljina, pa se time dobije 3D taktilna slika s finim reljefnim prijelazima pogodna za prikaz zemljovida, grafikona i dr.).

Drugi dio stručnog skupa započeo je izlaganjem Marija Dolića iz Udruge slijepih Zagreb na temu Upotreba računala sa specifičnim dodacima za gluhoslijepe osobe. U izlaganju je istaknuta važnost individualnog pristupa, posebice u komunikaciji s gluhoslijepim osobama, jer svaka od njih ima svoje specifičnosti u komunikaciji s drugim ljudima. Za većinu gluhoslijepih osoba optimalnu ljudsku komunikaciju predstavlja govor. Govoreći iz perspektive osobe s praktičnom gluhosljepoćom, Dolić je objasnio potrebu pohađanja slušnogovorne rehabilitacije u Poliklinici Suvag, po verbotonalnoj metodi akademika Petra Guberine, zahvaljujući kojoj je završio Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu. U praktičnom dijelu izlaganja Mario Dolić objasnio je kako komunicira koristeći uređaje stare tehnologije (Optacon) i nove tehnologije (računalo s brajevim retkom) te kako se služi internetom i Facebookom.

Ljiljana Sabljak i Davorka Semenić-Premec iz Knjižnica grada Zagreba kroz svoje izlaganje Korisnici s intelektualnim poteškoćama u narodnim knjižnicama i novi mediji prikazale su projekt KGZ-a – Knjižnica širom otvorenih vrata – koji nudi posebne programe za korisnike s intelektualnim poteškoćama. Takvi se programi provode u suradnji s centrima za rehabilitaciju ili udrugama, a sam rad pretpostavlja educirano i prije svega senzibilizirano osoblje. U izlaganju je predstavljena struktura radionica koje se već više godina provode u KGZ-u, u Knjižnici Savski Gaj u Novom Zagrebu.

Josip Subašić, student informacijskih znanosti i volonter u Gradskoj knjižnici Zadar u izlaganju Tečaj za umirovljenike za korištenje računala u Gradskoj knjižnici Zadar i iPad edukacija Američkog kutka predstavio je program petodnevnog tečaja koji se odvija u Gradskoj knjižnici Zadar od 2004. godine i edukaciju koja obuhvaća upoznavanje s računalom (rad s tipkovnicom i mišem), osnove pretraživanja interneta (pretraživanje tekstova, slika i pregledavanje virtualnih karata) te korištenje elektroničke pošte. Osim toga, predstavljene su radionice za korištenje iPada za korisnike Gradske knjižnice Zadar koje se održavaju od 2012. godine u sklopu Američkog kutka u zadarskog Gradskoj knjižnici.

Marina Lončar iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica Bogdana Ogrizovića u izlaganju Korištenje tablet računala i e-čitača za osobe s posebnim potrebama – mogućnosti za knjižnične usluge govorila je o uvođenju e-čitača (Kindle) i tablet računala (iPad) u knjižnične usluge Američkog kutka Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. Predstavljen je pilot-projekt kojim se nastoji kroz edukaciju knjižničara i korisnika istražiti mogućnosti novih tehnologija i novih usluga u narodnoj knjižnici. Projektom se želi pokazati kako korištenje novih tehnologija na mobilnim uređajima za čitanje i pristup informacijama može osobama s posebnim potrebama olakšati obrazovanje, komunikaciju i svakodnevne aktivnosti.

Jelena Lešaja i Željko Kotur iz Hrvatske knjižnice za slijepe u Zagrebu održali su izlaganje Nove usluge za korisnike Hrvatske knjižnice za slijepe. U izlaganju su predstavljene tri usluge koje Hrvatska knjižnica za slijepe u 2013. godini uvodi za svoje korisnike. Pored već postojećih zvučnih knjiga u formatu Daisy 2.02, koje se mogu reproducirati na uređaju za reprodukciju Daisy ili računalu, započelo se s produkcijom Daisy xml knjiga (elektroničke knjige u tekstualnom obliku s punom navigacijom po poglavljima, podnaslovima i stranicama). Za školsku djecu s disleksijom pripremljena je lektira u formatu Daisy 3.0 (kombinacija tekstualne xml knjige i snimljenog glasa spikera). Treća usluga Knjižnica na webu vezana je uz distribuciju knjiga i planira se uvesti do kraja 2013. godine, a obuhvaća posudbu knjiga pomoću računala preuzimanjem (download) knjiga sa servera knjižnice kojom će se korisnici moći služiti uz korisničko ime i lozinku.

Gordana Glibo iz Hrvatske udruge za promicanje i razvoj tiflotehnike u Zagrebu (HUPRT) izlagala je na temu Informatička pismenost – imperativ današnjice! Predstavila je ulogu HUPRT-a u organiziranju i provođenju informatičke edukacije, u prilagodbi nastavnih materijala, poznavanju i praćenju novih tehnologija te izradi edukacijskih programa s ciljem osposobljavanja osoba oštećenog vida za lakše savladavanje svakodnevnih zadataka u obrazovnom, radnom ili privatnom okruženju. Kako je i sama osoba koja je u djetinjstvu izgubila vid, naglasila je potrebu reguliranja zakona i propisa vezano uz digitalnu literaturu, koji bi omogućili bolji i lakši pristup obrazovnoj literaturi za učenike i studente s invaliditetom.

Mirna Osmanović i Sanja Vukasović-Rogač iz KGZ-a – Gradske knjižnice u Zagrebu imale su izlaganje Glazbeni instrumenti i računalna tehnologija dostupni svima: interdisciplinarni projekt upoznavanja glazbenih instrumenata za djecu i mlade oštećena vida. U okviru projekta KGZ-a Knjižnica širom otvorenih vrata, koji u svrhu poticanja čitanja, cjeloživotnog učenja i društvene inkluzije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih osoba s invaliditetom, već šestu godinu za redom organiziraju se edukacijski susreti Upoznajmo glazbene instrumente. U radionicu su uključena djeca oštećena vida iz Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ u Zagrebu, učenici zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, profesori i studenti Muzičke akademije u Zagrebu te drugi renomirani glazbeni umjetnici. Uz upoznavanje glazbenih instrumenata osjetom opipa, djecu oštećena vida educira se i potiče na korištenje računala s čitačem ekrana, govornom jedinicom, brajevim retkom, pisačem i skenerom, a navedena računalna konfiguracija dostupna je od 2005. u glazbenom odjelu Gradske knjižnice.

Karlo Butorac, profesor kineziolog u OŠ Sesvete u Zagrebu, održao je izlaganje na temu Čitanje i motoričke sposobnosti u kojem je izložio program Učimo pokretom. Riječ je o primjeni programa vježbi za poticanje razvoja motoričkih sposobnosti, koje se osmišljavaju za svako dijete ponaosob, čime se čitanje značajno unapređuje. Praćenjem napredovanja učenika s disleksijom koji su bili paralelno u programu Učimo pokretom i na logoterapiji, uočen je brz napredak u čitanju, pisanju i računanju te u drugim sposobnostima, kao što su koncentracija i pažnja, pamćenje i radna memorija. Do sada je programom koji se odvija tijekom četiri godine ispitano više od 150 djece u osam osnovnih škola u Zagrebu. Individualan program proveden je s dvadesetero djece koja su, zahvaljujući tim programima, doživjela radost čitanja i izgubila strah od knjige.

Mirjana Lenček, redovita profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, održala je izlaganje na temu Informacijska i komunikacijska tehnologija i disleksija: prednosti i novi izazovi. Prikazala je primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovnom sustavu koja predstavlja veliki izazov posebno u radu s djecom s razvojnim teškoćama i osobama s invaliditetom. U istraživanju i praktičnom radu u području učenja naglašava se nedostatak sustavne poduke i ovladavanja podacima koji osiguravaju uvid u bitne elemente ICT-a, bez kojih nema preduvjeta za dobro korištenje same tehnologije. Nedostatan je broj educiranih stručnjaka i educiranih korisnika što onemogućava potpunu i pravu primjenu ICT-a.

Na kraju okruglog stola, glavna urednica niza Elektroničkih izdanja HKD-a Ivana Pažur, predstavila je prijevod publikacije Pojmovnik stručnih izraza i definicija Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (IFLA) u izdanju HKD-a. Njegovim objavljivanjem Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, koja djeluje u okviru Sekcije za narodne knjižnice HKD-a, zaokružuje niz od dvanaest prijevoda međunarodnih publikacija izdanih u razdoblju od 2004. do 2012. godine. U Hrvatskoj već duže vrijeme postoji potreba za izradom pojmovnika koji bi okupio stručne izraze i definicije u knjižničarstvu općenito, pa tako i vezano uz knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom, jer su prijevodi nekih važnih međunarodnih dokumenata djelomično neujednačeni. Stoga hrvatski prijevod IFLA-inog Pojmovnika stručnih izraza i definicija može pridonijeti ujednačavanju prijevoda i korištenja stručne terminologije vezano uz osobe s posebnim potrebama, osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.

Na 10. okruglom stolu doneseni su zaključci koji će se uputiti mjerodavnim ustanovama – Vladi RH, Ministarstvu kulture RH, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH, Ministarstvu socijalne politike i mladih RH, Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u NSK, Poliklinici Suvag te Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu:

1. Potrebno je da se na državnom nivou ratificira Marakeški sporazum iz 2013. godine, koji govori o olakšavanju pristupa izdanim djelima za osobe s oštećenjem vida i ostale osobe koje ne mogu čitati standardni tisak te o izradi univerzalnog dizajna u pogledu okruženja, proizvoda, programa i usluga koji bi koristio svima bez potrebe posebnog oblikovanja i prilagođavanja.

2. Potrebno je osigurati prilagodbu knjižničnih sadržaja osobama s invaliditetom ovisno o vrsti oštećenja (motorička, senzorička, mentalna, psihosocijalna oštećenja te intelektualne teškoće) i na taj način osigurati korištenje knjižničnih usluga i pristup informacijama i komunikaciji na ravnopravnoj osnovi i jednako za sve. Prilagodba treba uključivati arhitektonsku pristupačnost, dostupnost pisanih sadržaja u alternativnim oblicima (na brajevom pismu, u uvećanom tisku, zvučnom zapisu ili elektroničkom obliku), dostupnost tumača i prevoditelja za znakovni jezik, dostupnost multimedijalnih sadržaja i pristupačnost informacijsko-komunikacijske tehnologije.

3. Potrebna je sustavna edukacija knjižničara i korisnika za pravilno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije i raznih potpornih tehnologija, novih medija i opreme za osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom.

4. Razumijevanje gluhoslijepih osoba i njihovih osnovnih teškoća i potreba u svakodnevnom životu temelj je za korištenje suvremenih tehnologija koje im omogućuju pristup informacijama i komunikaciji. Neophodno je da knjižničari imaju temeljna znanja o aparatima koji pomažu osobama s oštećenjima sluha (elektroakustičkim aparatom Suvag/Verboton) i nizom dijagnostičkih i rehabilitacijskih programa i postupaka primjerenih vrsti i broju oštećenja, te dobi korisnika koji imaju za cilj integraciju po verbotonalnoj metodi.

5. Knjižnice se, u skladu sa svojom misijom i vizijom promicanja čitanja i pismenosti, posebnim programima trebaju uključiti u integraciju i potporu razvoja stvaralačkih i kreativnih potencijala kako djece tako i odraslih sa slušno i/ili jezično-govornim teškoćama.

6. Potrebna je suradnja knjižnica sa specijaliziranim udrugama i tvrtkama u pogledu informiranja o novim tehnologijama i poboljšavanje ponude prilagođenih pomagala i uređaja na tržištu, kako bi moglo educirati korisnike i knjižničare i pružati primjerene usluge za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak.

7. Potrebno je sustavno opremanje knjižnica novim medijima i tehnologijama (tablet računalima i e-čitačima) za njihovu primjenu u obrazovanju, komunikaciji i svakodnevnim aktivnostima osoba s posebnim potrebama. Tako se stvara mogućnost razvijanja kvalitetnih knjižničnih usluga i ravnopravno uključivanje i pristup svih korisnika s posebnim potrebama digitalnoj građi i izvorima informacija.

8. Potrebno je potaknuti reguliranje zakona (posebice Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima) i propisa vezano uz digitalnu literaturu koji bi omogućili bolji i lakši pristup građi svim osobama s posebnim potrebama uključujući i obrazovnu literaturu za učenike i studente s posebnim potrebama.

9. Krug korisnika knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne trebao bi se na nacionalnoj razini, kao i u lokalnim sredinama, širiti na sve osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (kao što je primjerice u Danskoj) što bi trebala pratiti i odgovarajuća legislativa (osobe s disleksijom, motoričkim oštećenjima, Alzheimerovom bolesti i dr.).

10. U Hrvatskoj se trebaju razvijati knjižnične strategije, stjecati znanja u komuniciranju s različitim ciljanim grupama osoba s oštećenjima ili uvoditi usluge i pomagala koji će im omogućiti korištenje knjižnice ne samo u fizičkom nego i u elektroničkom i virtualnom okruženju (kao što je primjerice u Sloveniji). Pri tome su priručnici dobre prakse za korisnike s teškoćama dobar format koji olakšava rad s korisnicima s posebnim potrebama, te im omogućuje korištenje knjižničnih usluga uopće. Na početku je potrebno identificirati ciljane grupe, a potom prijedloge specifičnih usluga u elektroničkom obliku, oblikovane prema njihovim potrebama.

11. Internetska stranica je koristan informacijski centar, pa knjižnice stoga trebaju iskoristi mogućnosti njegovog modernog dizajniranja, funkcionalnosti, interaktivnosti sadržaja i aplikacija za različite skupine osoba s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom (osobe oštećena sluha, osobe oštećena vida, korisnici s problemima kretanja, korisnici s kognitivnim i govornim smetnjama, stariji ljudi).

12. Poželjno je uključivanje djece i odraslih bez poteškoća u zajedničko provođenje aktivnosti u knjižnicama za osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom u svrhu doprinosa društvenoj inkluziji i senzibiliziranosti javnosti za njihove probleme i potrebe.