Europa – perspektive i mogućnosti

Za ljetnih je mjeseci obično manje knjižničarskih aktivnosti pa bi i jesenske HKD Novosti trebale posljedično biti nešto tanje. Ova jesen, međutim, ne potvrđuje to pravilo jer si je uredništvo Novosti dalo u zadatak iz knjižničarske perspektive obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Zato smo prvo „potegnuli“ do Bruxellesa odakle nam se za rubriku Predstavljamo sjajnim tekstom o Knjižnici Europskog parlamenta javila – da navedemo u izvorniku naziv njezinog radnog mjesta – hrvatska agentica Kristina Grošek. Potom nas je zanimalo kakva je situacija kod nas po pitanju službenih izvora informacija – od knjižnica pravnih fakulteta u Zagrebu i Osijeku, preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice do komisija i radnih tijela HKD-a, pa i ponekog međunarodnog udruženja. Informacije koje su nam otkrile kolegice pravne struke nadopunila je profesorica Aleksandra Horvat tekstom u kojem nam je približila rad EBLIDA-e, njezinu svrhu i zadaće. Informacije o svjetskim trendovima u knjižničarstvu, između ostalog i o radu na reviziji jednog od temelja struke – ISBD-a, donijele su nam naše predstavnice na IFLA-inoj 79. generalnoj skupštini i konferenciji koja se održala u kolovozu 2013. u Singapuru.

Nadalje, otkrili smo da mnoge hrvatske narodne knjižnice već godinama sudjeluju u europskim projektima (Koprivnica, Karlovac, Buzet, Vinkovci, Korčula, Dubrovnik...) nastojeći poboljšati svoje usluge i osmisliti nove te podijeliti iskustva s kolegama iz drugih zemalja. Tu je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica sa svojim digitalizacijskim projektima i suradnjom s Europskom knjižnicom i Europeanom. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Knjižnica Instituta „Ruđer Bošković“ svojim nam projektima, pak, pokazuju jedan od budućih smjerova razvoja akademskog (visokoškolskog i specijalnog!) knjižničarstva: upravljanje istraživačkim podacima u najširem smislu i to, po mogućnosti, u otvorenom pristupu. Nadamo se da će čitateljima ove informacije i iskustva biti od koristi. Već možemo najaviti i da će se ova tema djelomično nastaviti i u prosinačkome broju – intervju sa stranim stručnjacima za službene publikacije te tekst s informacijama o mogućnostima koje knjižničarima stoje na raspolaganju vezano uz program Grundtvig.

I konačno, odgovor na pitanje kakva je to Europa različitosti pokušale smo dati kroz prikaz manjinskih knjižnica i zbirki: u Hrvatskoj, gdje se brinemo za svoje manjine i u inozemstvu, gdje smo sâmi manjina. Skrećemo pozornost na vrlo informativan tekst Katarine Todorcev Hlača o modelu manjinskih knjižnica u Hrvatskoj, na tekst o Knjižnici Židovske vjerske općine Bet Israel, kao i na tekst Mire Barberić u ulozi knjižnice u manjinskoj školi. Posebno smo ponosni na koloritne tekstove koji su stigli iz Molisea u Italiji, napisan na našu, i iz Austrije na jeziku Gradišćanskih Hrvatov čemu treba pribrojiti i tekst o hrvatskim knjižnicama i zbirkama u Vojvodini.

Čvrstu strukturu trostruke teme broja uobičajeno zaokružuju informativni tekstovi o radnim tijelima HKD-a koja se godinama sustavno bave ovom problematikom. Od preostalog materijala treba izdvojiti tekst o vrijednoj donaciji knjiga iz 16. st. koje je dobila Sveučilišna knjižnica u Splitu i tekst Vesne Stričević koja je 400 km (!) otpedalirala za knjižnice.

Tijekom rada na pripremi broja postavljalo se pitanje kako u jednom broju uhvatiti Europsku uniju u knjižničarskom kontekstu? Je li ona blještavi sjaj svemirski opremljenih knjižnica? Sastoji li se od fondova, projekata, dokumenata, inicijativa i preporuka? Službenih informacija koje objavljuju njezina tijela? Slobodnog protoka znanstvenih i svih drugih informacija, zagovaranja načela široke i sve čvršće suradnje, otvorenosti i slobode u najširem smislu? Ili je tu ipak najviše riječ o ljudima, različitim po narodnostima, dobi, spolu, obrazovanju, socijalnome statusu i svemu drugome... Prema našem mišljenju, odgovor je u množini: sve zajedno čini osnovu dobrog knjižničarskog profila koji se uklapa u pluralnost EU-a, ali s nezaobilaznom kritičnom perspektivom.

 Tea Čonč