Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - projekti
Projekt SERSCIDA – izgradnja temelja za uspostavu podatkovnih usluga za društvene znanosti
Marijana Glavica
voditeljica projekta za Hrvatsku,
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
mglavica@ffzg.hr
Što su podatkovne usluge za društvene znanosti?
Podatkovne usluge odnose se na prikupljanje, dokumentiranje, pružanje na korištenje i trajno očuvanje sirovih istraživačkih podataka u području društvenih znanosti. Radi se o podacima koji su nastali za potrebe znanstvenog rada, na primjer kodirani tablični podaci prikupljeni u anketama, ali i svi ostali podaci koje produciraju istraživači u području društvenih znanosti, bilo kvantitativni ili kvalitativni. Ti podaci kasnije se analiziraju, a dobiveni rezultati objavljuju i distribuiraju uobičajenim kanalima znanstvene komunikacije. Empirijska istraživanja u području društvenih znanosti često iziskuju veliku količinu vremena, truda i novca uloženih u prikupljanje podataka (primjerice, ankete koje obuhvaćaju stanovnike cijele Hrvatske ili šire). Podaci koji se prikupe često su vrlo opsežni te se objavljuju u više radova. Pritom, te radove mogu objaviti i znanstvenici koji nisu sami prikupljali podatke. Također, u društvenim znanostima važna su istraživanja koja uspoređuju društvene procese kroz vrijeme, u različitim socijalnim i političkim razdobljima, a takva istraživanja lakše je napraviti ako su osim izvještaja o rezultatima prethodnih istraživanja, dostupni i sirovi podaci s kojima je moguće napraviti nove analize i usporediti ih s ranije prikupljenim podacima.
Te je podatke potrebno čuvati na sigurnome mjestu, dobro ih i detaljno dokumentirati (npr. ciljevi istraživanja, opis metodologije, korištene varijable itd.) te osigurati njihovu dostupnost kako bi se više puta mogli iskoristiti za razne istraživačke potrebe. Dokumentacija o podacima izrađena prema prihvaćenim standardima osigurava njihovu dugovječnost i kasniju upotrebljivost. Osim toga, u procesu pohrane, a osobito prije objavljivanja podataka, važno je osigurati privatnost sudionika istraživanja kroz postupak anonimizacije. Podatkovne usluge uključuju cijeli proces brige o istraživačkim podacima čiji je cilj osigurati kvalitetu pohranjenih podataka i olakšati njihovo korištenje. Stručnjaci za podatke surađuju s istraživačima od samog početka istraživačkog procesa pomažući pri izradi plana upravljanja podacima. Brinu da dokumentacija o podacima bude kompletna i točna, razvijaju standarde za opis podataka. Osiguravaju sigurne i suvremene računalne infrastrukture za pohranu i pristup podacima, razvijaju alate za baratanje podacima. Brinu za dugoročno očuvanje podataka pazeći da formati u kojima se podaci pohranjuju budu otvoreni, tj. neovisni o softveru u kojem su nastali. Stručnjaci za podatke bave se i uslugama za krajnje korisnike te edukacijom istraživača o pohrani i korištenju podataka kao i širenjem svijesti o važnosti dugoročnog očuvanja podataka i prednostima ponovne upotrebe podataka. Rijetki hrvatski znanstvenici u društvenim znanostima imaju iskustva u korištenju podatkovnih usluga ili podataka dostupnih u europskim ili svjetskim podatkovnim arhivima. Stoga je jednome dijelu znanstvenika ideja potpuno nova, dok su drugi s njom već upoznati te željno očekuju osnivanje podatkovnog arhiva za društvene znanosti u kojem će moći spasiti svoje podatke i učiniti ih dostupnima sebi i drugima u budućnosti. Uspostavljanje podatkovnim uslugama – uloga projekta SERSCIDA Sve zemlje Europske unije osim Hrvatske dosad su već uspostavile podatkovne usluge za područje društvenih znanosti (Europski podatkovni arhivi okupljeni su preko krovne organizacije CESSDA – Council of European Social Sciences Data Archives, http://www.cessda.org/). Takvim se uslugama posljednjih godina i u znanstvenim politikama, osobito onima Europske komisije, pridaje sve veća važnost. 
Prepoznaje se to kroz financiranje projekata koji se bave izgradnjom i unapređivanjem infrastrukture za istraživačke podatke, ali i kroz donošenje pravila i preporuka. Projekt SERSCIDA (Support for Establishment of National/Regional Social Sciences Data Archives, http://www.serscida.eu) bavi se izgradnjom temelja za uspostavljanje podatkovnih usluga za područje društvenih znanosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Traje dvije i pol godine (2012 – 2014), a financira ga Europska komisija kroz program FP7 – Znanost u društvu (Science in Society). U projektu sudjeluje sedam partnera, među kojima su četiri s dugogodišnjim iskustvom u podatkovim uslugama za područje društvenih znanosti. Namjera projekta je prenijeti iskustva tih partnera u zemlje u kojima podatkovne usluge tek treba uspostaviti (BiH, Hrvatska, Srbija). Projekt koordinira Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, a Filozofski fakultet u Zagrebu je jedan od partnera čija je zadaća stvoriti temelje za osnivanje podatkovnih usluga za društvene znanosti u Hrvatskoj. Projekt se bavi izgradnjom kapaciteta za osnivanje podatkovnih usluga za područje društvenih znanosti. Kroz edukacije koje organiziraju iskusni partneri i posjete njihovim ustanovama, prenose se znanja i iskustva potrebna pri obavljanju ovakve djelatnosti. Projekt traje do sredine 2014. godine i rezultirat će funkcionalnim prototipom sustava za arhiviranje podataka, sa svom potrebnom dokumentacijom, standardima i pravilima za obavljanje usluge. Dosadašnji rezultati projekta SERSCIDA u Hrvatskoj i buduće aktivnosti U prvoj fazi projekta, sredinom 2012. godine, provedeno je mapiranje postojećeg stanja i potencijala za osnivanje podatkovnih usluga za društvene znanosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Mapiranje je provedeno kroz tri dimenzije: interesi istraživača, postojeća infrastruktura i znanstvene politike. U listopadu 2012. godine u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu održan je okrugli stol Pohrana i korištenje istraživačkih podataka u društvenim znanostima – potrebe znanstvenika, postojeća infrastruktura i oblikovanje znanstvenih politika. Namjera je bila dotaknuti najvažnija pitanja kojima se bavio projekt SERSCIDA tijekom mapiranja postojećih potencijala za uspostavljanje podatkovnih usluga. Rezultati prve faze projekta predstavljeni su na konferenciji Opening Data Services in the Social Sciences održanoj u ožujku 2013. godine u Beogradu. Izvještaj i videozapisi s okruglog stola i konferencije dostupni su na mrežnim stranicama projekta SERSCIDA (http://www.serscida.eu/conference). Nakon konferencije krenula je izrada detaljnog plana uspostavljanja podatkovnih usluga koju su vodili strani partneri i u njega ugradili svoja prethodna iskustva kako bi se stvorili svi elementi potrebni za funkcioniranje budućeg arhiva podataka. Plan sadrži poglavlja o definiranju organizacije i interne strukture, ljudskim resursima, tehničkoj infrastrukturi, pravilima i procedurama kontrole kvalitete te radnim procesima. Početkom srpnja 2013. godine održana je trodnevna edukacija na kojoj su sudionici imali priliku detaljno upoznati sve djelatnosti podatkovnog arhiva kroz prezentacije i razgovore sa stručnjacima koji obavljaju pojedine usluge. Edukaciju je organizirao EU-partner s najvećim iskustvom i najdužom tradicijom u obavljanju podatkovnih usluga – United Kingdom Data Archive (UKDA) iz Velike Britanije. Sudjelovalo je šest stručnjaka iz Hrvatske različitih profila – knjižničari-specijalisti za društvene znanosti (psihologija, sociologija, ekonomija, informacijske znanosti), tehničko osoblje informatičke struke i istraživač u području sociologije. Nakon edukacije izrađeni su edukacijski materijali koji će služiti kao popratni materijal treninzima za osnivanje podatkovnih arhiva za sve druge zemlje koje će ulaziti u ovakve projekte. U tim materijalima na sustavan su način prezentirane informacije i dokumenti koji su potrebni prilikom osnivanja novih podatkovnih usluga. Edukacijski materijali bit će javno dostupni na wiki-stranicama UKDA-e. U rujnu 2013. edukacija se nastavila u slovenskom Arhivu družboslovnih podatkov u Ljubljani (http://www.adp.fdv.uni-lj.si/serscida_wp4_lj2013_workshop/index.html). Na toj radionici sudionici su imali prilike detaljnije upoznati poslove i radne procese koji se obavljaju u podatkovnim arhivima te su stekli praktično iskustvo u pripremi podataka za distribuciju radeći sa stvarnim setovima podataka. Naučili su kako prirediti podatke i dokumentaciju o podacima, kako opisati podatke metapodacima u DDI-formatu, te kako napisati izvještaj i objaviti podatke. Krajnji rezultat projekta SERSCIDA bit će prototip arhiva istraživačkih podataka. Izradit će se web-stranica podatkovnog arhiva na kojoj će biti objavljena sva potrebna dokumentacija, pravilnici i materijali potrebni za odvijanje podatkovnih usluga. Izradit će se i prototip softverske platforme za pohranu i distribuciju podataka u kojem će biti objavljeno nekoliko primjera setova podataka. Drugim riječima, u projektu će biti obavljene sve pripreme koje je potrebno učiniti prije otvaranja podatkovnog arhiva, tako da novoosnovani arhiv može započeti s radom čim se za to osiguraju financijska sredstva koja će omogućiti zapošljavanje osoblja koje će se baviti podatkovnim uslugama te održavanjem i razvojem tehničke infrastrukture. Otvoreni pristup podacima Projekt SERSCIDA, uz svoje planirane aktivnosti, nastoji promovirati I otvoreni pristup podacima. Deklaracija OECD-a iz 2008. godine navodi da „otvoreni pristup i neograničeno korištenje podataka promovira razvoj znanosti i olakšava trening istraživača” te povećava „vrijednost javnih ulaganja u proces prikupljanja podataka”. Europska komisija razvija pravila i mjere o otvorenom pristupu još od
2006. godine (http://ec.europa.eu/research/science-society/index.cfm?fuseaction=public.topic&id=1301&lang=1). Princip otvorenog pristupa istraživačkim podacima u osnovi se ne razlikuje od principa otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Ipak, kad kod otvorenog pristupa podacima možemo govoriti o pragmatičnim i motivacijskim razlikama. Dokazano je da otvoreni pristup publikacijama povećava vidljivost znanstvenog rada, odnosno njegovu citiranost, dok za podatke još nije razvijena valjana metrika uz pomoć koje bi se moglo pokazati da i otvoreni pristup podacima dovodi do povećane vidljivosti nečijeg znanstvenog rada. Brige oko poštivanja privatnosti osobnih podataka sudionika istraživanja mnogo su izraženije kad govorimo o otvorenom pristupu podacima. Osim toga, istraživači koji su prikupljali podatke žele zadržati pravo da najprije sami iskoriste podatke za objavu nekoliko znanstvenih radova. Suradnja različitih profesija i uloga knjižničara u podatkovnim uslugama Ono što podatkovne usluge čini zanimljivima s profesionalnog aspekta jest suradnja sa stručnjacima različitih profila, ali i prilika za pojedinca da u svom radu primjenjuje znanja iz različitih domena. Stručnjaci za podatke najčešće su ljudi obrazovani u području društvenih znanosti s dobrim razumijevanjem metodologije istraživanja te analize kvalitativnih i kvantitativnih podataka, dobrim poznavanjem alata za statističke obrade kao i informacijskih alata za upravljanje podacima i diseminaciju podataka. Njihova znanja dotiču se i područja informacijskih znanosti zbog potrebe da se podaci organiziraju uz pomoć metapodataka i tezaurusa kako bi ih korisnici uspješnije pronašli. Podrška koju stručnjacima za podatke pružaju programeri, sistemski administratori i ostali računalni stručnjaci neophodna je zbog potrebe za razvojem informacijskih alata i održavanjem osnovne računalne i komunikacijske infrastrukture. U podatkovnim uslugama svoju ulogu imaju i knjižničari. Stručnjaci za podatke primjenjuju temeljne principe i prakse tradicionalnog knjižničarstva. Kao i knjižničari, oni se bave prikupljanjem podataka (razvoj zbirki), njihovom organizacijom (katalogizacija, tezaurusi) te implementacijom odgovarajućih usluga za krajnje korisnike. Istraživački podaci još su još jedan izvor informacija zbog kojih se korisnici obraćaju knjižnicama, osobito akademskim. Korisnici podatkovnih usluga su istraživači koji podatke pohranjuju i/ili koriste i naviknuli su se zbog informacijskih potreba obraćati svojim predmetnim knjižničarima. Zbog toga su knjižničari dobri posrednici između korisnika i podatkovnih arhiva. Poželjno je da podatkovni stručnjaci za društvene znanosti budu knjižničari i informacijski stručnjaci koji su paralelno završili i neku od društvenih znanosti. Međunarodna udruga IASSIST (http://www.iassistdata.org) okuplja stručnjake koji se bave podatkovnim uslugama i informacijskim tehnologijama i pružaju podršku istraživanjima i obrazovanju u području društvenih znanosti, kao i sve ostale zainteresirane pojedince. Članovi su većinom zaposleni u različitim ustanovama, uključujući podatkovne arhive, statističke agencije, istraživačke centre, knjižnice, neprofitne organizacije, vladine urede ili urede ustanove koje upravljaju sustavom znanosti i obrazovanja. Za sve koji žele znati više o podatkovnim uslugama u društvenim znanostima preporučujemo časopis IASSIST Quarterly, kao i godišnju konferenciju koja okuplja stručnjake za podatke i na kojoj je ove godine predstavljen i projekt SERSCIDA.
|
