-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Ostali inozemni skupovi


Deveti međunarodni stručni skup Knjižnica – središte znanja i zabave: knjižnica kao čimbenik društvenih promjena
Dolenjske Toplice, 16. – 17. rujna 2013.

Vedrana Kovač Vrana
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

vedrana@gkka.hr

 

U organizaciji Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačića iz Karlovca i Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta, 16. i 17. rujna 2013. godine održan je međunarodni stručni skup Knjižnica – središte znanja i zabave. Skup se organizira već devetu godinu zaredom, kao rezultat dugogodišnje i uspješne suradnje dviju knjižnica.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je Knjižnica kao čimbenik društvenih promjena. Pozvani predavači i okupljeni knjižničari iz Hrvatske i Slovenije nastojali su pružiti rješenja za aktualnu problematiku koja zaokuplja knjižnice posljednjih godina, a to su brze i dinamične društvene promjene koje u velikoj mjeri oblikuju i budućnost knjižnica i knjižničarske struke. Sudionici su pokušali odgovoriti na pitanja jesu li knjižnice spremne za promjene koje donosi vrijeme globalne krize te na koji način mogu prilagoditi svoje poslovanje i pružiti svojim korisnicima i ostalim stanovnicima pomoć u kreiranju uspješnog življenja u promijenjenim okolnostima.

Pritom su knjižnice usmjerene na sljedeće ciljeve:

  • razvijanje svijesti građana o društvenim i političkim prilikama u kojima žive, kao što su: rješavanje nezaposlenosti, problem nejednakosti, siromaštvo, socijalna isključenost, poštivanje ljudskih prava itd.,
  • sprečavanje netolerancije, primjerice seksizma, rasizma, ksenofobije, homofobije,
  • provedba programa za unapređenje funkcionalne i informacijske pismenosti,
  • korištenjem literature potaknuti šire kulturno obrazovanje i umrežavanje, što pridonosi većoj uključenosti, integraciji i raznolikosti
  • poticanje čitanja, kritičkog mišljenja i kreativnosti,
  • poticanje međugeneracijske solidarnosti,
  • pružanje sigurnog i ugodnog prostora svim dobnim i socijalnim skupinama itd.

Skup je organiziran u tri cjeline: uvodna predavanja, knjižnice i društvene promjene te praktični primjeri dobre prakse.

Uvodna izlaganja održale su Ana Vogrinčič Čepič sa Filozofskog fakulteta u Ljubljani te Sanja Gosta Jerman, profesorica psihologije iz Gimnazije Karlovac. Profesorica Čepič je u svojem izlaganju stavila naglasak na posljedice promjena u knjižničarstvu, koje su knjižnicu kao ustanovu s tradicionalnim poslanstvom transformirale u heterogenu ustanovu s novim funkcijama i ciljevima. Profesorica Gosta predstavila je neke od svojih istraživanja koje je provela na generacijama gimnazijalaca, upozorivši na rezultate koji bi se svakako mogli primijeniti u radu s mladima kao korisnicima knjižnica.

U nastavku skupa tri su izlaganja održana o knjižnicama i društvenim promjenama. Dragica Turjak iz Mariborske knjižnice u svojem izlaganju preispitivala je ulogu lokalnih vlasti i politike u prepoznavanju knjižničnih vrijednosti i uvjeta za njihovo djelovanje. Miroslav Katić iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ povezao je knjižnice i demokraciju te naglasio iznimno važnu buduću ulogu knjižnice u podupiranju demokratske participacije i informiranog građanstva. Lenart Zajc, pisac i aktivist, smatra da u današnjoj ne samo ekonomskoj krizi, već i krizi vrednota, knjižnice kao prostor civilnih inicijativa mogu biti i mjesta podizanja građanske i kulturne svijesti.

U predstavljanjima primjera dobre prakse knjižničari iz Slovenije i Hrvatske pokazali su svoju sposobnost da se nose s današnjim problemima u svojoj zajednici te projektima pokazali da mogu ponuditi rješenja za sve društvene skupine. Tako je Sanja Bunić iz Knjižnica grada Zagreba predstavila projekt Knjigom do krova, koji za cilj ima organiziranje raznih knjižničnih usluga za beskućnike te tako jednu od najranjivijih društvenih skupina uključiti u normalan život. Ljiljana Pahor iz Mestne knjižnice Ljubljana kroz organizaciju servisa Borza dela pokazala je ulogu knjižnica u pomoći pri zapošljavanju. Maja Žunič Fabjančič iz Društva za razvijanje prostovoljnega dela Novo Mesto govorila je o nevladinim organizacijama kao organiziranom dijelu civilnog društva te volonterskom radu kojim su razvijeni čvrsti sustavi djelovanja. Emilija Pezer i Tihomir Marojević iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci predstavili su EU-projekt pod nazivom Knjižnice za novo doba / Libraries for a New Age koji okuplja devet partnera i glavne su mu aktivnosti edukacija marginaliziranih društvenih skupina (umirovljenika, osoba s invaliditetom, nezaposlenih osoba). Urška Breznik iz Zavoda za podporo civilno družbenih iniciativ in multikulturno sodelovanje Pekarne – magdalenske mreže iz Maribora predstavila je Knjižnicu tete Rose čiji fond se temelji na radikalnoj, društveno angažiranoj i revolucionarnoj literaturi koju korisnik teže ili uopće ne pronalazi u drugim knjižnicama u Mariboru. Maja Klisurić i Draženka Robotić iz Gradske knjižnice Samobor prikazale su rad svoje knjižnice s naglaskom na najzanimljivije projekte koje provode, uključujući u svoj svakodnevni rad s korisnicima. Iz Knjižnice A. T. Linharta Radovljica, Božena Kolman Finžgar i Silva Kos predstavile su projekt Kdo je napravil Vidku srajčico, namijenjen udomiteljskim obiteljima za koje se organiziraju razne aktivnosti, od posudbe literature, predavanja, edukativnih radionica itd.

Skup je u potpunosti ispunio očekivanja okupljenih knjižničara. Predstavljanjem vrijednih projekata koje knjižnice sustavno provode kako bi svoje usluge prilagodile društvenim promjenama, knjižnice su potvrdile svoju ulogu stabilnih i vjerodostojnih ustanova koje u svim situacijama podupiru obrazovne, kulturne, informacijske i društvene potrebe svih stanovnika.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-